Zanimljivo je da u projektu, uz umjetnike iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Italije, Francuske, Njemačke, Slovenije, Srbije, Velike Britanije i još nekih zemalja, sudjeluju tri autorice iz dalekog Irana, ali se iz osobne sigurnosti nisu potpisale svojim pravim imenima. Njihovi su radovi zapravo snažni kreativni protesti zbog stanja osobnih prava u njihovoj domovini
Svi prostori galerije ispunjeni su radovima na temu - memorije (Snimio Luka Jelavić)
Još jedna uspješna i plodna godina obilježena bogatom izlagačkom aktivnosti Gradske galerije Fonticus okončana je velikim selektiranim, kolektivnim i tematskim likovnim projektom. U proteklim se godinama završetak cjelogodišnje aktivnosti obilježavao sličnim projektima koji su obrađivali više tema, a za kraj ove godine autor projekta Eugen Borkovsky opredijelio za temu memorije. Sam pojam evocira na prošlost, budi sjećanja.
- Uz memoriju su povezane želje i htijenja, planovi koje projiciramo u potencijalnu budućnost. Ovaj projekt nudi više prilaza memoriji. Neki su osobni, bez sigurnosti faktografskog opisa, a neki dolaze iz kolektivnog pamćenja. Ponuđeni su radovi 58 autorica i autora, raznolikog pristupa i interpretacije. Tako se nizanjem radova dotičemo mnogih aspekata propitivanja. Tome doprinose oblikovni procesi i materijali, jer je prisutan raspon od sakupljanja, re-use-a, eklekticizma, koncepta, eksperimenata pa do klasičnog slikarskog oblikovanja. Predstavljena su tri video rada, dosta instalacija, nešto grafike, ready made, dijelom je zastupljeno klasično slikarstvo, zaista u duhu vremena i recentne svjetske umjetničke produkcije, rekao je o tom projektu autor Eugen Borkovsky.
Rad Alana Vlahova (Snimila Saška A Mutić)
Zanimljivo je da u projektu, uz umjetnike iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Italije, Francuske, Njemačke, Slovenije, Srbije, Velike Britanije i još nekih zemalja, sudjeluju tri autorice iz dalekog Irana, ali se iz osobne sigurnosti nisu potpisale svojim pravim imenima. Njihovi su radovi zapravo snažni kreativni protesti zbog stanja osobnih prava u njihovoj domovini. Najdojmljiviji je video rad "Krvotok", a autorica je potpisana kao Collaborative Art Project, a uradak provokativno mijenja rodno značenje iskazujući protest prema diskriminaciji žena u Iranu. Drugi rad, potpisan imenom Shabnam, nosi naziv "Domovina", a izveden je kombiniranim tehnikama, a predstavljen printanom kopijom. Autorica trećeg rada pod pseudonimom Shahpari akrilom na platnu oslikava scenu na rubu apstrakcije. Njihovi su radovi do galerije Fonticus stigli zahvaljujući Maji Kardum koja je kao aktivistica boravila i djelovala u Iranu i, unatoč opasnostima, uspjela donijeti radove protivnica rigidnog režima.
Eugen Borkovsky je prezentirao sve radove i njihove autore u katalogu izložbe, grupirajući ih po zajedničkim karakteristikama. Na otvaranju izložbe Borkovsky je vodio brojne posjetitelje od rada do rada, od autora do autora, s nekoliko karakterističnih naznaka. Neki od radova u projektu propituju, odnosno evociraju sjećanja na djetinjstvo, poput radova Judite Horvatinović, Asje Vasiljev ili Daše Grozdanič Gorjan. Ideja vremena mladosti prisutna je i u radu Darka Brajkovića Njape, dok Vesna Špoljar nudi reminiscencije vlastitog stanja s otklonom ka pamćenju prošlog. Tjelesno kao odrednicu postojanja keramičkom tehnikom propituje Roberta Weissman Nagy, dok dramatiku života i njegove neminovne mijene predstavlja rad Deana Buzlete.
Keramika Roberte Weissman Nagy (Snimio Luka Jelavić)
Nekoliko umjetnika, direktno ili prikriveno, dodiruje pitanja erotike, poput fotografije Morena Matkovića. Ivna Bruck nudi ideju otiska vlastita tijela na papiru, a motive tijela koriste Silvana Konjevoda, Matjaž Borovničar, Fernando Marcus i Boris Grozdanić Gorjan. Socijalni, međuljudski odnosi i stanje civilizacije predmet su mnogih radova projekta. Posljedice nedostatka empatije i pohlepe moćnika obrađuje Renata Pentek, dok Amina Konate Visintin predstavlja svoj portret u nadrealnom okruženju simbolima. Marija Vasiljev nudi rad motiviran filmom "Stalker", a Luiza Štokovac zapaža i fotoaparatom bilježi stanje djelomično porušene zgrade. Zanimljiv dio arhitekture, zid sjećanja, zapaža i Miranda Legović. Fabio Damuggia predstavio se također fotografijom nudeći ideju lošeg socijalnog stanja osobe. Istovremeno napetu i humornu scenu ostvaruje Alan Vlahov.
Ideja spremanja i čuvanja raznih predmeta, kao temelja pojma memorije, nudi nekoliko autora, poput Goranke Supin, Barbare Cetina ili Vesne Paladin. Sandra Masato također kao proces oblikovanja koristi pakiranje, dok Martin Zelenko ne samo da pakira, već i vakumira raznovrsne predmete. Suvremena umjetnost dozvoljava umjetniku birati predmete i razglasiti ih za artefakt. Tim slijedom Igor Gustini izabire računalnu memoriju kao rad. Vanja Mervič predstavlja kvadriptih sastavljen od oblika izvedenih u graphite frottageu, dok Jur Samec kolaž od spremanih ostataka rada u papiru i tekstilu komponira u svoje viđenje memorije. Ideju ekološke memorije ili prisjećanja na prirodu nudi Lana Flanjak, dok u radovima Marina Jugovca, Marka Zelenka i Dijane Rajković memorijske konotacije bude isluženi predmeti. Lovorka Lukani grafičkim postupcima evocira vezanost za dragu osobu koje više nema. Svojevrsnu reciklažu, zapravo korištenje prozaičnog materijala provučenog kroz umjetničko promišljanje predstavlja Petar Dugandžić. Sraz osobne i službene povijesti kroz diskurs memorije propituje nekoliko autora, među kojima su Luciano Bunić i Luisa Ritoša. Indirektno, ali dramatično, situacije iz povijesti obrađuje i Slavica Isovska. Samir Cerić Kovačević ne definira oblike na svom radu, već bilježi zapaženo. Tajnovitost nudi i Josip Mijić s radom "Linija života". Grafizmi, znakovi, geometrijski oblici, predstavljeni su kao metafore memorije na radovima koje potpisuju Lea Bernetič Zelenko i Elvis Berton. Slađan Dragojević zapaža ispisanu površinu koju bilježi fotografskom tehnologijom. Namjerna slučajnost sastavnica likovnog postupka, pa evokacija rezultata, način je iskaza više autora. Milan Marin koristi intuiciju pri svom kompliciranom postupku dobivanja rada, dok Fabio Gasparini koristi slučajnost u izvedbi podloge rada. Vianney Lefebvre također kreće od geste služeći se grubim namazima i kombinacijom boja. Nešto doslovniju memoriju, oslonjenu na keramički materijal i tehnologiju propituju Bruna Dobrilović i Pamela Ivanković, dok fraktalno ponašanje okruženja istražuju Iva Štefanac i Zlata Tomljenović. Zanimljiv je i rad Željke Gradski koja prikazuje glavu čovjeka i figuru slona. Evokaciju osobnog doživljaja određenog vremena i prostora, memorijom određenim iskazom, predstavljaju Renata Papišta, Branka Riđički, Andrea Čović, pa i Matilda Zanini. I Mersiha Merđanović nudi decentan grafički rad koji angažira promatračevo sjećanje.
- Umjetnici nas, ponudom motiva, materijala i izvedbi, podsjećaju na vremena kad je osobnost bila poštovana kao najviše postignuće ljudskosti. Nažalost, danas Plavi planet postaje područje zabranjeno za osobni doživljaj, na koji smo imali pravo svojim senzibilitetima, afinitetima, željama i potrebama. Ovaj projekt propituje, artistički osvjetljuje pojam, fenomen memorije. Osmišljeni radovi s višeslojnom porukom imali su prvenstvo prilikom selekcije. Kao i kod dosadašnjih tematskih projekata, nadam se da je izložbena prezentacija u najmanju ruku zanimljiva. Iskreno zahvaljujem umjetnicama i umjetnicama na suradnji u realizaciji projekta, poručio je autor projekta Eugen Borkovsky.
Lea Bernetič Zelenko, Elvis Berton, Matjaž Borovničar, Darko Brajković Njapo, Ivna Bruck, Luciano Bunić, Dean Buzleta, Samir Cerić Kovačević, Barbara Cetina, Collaborative Art Project Iran, Andrea Čović, Fabio Damuggia, Bruna Dobrilović, Slađan Dragojević, Petar Dugandžić, Fernando Marcus, Lana Flanjak, Fabio Gasparini, Željka Gradski, Boris Grozdanič Gorjan, Daša Grozdanič Gorjan, Igor Gustini, Judita Horvatinović, Slavica Isovska, Pamela Ivanković, Marino Jugovac, Amina Konate Visintin, Silvana Konjevoda, Vianney Lefebvre, Miranda Legović, Lovorka Lukani, Milan Marin, Sandra Masato, Moreno Matković, Mersiha Merdžanović, Vanja Mervič, Josip Mijić, Vesna Paladin, Renata Papišta, Renata Pentek, Dijana Rajković, Branka Riđički, Luisa Ritoša, Shabnam, Shahpari, Jur Samec, Goranka Supin, Vesna Špoljar, Iva Štefanac, Luiza Štokovac, Zlata Tomljenović, Asja Vasiljev, Marija Vasiljev, Alan Vlahov, Roberta Weissman Nagy, Matilda Zanini, Marko Zelenko, Martin Zelenko.