NAJNOVIJE



TIHI ALARM

VELJKO OSTOJIĆ: Prognoze za turističku 2019. su upozoravajuće. Zadnjih godina bili smo izuzetno tražena destinacija, no konkurencija se vraća s niskim cijenama

| Autor: Duška PALIBRK
Milivoj MIJOŠEK

Hrvatska nije izuzetak u odnosu na ostale turističke destinacije, Italiju, Španjolsku, Francusku. Mi smo u istom paketu samo smo značajno manji od njih. Na emitivnim tržištima gospodarstvo ne raste kao prije, nekakva kriza je u zraku i osnovno obilježje cijele ove godine je neizvjesnost, a normalno je da su putovanja i godišnji odmori jako vezani uz gospodarske prilike, ističe Ostojić

"Godina neizvjesnosti", "Prvi minusi u okruženju potiču neizvjesnost", Hotelijeri u 'škarama' rasta troškova rada i pada dobiti", "Bez promjene poslovnog okruženja slijedi pad investicija", upozoravajuće su poruke kojima Hrvatska udruga turizma (HUT) otvara Turistički impuls, svoju novopokrenutu publikaciju. S Veljkom Ostojićem, predsjednikom HUT-a koji okuplja najveće hrvatske hotelijerske kompanije, dugogodišnjim turističkim djelatnikom, svojedobno i ministrom turizma, razgovaramo o turističkoj godini pred nama, jesu li prognoze baš tako crne i bi li smanjenje PDV-a u turizmu, o čemu se najviše govori, riješilo sve probleme u sektoru.

- Prognoze nisu tako crne, ali su, baš kao što vi navodite, upozoravajuće. Iz ankete koju smo proveli među našim članicama, a to su najveće hotelske grupacije u Hrvatskoj koje daju 40 posto noćenja i više od 80 posto dobiti ukupnog hrvatskog hotelijerstva, najavljeno je već ove godine 20 posto manje investicija, a 2020. i 2021. dodatno smanjenje od 33 posto u odnosu na prethodne godine. Oprez u investiranju rezultat je niza okolnosti koje su u domeni zaustavljanja snažne tržišne potražnje te sadašnjih okvira poslovanja sektora. Konkurencija se vraća i pokušava, pogotovo Turska, niskim cijenama biti što atraktivnija što je naročito značajno u uvjetima usporavanja gospodarskog rasta na velikim emitivnim tržištima. Činjenica je da je stopa PDV-a u nas, zajedno s Danskom, najviša u Europi, a ovih 13 posto koliko se plaća u djelatnosti smještaja najviše je na Mediteranu. Ako želimo igrati utakmicu sa zemljama u okruženju s kojima se borimo za ista tržišta, sigurno je to i tržišno jedan od važnih čimbenika da naše cijene budu konkurentnije i prihvatljivije za naše goste, a u njihovom formiranju visina PDV-a ima značajnu ulogu. PDV je i u investicijskoj atraktivnosti čitavog sektora izuzetno značajan, ali ne i jedini čimbenik. I treće, niz je faktora neizvjesnosti u domaćem zakonodavstvu, od PDV-a do još uvijek neriješenog pitanja turističkog zemljišta, potreba poboljšanja regulative koja se tiče pomorskog dobra, situacije s radnom snagom koja je složenija iz godine u godinu čije rješavanje na način da bude investicijski atraktivno može ponovo pokrenuti zamašnjak razvoja.

Povećanje plaća

- Nedostatak radne snage čini se da je dosegao kritičnu točku. Bi li se i koliko smanjenje PDV-a koje zazivate prelilo u plaće radnika u turizmu?

- Hotelijeri su svjesni da trebaju povećati plaće svojim radnicima, da će imati značajnih problema s radnom snagom ukoliko se to ne dogodi, međutim za to treba stvoriti uvjete. Prvo smanjiti PDV, nakon čega su članice HUT-a spremne jednokratno povećati plaće za 20 posto i preuzeti obvezu da sljedećih tri do pet godina povećavaju najmanje pet posto godišnje. Time bismo se za pet godina izjednačili sa Slovenijom i počeli značajno približavati Austriji. Vjerujem da kada bi naše plaće bile 30-40 posto više, ne bi naši radnici odlazili u inozemstvo.

- Plaće se mogu povećavati i iz vlastite dobiti, ne samo smanjivanjem PDV-a čime se režu prihodi državnog proračuna.

- Postoje fiskalni i ekonomski učinci eventualnog smanjenja PDV-a u turizmu za ukupno gospodarstvo. Ako smanjite PDV, naravno da će biti manje novca u državnoj kasi, ali ekonomski učinci tog poteza su puno širi. Veće plaće povećat će potrošnju, time i proizvodnju, povećat će se investicije i njima dizati kvaliteta, time će se podizati cijene i na to plaćati veći PDV, zaposlit ćemo građevinare, opremaše…

- Prema nalazima Satelitske bilance za 2016.godinu turizam generira izravno oko 11,5 posto, sveukupno i 17 posto BDP-a u Hrvatskoj, do sada je stajao iza 11 posto svih investicija u zemlji. Što će se događati u budućnosti?

- Na srednji i dugi rok pred kompanijama je puno izazova, o čemu sam prije govorio. To nije dobro iz više razloga: bez investicija ćemo teško preživjeti konkurenciju, investicije se bitno odražavaju na BDP cijele zemlje jer zapošljavaju ljude u raznim granama gospodarstva. S druge strane, za hotelski biznis, i ove godine koja je izuzetno zahtjevna i drugačija od nekoliko prethodnih, na tržištu najbolje prolaze objekti u koje je recentno investirano. Neovisno o višim cijenama ti hoteli imaju veću zauzetost kapaciteta i naravno da će imati i dobre poslovne rezultate. S druge strane, gledajući ukupno, a prema podacima naših članica, ove godine se očekuje manji rast prihoda u odnosu na prethodnu godinu, te pad rasta dobiti, a u zadnje dvije godine troškovi rada porasli su za 18,4 posto.

- Poslodavci stalno ističu visoke troškove rada u Hrvatskoj. Kako to ako znamo da su plaće, pa tako i u turizmu, barem dvostruko manje nego na Zapadu? Zato i imamo toliku radnu emigraciju, a nagodinu i Austrija otvara vrata našim radnicima.

- Radili smo analize za pet tipičnih zanimanja u turizmu, uspoređujući plaće u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji i pokazalo se da su opterećenja na plaću, odnos bruto-neto, nešto viša u Sloveniji i Austriji, ali ne bitno. Naši ostali troškovi i s druge strane prihodi kakvi jesu ne dopuštaju da isplaćujemo plaće kao u Austriji. Zato tražimo niži PDV. Pitanje je i kako će se riješiti turističko zemljište i koliko će se to plaćati. Recimo, kod nas u Istri, prema anketi koju smo proveli u hotelskim kompanijama, cijena otpada je u dvije godine gotovo dvostruko narasla: s 27 milijuna kuna koliko je koštalo zbrinjavanje otpada 2017., ove godine se očekuje više od 50 milijuna kuna troška. Rastu i cijene struje, komunalna naknada, vodni doprinosi, svi troškovi. Konsolidirana neto dobit cijelog turističkog sektora 2017. godine iznosila je 5,6 posto u odnosu na prihode. U tih 5,6 posto trebate naći prostora za povećanje plaća, za investicije i povrat ulaganja. To je nedostatno.

- Prihodi bi se povećali i većom popunjenošću objekata te cjelogodišnjim turizmom. Zašto su zimi u Istri veliki hoteli zatvoreni, a u nedalekom Portorožu rade i hoteli i restorani, trgovine? Neka je to i vikend-turizam, ali je cjelogodišnji.

- U Rovinju značajan dio hotela radi cijelu godinu. Treba jasno definirati proizvod, odnosno motiv dolaska i na taj način organizirati i pozicionirati cijelu destinaciju kao što to primjerice čini Rovinj. Zauzetost objekata, pokazala je naša analiza, raste u hotelima, ali pada u drugim vrstama smještaja. I to je značajna poruka.

- Zabrinjava i značajan pad bukinga ove godine. Koji to novi vjetrovi pušu u turizmu, u svijetu putovanja?

- Zadnje tri-četri godine bili smo izuzetno tražena destinacija, što se mijenja povratkom Turske i sjeverne Afrike. S druge strane, na najvažnijim svjetskim emitivnim tržištima, kao što su Njemačka, Velika Britanija i Italija koje donose 30 posto noćenja u Hrvatskoj, gospodarska je situacija složena. U Njemačkoj je prognoza smanjenja gospodarskog rasta s 1,8 došla na 1,1 posto godišnje, a Nijemci na to reagiraju oprezom u ponašanju odnosno potrošnji uključujući i putovanja. Italija se već nekoliko godina bori s recesijom. Brexit ne trebamo ni komentirati, samo recimo da je ukupan buking, ne samo za Hrvatsku, 10 posto manji nego lani, što je značajan broj za Veliku Britaniju. No, treba reći da Hrvatska nije izuzetak u odnosu na ostale turističke destinacije, Italiju, Španjolsku, Francusku. Mi smo u istom paketu samo smo značajno manji od njih. U svim tim zemljama nakon tri-četiri godine značajnog rasta tržišna se situacija zakomplicirala i potražnja je bitno niža. Na emitivnim tržištima gospodarstvo ne raste kao prije, nekakva kriza je u zraku i osnovno obilježje cijele ove godine je neizvjesnost, a normalno je da su putovanja i godišnji odmori jako vezani uz gospodarske prilike. Ljudi zastaju u odlučivanju, što je i obilježje ovogodišnjeg bukinga, ili žele potrošiti malo manje. Ukoliko se dogodi Brexit bez dogovora, gotovo milijun radnih mjesta, ne samo u Britaniji već u cijeloj Europskoj uniji, pod znakom je pitanja. Već ta situacija navodi ljude na oprez.

- Kako vidite rješenje problema strukturne neujednačenosti smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj, u čemu su hoteli na povijesno niskih 15 posto, a čak 60 posto turističkih ležajeva je u privatnom smještaju?

- Postoji analiza koja govori da je od 2008. do 2017. godine tzv. privatni smještaj rastao po prosječnoj godišnjoj stopi od 21,5 posto. Koje tržište će to progutati? Trebamo se pitati koji su bili okidači za to i mogu li emitivna tržišta popuniti tako velik broj novoponuđenih kapaciteta. Već prošle godine u špici sezone svaki je treći krevet u privatnom smještaju u Hrvatskoj bio nepopunjen, a prema sadašnjem stanju bukinga u pitanju je ozbiljan zastoj.

- Govorite u ime hotelijera pa vas mogu prozvati za napad na konkurenciju.

- Ne, nemam takvih intencija, niti razmišljanja. Privatni smještaj sastavni je dio smještajne strukture u hrvatskom turizmu, ni hotelijeri niti hotelijerska udruga nemaju ništa protiv toga, dapače. Samo sam iskomentirao što se događalo posljednjeg desetljeća i zašto je možda situacija u bukingu privatnog smještaja sada takva. Mislim da je bolje da sami napravimo nešto na tom području, nego da nas tržište usmjerava jer će to onda biti bolno.

- Hotelijeri ulažu u podizanje kvalitete postojećih objekata na Jadranu, ali ne i u gradnju novih hotela. Zašto nema novih investicija?

- Da ne budem previše katastrofičan, ali osim Kempinskog u Savudriji, koji se dogodio u posebnim okvirima i poslovnom modelu, nemamo nijedan veći novi hotel. Imamo manjih hotela, ali ne i velikih. Zašto? Očito nema matematike. Uvjeti poslovanja nisu povoljni. Da ste potencijalni investitor i razmišljate o gradnji hotela, što ćete staviti u tabelu temeljem koje ćete donijeti odluku? Činjenica je da naš okvir poslovanja s puno neriješenih pitanja nije previše investicijski atraktivan i zato se te investicije ne događaju. Počnimo od povjerenja u zemljišne knjige, do predugih procedura ishodovanja dozvola, prostorno-planske dokumentacije… Onaj tko želi uložiti svoj novac, želi da mu se taj novac što brže vrati. Ne zaboravimo da se na temelju razvojnih planova kompanija investicijski potencijal turističkog sektora u Hrvatskoj procjenjuje na oko tri milijarde eura, međutim za to treba stvoriti preduvjete. Tada, vjerujte, neće proći dugo da će krenuti nove investicije.

Novi zakoni

- Vlada već dugo radi na Zakonu o turističkom zemljištu i Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama. Što očekujete od novih zakonskih rješenja?

- Vjerujemo da će biti investicijski poticajna i da će omogućiti dizanje kvalitete postojećih objekata. Kvalitetna rješenja Zakona o turističkom zemljištu omogućila bi nov razvojno-investicijski ciklus u kampovima koje smatram velikim razvojnim potencijalom u čitavoj Hrvatskoj, a pogotovo u Istri s obzirom na blizinu emitivnih tržišta i mikropoziciju pojedinih kampova. Za mene osobno kampovi su na neki način rezervacija prostora. Sve su to očuvane zelene površine u komercijalnoj funkciji. Podizanjem kvalitete i novim investicijama u kampove otvorit ćemo put boljoj strukturi gostiju i dužem radu kampova, u nekim slučajevima i cjelogodišnjem.

- Na spomen pomorskog dobra otvara se pitanje koncesija i otvorenosti plaža. Plaše li se ljudi s razlogom da se i Hrvatskoj mogu dogoditi zatvoreni resorti?

- To vam ne mogu reći jer zakone donosi zakonodavac. Međutim, ima tu puno stvari koje bi omogućile kvalitetnije poslovanje a danas ne postoje u tom zakonu, kao što su turističke plaže, turistička privezišta, prioritetne koncesije… Prioritetna koncesija ne znači zatvorena koncesija, da nitko ne može doći, ali mislim da je logično da hotel blizu mora, na području gdje je pomorsko dobro, pod istim uvjetima kao i ostali zainteresirani, ima prednost za dobivanje koncesije umjesto da koncesiju dobije netko treći, postavi suncobrane i ležaljke i naplaćuje hotelskim gostima. Dobar je primjer kako su to riješili u Crnoj Gori. Kako su im plaže duge, svaki od hotela dobio je koncesiju na svoju hotelsku plažu koju je podijelio popola, na dio za hotelske goste i otvorenu plažu za sve ostale. Isti standard, iste ležaljke, isti suncobrani, ali postoji neki red. Vidjet ćemo što donosi nacrt zakona, postoji procedura e-savjetovanja i svi će moći komentirati, davati prijedloge.


Podijeli: Facebook Twiter




Više iz rubrike