Naša Sloga objavila je 1908. godine vijest da je za župnika od čestitih župljana izabran vlč. Josip Vrbka, dosadašnji župeupravitelj. "Novome župniku, uzor svećeniku i rodoljubu naše najiskrenije čestitke. Živio ga Bog i ravnao dugo i dugo vrieme povjerenim mu narodom. Živio", priopćila je Naša Sloga.

Nakon vijesti slijedio je izvještaj kako su protekli ovi neobični izbori s neočekivanim ishodom.

Naša Sloga prije stotinu i četrnaest godina piše: „Dana 4. t. mj. (op. siječnja) u Lanišću su održani izbori za župnika. Okupilo se prilično Brgučana, Račana, Rašporca, a iz Podgaća i Prapoća nije uzmanjkao skoro nijedan. Prije izbora vriedni načelnik Flego (op. Fran, na izborima 1887. izabran za prvoga hrvatskog načelnika buzetske općine) pozvao je sve prisutne u crkvu, rastumačio biračima važnost izbora i posljednice.

Svi iz spomenutih sela počeše vikati u crkvi da oni neće glasovat za velečast g. Josipa Vrbka, akroprem nijesu bili kadri dokazati niti najmanje pogrješke proti njemu u cielih 9 godina što je u Lanišću. Najprvo glasuju općinari Brgudca, sa vrlo malom iznimkom svi proti Vrbku, zatim glasuju Prapojci, niti jedan ne glasuje za Vrbku, za ovim glasovaše Gajci koji sa malom iznimkom svi proti Vrbki, sada dojdu na red Račani, njekoji glasovaše proti Vrbki, a njekoji se uztegli od glasovanja, za ovimi stupe Rašporci pred komisiju i izjave da se ustežu od glasovanja.

I njih ovih je bilo sedam. Naiposljednji pristupaju na izbor dični Lanišćani, nikada se ne nadajuć da će moći nadvladati niti polovicu glasova onih koji su proti Vrbki glasovali, ali providnost Božja ne spava, pristupili su Lanišćani svi do jednoga, svi jednoglasno glasovaše jedan po jedan za Vrbku, te za sedam glasova pobjediše protivnike, koji ostadoše osramoćeni i pokunjenih glava, osobito oni iz Podgaća.

Podgaćanima je vodja onaj komu Lanišćani svaki dan dobitak davaju, koji je radio proti veleč. g. Vrbki, a se je ljuto prevario, fina je glavica a nije bio kadar proračunat koliko ima tih Božjih grajana u Lanišću, kao crkveni starešina nije niti k misi u Lanišću došao na Tri kralja, valjda si je u mlinu oči natrošio.

Ne čudimo se niti najmanje nijednomu od svih ostalih, nego ih žalimo jer nisu znali što rade, samo njekoje morali bi se spomenuti zbog njihovog nepristojnog ponašanja u vrieme izboru i po dovršenju. Divio bi se bio onaj dan tudjinac Lanišćanom gledajući ih na okupu pripravne i krv dati za ljubljenoga svoga duhovnog pastira, hvale i časti jesu vriedni jer se rietko dogadja da bi se svi seljani od jednoga sela od 760 duša glasovali, kamo jedan, tamo svi".

Josip (Josef) Vrbka (Skrbeň, Moravska, 1864. - Rozstání, Moravska, 9. prosinca 1926.), jedan je od brojnih stranih svećenika koji su službovali u Istri. Tršćansko-koparski biskup Ivan Glavina (1882.-1896.) za vrijeme liječenja u Češkoj, gdje su cvala svećenička zvanja, pozvao je novinskim oglasom 1886. godine mladiće da nastave s učenjem u goričkoj bogosloviji.

Odazvalo se iz Češke i Moravske više desetaka mladića. Oni su završili teologiju u Gorici i plodno djelovali u istarskim župama dok ih nisu umirovile i potjerale talijanske vlasti nakon 1918. godine. U godinama 1896. i 1897. školovanje u Gorici završilo je 40 bogoslova: 29 Čeha i 11 Moravljana. Oni su inkardinirani u tršćansko-koparsku i porečku i pulsku biskupiju. Među njima je bio i Josip Vrbka, koji je završio bogosloviju u Gorici 1890., kada je zaređen za svećenika.

Bio je kapelan u Poreču i u Vižinadi, upravitelj župe u Šainima, kapelan u Tinjanu te upravitelj župa u Grimaldi i Račicama. U Lanišću je službovao od 1899. do 1923. godine. Tu je 1907. utemeljio tamburaški zbor, 1908. godine čitaonicu "Gorska vila", prvu čitaonicu na Krasu i na Buzeštini, a 1913. godine osnovao je posujilnicu, kojoj je bio predsjednikom do odlaska iz Lanišća.

Shvaćao je probleme Hrvata u Istri pa se uključio u njihovu borbu za nacionalna prava i jezik. Kada je 1909. biskup Franz Xaver Nagl (1855.–1913.) odredio da se misa ima služiti na latinskome, zabranivši time uporabu hrvatskog jezika u liturgiji, dogovorio se s vjernicima da prosvjeduju napuštanjem dijela bogoslužja.

Godine 1923. na tijelovskoj je procesiji organizirao demonstraciju hrvatstva Lanišća: djevojke koje su pratile Svetotajstvo odjenule su boje hrvatske trobojnice - crvene marame, bijele bluze i plave suknje. Nakon toga postao je nepoželjan fašističkim vlastima, te je 6. listopada 1923. dobio nalog da se iseli. Vratio se u domovinu.

Kada je vlč. Vrbka služio na Barbanštini, 1897. godine, biskup Ivan Krstitelj Flapp, na porečkoj i pulskoj stolici od 1882. do 1912. godine, oduzeo mu je službu (suspendirao) zbog hrvatskog jezika u bogoslužju. Na molbu da mu objasni dekret, biskup je odgovorio: "Doznao sam da uvodite neke novotarije u crkvi pa sam vas suspendirao, ukoliko biste nastavili.

Vi ste odgovorili da niste ništa uveli. Nato sam stvar dao još pomnije ispitati i osvjedočio sam se da ste vi jednome čovjeku učinili znakove u molitveniku 'Oče, budi volja Tvoja', da bi složnije pjevali i da ste drugoga svećenika nagovarali da i on tako učini. Vi kažete 'Dominus vobiscum', a odgovaraju vam 'I s duhom tvojim'". Vlč. Vrbka je biskupu odgovorio: "Ja pjevam 'Gloria in excelsis Deo', molim naprijed latinski, tako i 'Credo in unum Deo', a narod nastavlja na svom jeziku pjevati iz 'Oče budi volja Tvoja'.

Na mjesto 'Kyrie eleison', pjevaju 'Gospode, pomiluj'. Takav je običaj bio u vrijeme svećenika Pobora i Buzolića. Poslije njih došao je sadašnji župnik svetvinčentski Korenica. U njegovo se vrijeme pjevalo latinski pomoću nekih starih Krnjela, a naši ne znajući pjesme naučili su se neki od njih krivo izgovarati riječi, tako da su im se Krnjeli smijali. Kad su oni pomrli, naučili su se neki mladići koji su polazili školu u Juršićima pjevati hrvatski, kao što se tamo pjeva.

Kad sam ja 1892. došao u Šajine sami su pjevali hrvatski bez mog savjeta. Pošto nisu odmah pjevali skladno, došao je k meni čovjek da mu napravim znakove za složenije pjevanje. To sam mu učinio. Smatrao sam da ne spada u liturgiju što pjeva narod već samo ono što pjeva svećenik". Biskup je ipak bio izričit: "Vi ste dakle suspendiran. Ne smijete ni misiti ni krstiti ni ispovijedati dok ne dobijem vijest od župnog ureda Barban da ste vi sve ukinuli. Puk mora pjevati latinski".

Svećenik je tada molio biskupa, ukoliko nije dobar za njegovu biskupiju, neka ga otpusti, a biskup mu je odgovorio: "Otpisnica vam je spremna. Samo mi pokažite drugog biskupa od kojeg ste primljeni".

Povezane vijesti

• Lanišće: U urušenom bunkeru pronašli 64 bombe
• Lanišće: Nastavlja se borba za seoska dobra
• "Zvona" za odvojeno prikupljanje otpada i na Ćićariji