Zahvaljujući novom modelu financiranja provođenje radova na obnovi zvonika Eufrazijeve bazilike bilo je moguće dovršiti u kratkom roku. Sredstva za obnovu zvonika, u ukupnom iznosu od 2,4 milijuna kuna, je kroz programsku djelatnost Hrvatskog restauratorskog zavoda osiguralo Ministarstvo kulture i medija RH, a dovršetak radova u željenom roku omogućen je sufinanciranjem Porečke i Pulske biskupije i Istarske županije uz potporu Grada Poreča

Dovršetak obnove zvonika Eufrazijeve bazilike sinoć je svečano predstavljen u nazočnosti visokih uzvanika, državnih i lokalnih dužnosnika i crkvenih velikodostojnika. U podnožju zvonika porečke prvostolnice o značaju poduzetih radova govorili su ministrica kulture i medija Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek, nadbiskup Dražen Kutleša, ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda Tajana Pleše, porečki gradonačelnik Loris Peršurić i župan Istarske županije Fabrizio Radin.

Ministrica Obuljen Koržinek je istaknula važnost cijelog sklopa Eufrazijane, koja nije simbol samo Poreča već jedan od najvećih simbola bizantske kulture na Mediteranu.

- Čuvanje kulturne baštine jača svijest o našoj zajednici, a kultura nas povezuje s prošlošću i trasira put prema budućnosti. Dovršetak ove faze radova je najava obnove cijelog kompleksa koja će trajati nekoliko narednih godina, kazala je Obuljen Koržinek.

Građevinski radovi od kraja 2019.

Ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda Tajana Pleše, istaknula je značaj Eufrazijane, koja je 1997. godine uvrštena na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Ona je govorila o radovima na obnovi zvonika, koji su započeli 2018. godine dopunom dokumentacije postojećeg stanja, preliminarnom analizom stanja konstrukcije te provedbom sondiranja i iscrpnih laboratorijskih analiza zatečenih žbukanih slojeva na dostupnim dijelovima pročelja zvonika. Nakon dovršetka tih aktivnosti građevinski su radovi počeli potkraj 2019. godine.

Osim cjelovitih građevinskih radova, u koje je uključena i sanacija konstrukcije te izvođenje nove gromobranske instalacije, koje je izvela tvrtka Kapitel, podizanjem skele u cijeloj visini zvonika omogućena su dodatna konzervatorsko-restauratorska istraživanja kojima su dopunjene i zaokružene spoznaje o njegovoj genezi.

Zahvaljujući novom modelu financiranja provođenje radova bilo je moguće dovršiti u kratkom roku. Sredstva, u ukupnom iznosu od 2,4, milijuna kuna, je kroz programsku djelatnost Hrvatskog restauratorskog zavoda osiguralo Ministarstvo kulture i medija RH, a dovršetak radova u željenom roku omogućen je sufinanciranjem Porečke i Pulske biskupije i Istarske županije uz potporu Grada Poreča.

Nova faza istraživanja i obnove

Upravo na značaj te sinergije ukazao je župan Istarske županije Fabrizio Radin istaknuvši da je ona omogućila da Eufrazijeva bazilika zasja u punom sjaju.

O važnosti obnove zvonika, koji je prepoznatljiva vizura Poreča, govorio je porečki gradonačelnik Loris Peršurić, a nadbiskup Dražen Kutleša zahvalio je svima koji su omogućili realizaciju projekta i istaknuo ponos zbog obnove kompleksa Eufrazijeve bazilike.

Završetak radova na zvoniku tek je početak nastavka etapnog istraživanja i obnove cijeloga sklopa koje vodi Hrvatski restauratorski zavod. U idućoj fazi planirana je izrada cjelovite dokumentacije za obnovu krovišta krstionice, konzervatorsko-restauratorska istraživanja i izrada prijedloga radova na oltarnoj pregradi bazilike te preventivna zaštita i monitoring stanja zidnog oslika u staroj sakristiji.

Veličanstveni episkopalni sklop Eufrazijane smješten je u povijesnoj jezgri Poreča. Dijelovi sklopa: trobrodna bazilika, atrij s kvadriportikom, memorijalna kapela i biskupska palača datiraju iz 6. stoljeća i do danas su ostali gotovo u cijelosti sačuvani, a djelomično su u izvornoj funkciji. Ta intervencija cara Justinijana koji je u Istru poslao i biskupa Eufrazija i novac za gradnju, prikazana je na mozaiku središnje apside bazilike. Svi izvorni mozaički prizori te arhitektura sklopa jedan su od ključnih primjera ranokršćanske umjetnosti na Mediteranu. Stoga je Eufrazijana 1997. godine uvrštena na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.

Iako su tijekom druge polovice 20. stoljeća provedeni opsežni radovi kojima je cijeli sklop dobio današnji izgled, jasno su vidljive rane građevinske faze datirane u 4. i 5. stoljeće, kao i one kasnije: od zvonika dograđenog uz zapadnu stranu krstionice u 11. stoljeću i dovršenog u 16. stoljeću do većih građevinskih intervencija tijekom 18. i 19. stoljeća.

Povezane vijesti

• Dovršetak sanacije pazinskog kampanila ovisit će o europskim fondovima
• TAR: Obnavlja se 35 metara visok zvonik uz crkvu Sv. Martina