Nedavno je najavljeno da se TE Plomin 1 vraća u pogon, nakon što su se turbine zbog požara zaustavile 2017. godine, a struju će proizvoditi sagorijevanjem plina, biomase i otpada. Posao odabira najboljih tehnika za korištenje alternativnih goriva u ugaslom bloku A termoelektrane Plomin dobio je hrvatsko-njemački konzorcij koji čine tvrtke Kemokop VPC GmbH (iz Dugog Sela) i Goudini International Advisory.

TE Plomin je jedina aktivna termoelektrana na ugljen u Hrvatskoj. Radi se o kondenzacijskoj termoelektrani koja se sastoji od dvije proizvodne jedinice: bloka A (TE Plomin 1) i bloka B (TE Plomin 2). Ova dva bloka imaju zajednički sustav dopreme i skladištenja ugljena, ispust otpadnih plinova kroz dimnjak visine 340 metara, zajednički sustav dopreme rashladne morske vode, zbrinjavanje šljake i pepela, sustav obrade otpadnih tehnoloških, oborinskih i sanitarnih voda.

Važan dio ovog sustava je odlagalište neopasnog otpada. U tvornici cementa u Koromačnu, kao mineralni dodaci, zbrinjavaju se nusproizvodi, a kada tvornica cementa ne može prihvatiti sve količine nusproizvoda, koristi se odlagalište.

Termoelektrana Plomin 1, snage 125 Mwe, puštena je u rad 1970. godine, a svečano ju je otvorio Prvog maja 1971. predsjednik tadašnje države Josip Broz Tito. Izgrađena je u Plominskom zaljevu zbog tada izdašnih Istarskih ugljenokopa Raša, topografski i geološki prikladnog terena, opskrbe slatkom i morskom vodom te područja s dobro razvijenom morskom i kopnenom prometnom infrastrukturom.

U Plominu 1, nakon 47 godina rada, dogodila se havarija, 29. svibnja 2017. godine, u prijepodnevnim satima izbio je požar, do kojeg je došlo, prema priopćenju Službe za odnose s javnošću HEP-a, prigodom starta motora ventilatora dimnog plina. Već sutradan priopćenjem se javila Zelena akcija, čiji su aktivisti tražili da se odustane od bilo kakvih pokušaja ponovnog pokretanja rada Plomina 1: "Sa zatvaranjem ove stare TE ne smije se više čekati".

Zelena akcija i partnerske organizacije od početka su tvrdile da su termoelektrane na ugljen tehnologija prošlosti i argumentirale da se Plomin C (Plomin 3), koji je bio u planu izgraditi (ali se to nije dogodilo), ne smije izgraditi zbog negativnih posljedica na okoliš i zdravlje ljudi, klimatskih promjena te cijene električne energije za korisnike.

Nekada je plominska termoelektrana koristila ugljen iz labinskih ugljenokopa, a kada je posljednji ugljenokop u Potpićnu zatvoren, počeo se koristiti kameni ugljen, koji se nabavlja na svjetskom tržištu. Dovozi se brodovima, nosivosti oko 70 tisuća tona, do novog pristaništa, gdje se iskrcava i sustavom zatvorenih tračnih transportera doprema do otvorenog deponija kapaciteta 220 tisuća tona.

Plomin troši i ruski ugljen. Ruski izvoznici ugljena odbili su početkom veljače HEP-u isporučiti već ugovorene značajne količine ugljena za potrebe termoelektrane u Plominu, koji svojom proizvodnjom zadovoljava oko devet posto potreba za električnom energijom. HEP je, pak, ovih dana priopćio vijest da je u plominsku luku uplovio brod s ugljenom iz Južne Koreje (riječ je o ruskom ugljenu), a da su u sklopu redovne opskrbe na putu za Plomin još dva broda. Na taj način dugoročno je osigurana opskrba TE Plomin ugljenom, a time i stabilna proizvodnja električne energije, što je dobra vijest za nadolazeću turističku sezonu, za koju su u Istri pripreme u punom jeku.

Treba podsjetiti da je Europska komisija donijela odluku da se od 1. kolovoza zabrani uvoz ugljena iz Rusije.

Proizvodna jedinica Blok B (TE Plomin 2), snage 210 MW, izgrađena je i puštena u komercijalni rad 2000. godine. Postrojenje je izgradilo društvo TE Plomin u pedesetpostotnom vlasništvu HEP-a i RWE iz Essena (Njemačka).

Simbol Plomina, 340 metara visoki crveno-bijeli dimnjak i pripadajuća mu termoelektrana Plomin 2, trebali bi najkasnije do 2033. godine prestati s radom. Zatvaranje jedine preostale termoelektrane na ugljen u Hrvatskoj, na klimatskoj konferenciji COP26 u Glasgowu najavio je premijer Andrej Plenković. Posljedica je to europskog plana za smanjenje stakleničkih plinova prema kojem se Hrvatska obvezuje na smanjenje emisija ugljika za 45 posto i prestanak korištenja ugljena kao fosilnog goriva najkasnije do 2033. godine.

U prosincu prošle godine ekoaktivisti su blokirali ulaz u Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, zahtijevajući hitno donošenje odluke o zatvaranju TE Plomin na ugljen do kraja 2023. godine, a ne 2033., kako je najavio premijer Plenković, jer više nema vremena da bi se izašlo iz klimatske krize uz ugljen i fosilna goriva.

Hrvatska dosad nije imala jasno definiran zakonski rok za prestanak korištenja ugljena, ali se iz nacionalne strategije moglo iščitati da se korištenje ugljena kao energenta planira prekinuti do 2040. godine. Taj rok bio je definiran i saznanjem da životni vijek TE Plomin 2 istječe upravo te godine. Stručnjaci pak napominju da će termoelektrana morati biti ugašena znatno prije, barem što se tiče trenutnog načina proizvodnje struje putem ugljena. Preuzimanje ranijeg roka za prestanak korištenja ugljena ne znači nužno i konačno zatvaranje TE Plomin 2, već postoji mogućnost korištenja alternativnih goriva, kao što je biomasa ili određena vrsta goriva iz otpada. Taj je proces upravo pokrenut.

Povezane vijesti

• "Istra, lav i orao" u potpuno inovativnom postavu
• U potrazi za nostalgičnom Istrom
• Svakog četvrtka predavanja u Svetim srcima