"LICA GLADI" U pulskim Svetim srcima otvorena izložba
Glad kao svjetski problem, ali i sredstvo manipulacije
Kult ljepote i gladi (Snimio Duško Marušić Čiči)
U Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca jučer je otvorena izložba "Lica gladi" Etnografskog muzeja i Instituta za etnologiju i folkloristiku, a u suradnji s Arheološkim muzejem Istre. Ovo je prvo gostovanje nakon predstavljanja izložbe u Zagrebu, a njene autorice su dr. sc. Tanja Kocković Zaborski iz Etnografskog muzeja i dr. sc. Melanija Belaj iz Instituta za etnologiju i folkloristiku.
Tri teme
Izložba je zanimljiva prvo zbog same teme jer nije baš uobičajeno da se na ovaj način govori o temi kao što je glad iako se o njoj jako puno pisalo u knjigama i ona se prikazivala u filmovima. Cijela priča je dodatno zanimljiva kada se vidi način na koji je organizirana i predstavljena, a to je učinjeno kroz tri dijela.
U prvom dijelu bavi se borbom protiv gladi, i prikazuju se neki od načina na koje ljudi nastoje pribaviti hranu, spremaju zalihe ili naprosto improviziraju. U drugome segmentu izložbe glad je prikazana kao sredstvo kojim se može manipulirati masama, ali i pojedincima, pružati otpor, izražavati moć, poticati sukob, usmrćivati. Treći je segment posvećen odnosu gladi i tijela, a lice gladi moguće je prepoznati i u sve većem porastu poremećaja hranjenja, pogotovo kod mlađe populacije.
Neki od njih odnose se na samonametnutu glad, a razni oblici poremećaja hranjenja mogu se pratiti kroz povijest. U oči upada i da, primjerice, s jedne strane stoji izložena logorska kuharica, s receptima iz logora Jasenovac, a točno preko puta izložena je kopija naslovnice časopisa Zdravlje s temom o mršavljenju. Postav uključuje brojne zanimljive detalje.
Izložba je namijenjena široj publici i govori o jednoj univerzalnoj temi, a to je tema gladi.
- Obraćamo se svima koji su zainteresirani. Ovo nije laka tema. Mi na nekakav aktivistički način progovaramo o njoj i potičemo svakoga da se zapita na koji način može pomoći nekom svom susjedu, prijatelju ili članu obitelji koji je u potrebi, kaže Tanja Kocković Zaborski.
Tema je ozbiljna i njome se nije bilo lako baviti što priznaju i njene autorice.
- Nije uopće bilo lako jer građa koju smo prikupile morala je proći neki naš filter. Primjerice, išli smo istraživati u spomen područje Jasenovac i dosta građe koju smo prikupile i imale uvide u nju na izložbi smo i izložile. Izložba mora biti namijenjena široj publici i tako smo se i ravnale, ali neke stvari nismo izložile, iako su u katalogu izložbe koji je nešto sadržajniji. Nije bilo lako sve to prolaziti. Također nije bilo lako čitati niti tekstove o poremećajima hranjenja i anoreksiji, kaže Melanija Belaj.
Očekivalo bi se da se u ovim modernim vremenima glad mogla biti rješiva, ali nije, ona je i dalje prisutna u svijetu. Dok jedni gladuju drugi sami sebe izgladnjuju, a treći se debljaju.
- To su razna lica gladi koja smo osvijestili. Kako je prisutno siromaštvo tako su prisutni i poremećaji koji su sve češći, već i zahvaćaju tu najnježniju populaciju, adolescente, a onda i kasnije žene uvijek imaju taj jedan ambivalentni odnos sa svojim tijelom. To su teme koje su i nas dotakle, ali smatramo da su jako bitne da ih tematiziramo, ističe Tanja Kocković Zaborski.
Borba i strah
Izložba se u dijelu koji se bavi borbom protiv gladi bavi i simboličkim načinom na koji način ljudi premošćuju strah od gladi. Ljudi u prošlosti su imali određene rituale kojima bi se na određeni način borili protiv gladi, doduše ne izravno već na nekoj drugoj razini, pa je tako i u Svetim srcima izložena jedna zanimljiva lutka, čovjek prekriven nekakvim bršljanom kojem se vide samo noge.
To je lutka svetog Jurja, od Jurjaša, proljetnih ophoda koji tijekom Jurjeva u mjestima u okolici Zagreba, u Turopolju, obilazio selo i dolazio u dvorišta i kuće svojih suseljana, malo bi plesao i na taj način stvarao magiju obilja, zdravlja ukućanima.
Još jedan prisutan problem u svijetu je i to što količina hrane nije jednako raspoređena pa dok neki gladuju, drugi viškove hrane bacaju. Radi se o neravnomjernoj distribuciji hrane jer se trećina proizvedene hrane baci. To je politička tema, ali i kako same autorice kažu, ovo je politička odnosno aktivistička izložba.
"Zašto ne bi institucije mogle biti politički raspoložene? Kroz sve aktivnosti koje su pratile izložbu smo pokušali pokazati koji su problemi vezani uz siromaštvo, problemi vezani uz anoreksiju, bulimiju", ističu autorice, a upravo ovakav format im to omogućava.
Izložbu je uz autorice otvorio ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, a izložba ostaje otvorena do 10. listopada.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
