Luminara/Tenebris
U Galeriji Studentski otvorena izložba pulske umjetnice Breze Žižović: Teza, antiteza i sinteza na zanimljiv dijalektički način
(Snimio Mladen Radić)
U galeriji Studentskog centra u četvrtak navečer otvorena je izložba Breze Žižović "Luminara/Tenebris". Vrlo često ovaj prostor namijenjen je prezentaciji mladih i neafirmiranih umjetnika no ponekad svoje radove predstavljaju već profilirani umjetnici poput profesorice Breze Žižović, voditeljice Studija dizajna i audio-vizualne komunikacije na pulskom Sveučilištu.
Energični potezi
- Gledajući radove koje je Breza ovdje izložila, uočio sam da imaju tri osnovna sloja, koji nekako funkcioniraju kao teza, antiteza i sinteza na zanimljiv dijalektički način. I to na način da je prvi sloj, nekakva osnovna teza, zapravo jedno poslikavanje, lagano-lazurno poslikavanje bojom koja je izrazito niskog intenziteta i koja dematerijalizira. Zatim slijedi drugi sloj koji je potpuno suprotan, koji se sastoji od oštrih ureza, koji se sastoji od energičnih poteza, sloj koji sve skreće u drugom smjeru, a taj drugi smjer bismo mogli usporediti možda sa art informelom, što se tiče materijalnosti, rekao je otvarajući izložbu profesor Alen Floričić koji je napisao najavu izložbe. "S druge strane kompozicija koja je ležerna, koja je namjerno neakademska, ima jednu dozu čak i art bruta, makar art brut i art informel nisu pravci koji nekako dobro leže zajedno", istaknuo je on.
Ipak, kako kaže Floričić, te dvije stvari same po sebi ne bi bile ništa posebno, jer primjera slikarstva koji uključuju ta dva elementa ima jako mnogo.
- Ovdje imamo jedno iznenađenje na kraju, možemo to nazvati sintezom, ali koja je iznenađujuća, koja sve vrti naopako, a bazira se na tehnici u kojoj su te slike, ako ih mogu nazvati slike, izvedene, a to je keramička tehnika, znači pečena keramika, terakota. Kvaliteta te tehnike je da je ona vrlo materijalna, materijalnija je od tih poteza, ona sve pretvara u nešto čvrsto, tvrdo, neorgansko, zamrzava stanje, ono što je prethodno bilo na neki način suprotno, što je odražavalo životnost. Na neki način ta prethodna životnost postaje fosilizirana, zamrznuta u vremenu, prvo i osnovno odabirom tehnika u kojoj su radovi izvedeni, tako da na kraju dolazimo do tog jednog čudnog obrata i po meni baš taj obrat na kraju daje završnu notu i dodanu kvalitetu Brezinim radovima, ističe on.
- Još jedna karakteristična stvar koja se da naslutiti je poluprepoznatljivost realnih motiva, koje ponegdje osjećamo, ponegdje manje, i doprinosi cijeloj priči. Možemo je čak nazvati nekakvim četvrtim slojem, ali ne mijenja ništa bitno u ovome što sam do sada rekao, zaključio je Floričić.
Moderatorica, prof. Sanja Simeunović Bajec je iskoristila priliku da najavi da će s ovom izložbom zatvoriti jedan ciklus jer spremaju retrospektivnu izložbu svih koji su izlagali u ovoj galeriji, ali u Zagrebu, u Studentskom centru, u Francuskom paviljonu, 23. listopada. Kako kaže, od početka su bili usmjereni prema mladima, ali onda su pozvali i profesore.
Kultura grada
- Ovakvi profesori su zaslužni za sve mlade koje upisuju i Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna i fakultete, i žele nastaviti širiti kulturu našeg grada, a i šire, rekla je Simeunović-Bajec i napomenula da će pulski Studentski centar će taj dan organizirati autobus koji će voziti za Zagreb.
Voditeljica SC-a Sanda Rojnić Sinković podsjetila ja da SC ove godine obilježava desetu godišnjicu kroz svoje tri primarne djelatnosti, a to su smještaj studenata, prehrana i posredovanje za zapošljavanje, no već sedam godina njeguju i taj umjetnički izričaj.
- Zahvaljujući našoj uvijek domišljatoj moderatorici, profesorici Sanji Simeunović-Bajec i profesoru Denisu Sardozu, koji je uvijek daje pečat našem vizualnom identitetu, smatramo da smo uspješni jer smo večeras predstavili 28. izložbu i do sada 28 autora. Bilo je tu od prvih samostalnih izložbi, što nam uvijek predstavlja veliku čast, do eminentnih, ostvarenih, priznatih umjetnika kao što je i naša večerašnja gošća, kazala je Rojnić-Sinković.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
