IDS-OV KANDIDAT

MARKO PALIAGA u borbi za novi mandat rovinjskog gradonačelnika naglašava: "Svima je interesu riješiti problem bespravne gradnje. Na njemu DRŽAVA POKAZUJE SVOJU SLABOST"

Marko Paliaga je uvjeren da će predstojeća turistička sezona biti uspješna i da će se Rovinj nastaviti razvijati jednakom brzinom kao i u protekle četiri godine

| Autor: Boris BILAS
Marko Paliaga (Snimio Milivoj Mijošek)

Marko Paliaga (Snimio Milivoj Mijošek)


Na predstojećim izborima gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga bori se za svoj drugi mandat na čelu jednog od najvećih hrvatskih turističkih središta. Iako će na izborima imati dva protukandidata, Gorana Subotića iz SDP-a i nezavisnog Brunu Poropata, Paliaga na izbore izlazi kao veliki favorit i sve osim pobjede kandidata IDS-a u prvom krugu bilo bi veliko iznenađenje. U posljednje četiri godine Rovinj se utvrdio kao istarsko turističko središte i grad koji je prije pandemije kronavirusa imao više od četiri milijuna noćenja te je zbog toga i pretrpio velike gubitke u proteklih 12 mjeseci. No, usprkos tome Marko Paliaga je uvjeren da će predstojeća turistička sezona biti uspješna i da će se Rovinj nastaviti razvijati jednakom brzinom kao i u protekle četiri godine.

- Zašto smatrate da bi vam birači u Rovinju trebali povjeriti još jedan mandat?

- Pa kao prvo bih želio naglasiti značajan rast investicija u Rovinju. Točnije u protekle četiri godine imali smo više od milijarde kuna investicija. Uz to, bilo je i mnogo privatnih investicija kao što je hotel Park, a Rovinj je postao prepoznatljiva destinacija bez da je izgubio svoj društveni, socijalni, pa i kulturni identitet. Zadržali smo, pa čak i povećali sva socijalna prava naših građana. Tako da bih rekao da je unazad četiri godine gradom dobro upravljano, a ako se dobro upravljalo onda ne vidim razloga za promjene. Međutim, to je moje mišljenje, a jedinu pravo ocjenu rada će dati građani na izborima.

- Po čemu je to Rovinj danas bolje mjesto za život nego što je to bio prije četiri godine?

- Puno smo uložili u dvije jako važne stvari, a to su ceste i kanalizacija. Danas je Rovinj sto posto priključen na vodu, struju i kanalizaciju što je rijetkost za neki grad u Hrvatskoj. U tijeku je gradnja jednog od najvećih ekoloških projekata - uređaja za pročišćavanje. Sanirali smo deponij i uredili gotovo sve kulturne objekte koji prethodno godinama nisu bili sanirani. Uredili smo plato ispred stolne crkve Sv. Eufemije te smo pripremili set strateških projekata za iduće četiri godine. Puno se projekata realiziralo u raznim sektorima od sporta, do plaža i zaštite okoliša i mogu reći da smo skoro u svim segmentima bili prisutni i uspješno smo provodili projekte. Sagradili smo jedan dječji vrtić, obnovili drugi, a pripremamo obnovu još jednog. Sudjelovali smo i u obnovi škole Vladimir Nazor. Mislim da sve ovo pokazuje da je Rovinj u protekle četiri godine napravio jedan značajan iskorak.

- Ipak bilo je i nekih problema, poput bespravne gradnje. Jeste li bliže rješenju tog problema ?

- Nije to specifičan problem samo Rovinja, ali smo se možda mi najviše oko toga žalili. Rješavanje problema bespravne gradnje nije u našoj nadležnosti, već u nadležnosti Državnog inspektorata i mi smo u kontaktu s ljudima iz inspektorata. U kontaktu smo i s nadležnim ministrom, a imam informaciju da je i sam premijer rekao da se problem bespravne gradnje mora riješiti. Vjerujem da će se država napokon dugoročno s time uhvatiti u koštac. Nije tu samo riječ o uništavanju poljoprivrednog zemljišta nego se uništavaju cijele destinacije, cijeli okoliš. Netko će reći: “Ma pusti tu jednu kućicu”, ali problem je što su od te jedne kućice nastale vile s bazenima. Sada se pokušavaju stvarati i mini-kampovi. To je potpuno krivo korištenje poljoprivrednog zemljišta, a unutar granica grada imamo još 50 posto neiskorištenog građevinskog zemljišta. Borit ćemo se i dalje aktivnim pritiskom na državne institucije i to u suradnji s našim saborskim zastupnicima koji su se dosta angažirali u posljednje vrijeme.

- Nije li vas strah da vam sada prije izbora iz vlade obećavaju pomoć oko ovog pitanja, a da će vas onda nakon izbora zaboraviti?

- Nije me strah jer mislim da je svima u interesu riješiti problem bespravne gradnje jer na pitanju bespravne gradnje pada cijela država i pokazuje svoju slabost i nefunkcioniranje. Ako netko može uzeti državi zemljište i na tom zemljištu izgradi još i kuću, onda je to bezvlašće.

- Drugi problem koji se aktualizirao u posljednje vrijeme je pitanje gradnje POS stanova. Iz nekih vaših istupa se čini kao da ste razočarani jer nikako ne uspijevate zatvoriti natječaj zbog prevelikih zahtjeva građevinskih tvrtki?

- Jedno su bila očekivanja, a drugo ono što je ponuđeno. Mi još nismo odustali od gradnje 28 stanova, projekt je aktivan. Međutim, sada u suradnji s projektantima kroz troškovnike pokušavamo naći mjesta na kojima bi mogli uštedjeti jer nam je procijenjena vrijednost gradnje 100 posto veća od cijene koja je određena zakonom. To znači da bi Grad, osim što sudjeluje u komunalnoj infrastrukturi, morao još doplatiti izvođačima sve ono što ne pokriva APN. Cijena projekta bi tako za Grad došla skoro do 10 milijuna kuna. Sada pokušavamo cijeli projekt malo suziti tako da napravimo neke uštede i da cijena bude prihvatljiva. Istovremeno razvijamo i neke druge modele stanogradnje koji baš neće ovisiti o tome ulazi li ili ne za 50 ili 100 eura u zakonske okvire. Sigurno je da su neki alternativni modeli izvedivi i njih ćemo nakon ljeta staviti u pripremu te ih zatim i do kraja godine predstaviti, a istovremeno ćemo pokušati realizirati i ovaj projekt gradnje 28 stanova od kojeg ne odustajemo.

- Kakva je gospodarska situacija u Rovinju godinu i tri mjeseca nakon pojave covida-19 i koliko je cijela kriza utjecala na gradski proračun?

- Krenut ću s gradskom blagajnom jer je evidentno da su porezni prihodi manji jer su u direktnoj vezi s prometima gospodarskih subjekata u Rovinju. S obzirom na to da je bilo manje zapošljavanja, manje ljudi je radilo i manje se uplatilo poreza na dohodak. Uz to i turistički sektor plaća komunalnu naknadu kroz postotak ukupnog prihoda pa je i tu došlo do velikog pada, ali vjerujem da ako dođe do dobre turističke sezone, što po najavama svi i očekujemo, da ćemo uspjeti nadoknaditi neke stvari i da ćemo do kraja godine moći lakše procijeniti kako ćemo ući u 2022. Kada su u pitanju naši poduzetnici, moram reći da nemam informacija da je bilo velikog broja zatvaranja tvrtki. Imam podatke da su 84 tvrtke koristile gradske potpore koje smo namijenili poduzetnicima, ako znate da Rovinju ima oko 700 obrta i više od 1000 tvrtki, ta brojka nije velika. Naravno, dio je koristio državne mjere, onih 4000 kuna, pa je vjerojatno zato bio manji pritisak na nas.

- Najavili ste da očekujete dobru turističku sezonu, što bi za vas značila dobra turistička sezona i može li Rovinj “preživjeti” još jednu sezonu poput prošle?

- Prošle godine je sezona bila na razini od 47 do 49 posto od sezone 2019. godine. Nažalost, dogodilo se to što se dogodilo u kolovozu i svi u Istri smo ispaštali zbog neodgovornosti ljudi u drugim dijelovima države i šteta da je tako završilo. Očekujem bolji promet nego što je to bio prošle godine i to iz nekoliko razloga. Kao prvo bit će veća procijepljenost, kako u državama iz koje turisti dolaze, tako i u Hrvatskoj. Prošla je već godina dana i vidi se da strogi “lockdownovi” više ne prolaze i ne funkcioniraju. Postoji jako veliki interes s nama važnih tržišta za dolazak u Istru i Rovinj. I ono najbitnije je da ne očekujemo zatvaranje u kolovozu i rujnu kao što je to bilo prošle godine i ako bude lijepo vrijeme stvarno će se sezona dobro produžiti i onda možemo očekivati rezultate na razini od 60 do 70 posto u odnosu na 2019., a ako dođemo do 80 posto to bi stvarno bio veliki uspjeh.

- Spomenuli ste cijepljenje, kako ste zadovoljni brojkom cijepljenih, ne samo turističkih djelatnika, već i ostalih stanovnika Rovinja?

- Stvarno bih ovim putem želio zahvaliti svim građanima Rovinja i svim turističkim tvrtkama na odazivu i na organizaciji cijepljenja. Mi smo samo u četvrtak i petak cijepili oko 2000 ljudi sa šireg područja grada što je stvarno velika brojka što pokazuje da je odaziv ljudi jako dobar. Rijetko tko se u Rovinju nije odazvao na poziv ili je odbio se cijepiti što je pohvalno za cijelu zajednicu. Mislim da i dalje trebamo naglašavati koliko je bitno cijepiti se jer će nam to sutra donijeti benefite i Rovinj ćemo moći predstaviti kao sigurnu destinaciju. To znači veći promet i veći prihod svima u Rovinju jer smo svi vezani uz turizam. To se mora priznati i to je činjenica.

- Zbog krize i manjka novca u proračunu neki projekti su ipak odgođeni, ali ipak ste nedavno najavili nastavak realizacije projekta novog autobusnog kolodvora. Kada bi mogla početi gradnja?

- Većina dokumentacije je spremna, još neke detalje trebamo riješiti do kraja ove ili početka iduće godine. Mislim da smo odabrali dobru lokaciju koja je što se tiče prometa puno bolja od sadašnje lokacije u centru grada. Početak gradnje očekujem negdje tijekom 2023. godine. Ne želim davati neka lažna obećanja i reći počet će gradnja 2022. jer smatram da to nije realno, a 2023. je realan rok za početak gradnje. Osim ako ne dođe do još većeg poremećaja s punjenjem gradske blagajne, iako mislim da se to ne bi trebalo dogoditi. Želim napomenuti da svi projekti koje sam najavio u predizbornoj kampanji, pa tako i autobusni kolodvor, već imaju građevinske dozvole. Znači oni su pripremljeni i samo treba zatvoriti financijsku konstrukciju i krenuti u realizaciju.

- Jedan od projekata koje ste uspjeli realizirati je i Sjeverna luka. Kada se može očekivati otvorenje?

- Negdje između 15. i 20. lipnja bi trebao biti tehnički pregled i nakon toga će Lučka uprava preuzeti upravljanje i tijekom lipnja i srpnja bi trebalo početi premještanje brodica. Ona građanima Rovinja donosi jedan veći standard prije svega zbog većeg broja vezova, ali prije svega rješava problem zagušene luke u samom centru grada gdje se doslovno skakalo s jedne brodice na drugu. Ta će nas luka rasteretiti i imat ćemo dovoljno vezova za gradske potrebe jer to nije lučica za turizam i najam vezova gostima već isključivo za potrebe naših građana.

- Koliko su vam u realizaciji ovakvih projekata važni novci iz Europskih fondova i slažete li se s Borisom Miletićem koji u svojoj kampanji za župana često ističe da su Istra i istarski gradovi u podređenom položaju zbog razvijenosti koja se često uzima kao kriterij za dodjelu tih sredstava?

- Veći dio projekata smo realizirali uz pomoć novca iz europskih fondova, bilo da smo taj novac dobili od ministarstava ili smo se direktno prijavili na neke natječaje. Tako smo se za kanalizaciju ili sustav za pročišćavanje sami izborili za velike iznose i oko 76 posto je novaca došlo iz europskih fondova. Iskreno ne vjerujem da bi sve projekte mogli napraviti da nije bilo novaca iz EU-a i vjerojatno bi ih parcijalno ostvarivali, odnosno svake godine bi napravili dio projekta. S druge strane, složio bih se s kolegom Miletićem jer smo u dosta natječaja na koje smo se javili bili “penalizirani” zbog našeg faktora razvoja koji je jedan od osnovnih uvjeta za dobivanje sredstava. Vjerujem da će se to ubrzo i promijeniti jer će se sada više ulagati u privatni sektor, a potrebno je i, da se slikovito izrazim, jako puno ulagati u lokomotivu koja onda vuče i sve ostale vagone. Ako ulažete u zadnji vagon, onda će lokomotivi biti sve teže i teže će voziti. Treba naći neku proporciju, a ja navijam za pristup da se razvijenima omogući daljnji razvoj.

- Kada spominjete daljnji razvoj, što stanovnici Rovinja mogu očekivati u iduće četiri godine, ako vas ponovno izaberu za gradonačelnika?

- Kao što sam već rekao naša najveća investicija je uređaj za pročišćavanje voda vrijedan 180 milijuna kuna. Osim toga krećemo s uređenjem Trga maršala Tita, uređenjem Južne luke s lukobranom Katarina, nastavak projekta POS stanova i premještaj autobusnog kolodvora. Tu je cijeli set manjih infrastrukturnih projekata poput uređenja prometnica i sličnih, rekao bih svakodnevnih stvari kojima poboljšavamo uvjete života u Rovinju. Također tu je i socijalna skrb koja je važan segment funkcioniranja našeg grada u okviru kojeg ćemo nastaviti ulagati u još kvalitetniji sustav skrbi o potrebitima. Briga o socijalno ugroženim članovima naše zajednice ostat će naš prioritet. U mandatu od 2021. do 2025. godine nastavit će se provoditi socijalni program putem raznih pomoći, subvencija i potpora kojima se ublažava situacija socijalno, materijalno najugroženijoj kategoriji sugrađana. Osim toga, našim ćemo studentima osigurati stipendije uz istovremeno povećanje ili zadržavanje broja stipendista, kako bi olakšali obiteljima ulaganje u prosperitetnu budućnost svoje djece. U suradnji sa srednjim školstvom pratit ćemo trendove gospodarskog razvoja i poticati edukaciju za nova, potrebna zanimanja, a zajedno sa Županijom, sukladno strategiji obrazovanja, stvarat ćemo i bolje, modernije uvjete za srednjoškolske učenike.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of