GROF STEFANO ROTA

Izložba Društva za povijesne i geografske studije Piran u Zajednici Talijana Momjan: Erudit, latinist, kustos Općinskog arhiva u Piranu

| Autor: Gordana Čalić Šverko
(Snimila Gordana Čalić Šverko)

(Snimila Gordana Čalić Šverko)


»Dokazi venecijanstva u Općinskom arhivu u Piranu i njegov kustos, grof Stefano Rota«, naziv je dokumentarne izložbe koja je nakon Pirana i Padove, u dvjestotoj obljetnici Rotina rođenja, otvorena u prostorima Zajednice Talijana u Momjanu, gdje se može pogledati do 28. veljače.

Koncept i izvedbu izložbe potpisuje Društvo za povijesne i geografske studije Piran, a kustosi i autori izložbe su Kristjan Knez i Marina Paoletić, povjesničarka umjetnosti iz Umaga. Njeno otvaranje u Momjanu upotpunio je svojim nastupom mješoviti pjevački zbor »Giuseppe Tartini« Zajednice Talijana Piran, pod ravnanjem Barbare Barač, uz klavirsku pratnju Saše Fajona, izvedbom »Romanze« G. Byrona, u prijevodu Stefana Rote, i »Dolce mio Dio«, Giuseppea Tartinija.

Grof povjesničar

Za Momjan izložba je znakovita i stoga što Stefano Rota, značajnog kulturnog dometa, potječe iz plemićke obitelji Rota s područja Bergama, odakle je Simone, pok. Orsina, emigrirao najprije u Veneto, a potom u Piran i 1548. godine kupio momjanski feud i kaštel. Nasljednici su se u prvoj polovici XVII. stoljeća podijelili u dvije loze, momjansku s Oraziom III. i piransku s Giovannijem Paolom od kojeg potječe i Stefano Rota, posljednji izdatak svoje loze.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)(Snimila Gordana Čalić Šverko)

Stefano (1824.-1916.), posljednji potomak u muškoj liniji piranskog ogranka Rota plemića Momjana, dalekog bergamskog podrijetla, bio je intelektualac, znanstvenik, latinist, čovjek od slova, strastven prema umjetnosti i glazbi. Svoju djelatnost analize i reorganizacije Gradskog arhiva isprepleo je s ulogom pisca, pjesnika, ljubitelja glazbe i skladatelja.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)(Snimila Gordana Čalić Šverko)

Rota je bio posvećen i povijesnim istraživanjima, iako to nije bio njegov glavni interes. Kontakti s Pietrom Kandlerom uvelike su pomogli njegovim istraživanjima. Među interesima koje je njegovao treba spomenuti poeziju i književnost na latinskom jeziku. Njegova glazbena dimenzija manje je poznata i ostala je ograničena na privatnu sferu. Danas se raspolaže spoznajama o 75 grofovih skladbi, uglavnom religiozne naravi. Rukom pisani svesci sa sonatama i simfonijama datirani su u prvo desetljeće 20. stoljeća.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)(Snimila Gordana Čalić Šverko)

Društvo za povijesne i geografske studije Piran, i partneri, Talijanski centar »Carlo Combi« Kopar, Zajednica Talijana »Giuseppe Tartini« iz Pirana, Zajednica Talijana Momjan i pokrajinski odbor Padove, uz potporu regije Veneto i pokrovitelje: Talijansku uniju, Narodno sveučilište u Trstu, gradski odjel za kulturu Padove, Samoupravnu zajednicu talijanske narodnosti Piran, Općinu Piran, Obalnu samoupravnu zajednicu talijanske narodnosti i Ministarstvo kulture Republike Slovenije, pokrenuli su opsežan projekt predstavljanja vrijednih povijesnih svjedočanstava sačuvanih u Gradskom arhivu Pirana, danas Sekciji Regionalnog arhiva Kopra i istodobno uz vrednovanje lika i djela njegovog prvog kustosa, grofa Stefana Rote, knjižničara i arhiviste koji je četiri desetljeća radio na organizaciji i uređivanju knjižnog i arhivskog nasljeđa rodnog grada. U dijelu izložbe u Momjanu, značajna je podrška Pučkog otvorenog učilišta Buje.

Regionalni projekt

Već je povodom međunarodne konferencije pod nazivom »Momjan i Istra: zajednica i regija gornjeg Jadrana. Povijest, umjetnost, pravo, antropologija«, održane u lipnju 2013. godine, Kristjan Knez, predsjednik Društva za povijesne i geografske studije Pirana, predstavio detaljno znanstveno izvješće pod nazivom Stefano Rota: erudit, arhivist, učenjak zavičajnih sjećanja.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)(Snimila Gordana Čalić Šverko)

U istraživanju je naglašen velikodušan doprinos grofa Rote u drugoj polovici devetnaestog stoljeća, reorganizaciji Povijesnog arhiva i očuvanju vrijedne dokumentacije stare nekoliko stoljeća.

Reorganizacija, katalogiziranje i inventarizacija Privatnog arhiva Rota-Benedetti, čiji je kustos Marina Paoletić, u razdoblju od 2014. do 2015. godine, u sklopu šireg projekta »Momjan, njegova zajednica i dvorac: svjedočanstva istro-venecijanske povijesno-kulturne baštine«, sufinancirani su sredstvima regije Veneto i koristili su i istraživanjima usmjerenim na najrazličitije aspekte vezane uz obitelj i studije o liku i radu grofa Stefana Rote.

Uz ostalo, u studenom 2017. uslijedila je organizacija Međunarodnog znanstvenog skupa o njemu i njegovom radu, »Stefano Rota. Znanstvenik, latinist, kustos Gradskog arhiva Piran«, uz prezentaciju znanstvenih izvješća i neobjavljenih dokumenata.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)(Snimila Gordana Čalić Šverko)

Prva Gradska knjižnica Pirana potječe iz 1818. godine, ali je naišla na mnoge poteškoće te je trebalo pričekati 1855. godinu kada je doživjela procvat. Zahvaljujući podestatu Pier Feliceu Gabrielliju koji je pozvao Stefana Rotu da je sredi i čuva. Obuhvaćala je i arhiv koji postaje njezinim sastavnim dijelom.

Piranska knjižnica

Jednoglasnom odlukom općinskog vijeća prihvaćen je prijedlog podestata da se Rota uključi u uređenje i brigu o Gradskoj knjižnici u Piranu 1855. godine. Prioritet je bila inventarizacija knjižne građe. Njegov angažman i postignuti rezultati doprinjeli su da piranska knjižnica postane primjer i drugim istarskim gradovima.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)(Snimila Gordana Čalić Šverko)

Piranska dokumentacija nije pretrpjela ni neovlaštena rukovanja ni oštećenja te se je sve vrijeme brižljivo čuvala. Omogućilo je to prenošenje značajnog broja izvora, isječaka gradskog statuta iz 1274. godine na pergameni s tekstom čina iskazivanja odanosti Pirana Veneciji 1283. godine. U arhivu se nalaze i pergamene iz predmletačkog doba. Odjeljak vrijedan spomena odnosi se na solane i čvrstu povezanost s Mletačkom Republikom koja si je preko pojedinačnih ugovora osiguravala cjelokupno »bijelo zlato«.

Momjanski feud i kaštel

Momjanski kaštel bio je strateška točka u kontroli putova sjeverozapadne Istre, od Piranskog zaljeva prema unutrašnjosti, na prirodnoj klisuri usred doline potoka Argilla. Sagradio ga je devinski vlastelin. Neko vrijeme bio je u posjedu goričkih grofova te njemačkih plemića Raunichera koji su ga 1548. godine prodali staroj plemićkoj obitelji Rota porijeklom iz Bergama koja ga je popravila i u njemu obitavala. Od drevnih znamenitosti kaštela s visećim mostom još su vidljivi ostaci zida, kule, portal s lukom i dva veličanstvena kamena polustupa. Za svjedočanstva o veličanstvenoj građevini među ostalim zaslužan je biskup Tommasini koji u XVII. stoljeću opisuje predivni dvorac i grb obitelj grofova Rota s natpisom »Vitez Simeone Rota ljubitelj ukrasa i ugode«. U dvorcu se u ono vrijeme nalazilo nekoliko topova, bačva od sto i više barila vina i mala obiteljska kapela sv. Stjepana Prvomučenika.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)(Snimila Gordana Čalić Šverko)

Kada je obitelj Rota 1548. godine kupila momjanski feud i kaštel od obitelji Raunicher, imanje je obuhvaćalo i granična Brda. Kaštel koji je podignut na izbočenoj stijeni s naseljem je bio povezan mostom. Tijekom XVII. stoljeća restrukturirali su ga i proširili nasljednici Simonea I., a potomci Orazia III. stanovali su u zapadnoj palači, piranska loza Giovannija Paola pak u istočnoj. Podrivan potresima i odronima tla, napušten je prije 1784. godine, privatne objekte porušile su Rote, dočim su se kula i vanjske zidine sačuvale, s obzirom na to da su bile opće dobro Mletačke Republike, proizilazi iz istraživanja Marine Paoletić.

Simone I. Rota, feud Momjan kupio je od Raunichera za 5.550 zlatnih dukata. Nekretnine u vlasništvu ove obitelji bile su brojne. U Donjem Momjanu bile su četiri plemićke kuće s dvorištima, kuća za odmor, nekoliko »kuća za vlastite potrebe«, odnosno raznih namjena ili zgrade za gospodarsku uporabu, preša za masline, dok se u Gornjem Momjanu nalazila plemićka kuća s dvorištem koja je početkom 19. stoljeća stradala u požaru. Još je jedna kuća izgorjela 1953. godine, a kasnije je srušena.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum