Naredbom vrhovnog zapovjednika Jugoslavenske armije Josipa Broza Tita, 23. lipnja 1945. godine, uspostavljena je Vojna uprava Jugoslavenske armije (VUJA) za Julijsku krajinu, Istru, Rijeku i Slovensko primorje na čelu s generalpukovnikom Petrom Pekom Dapčevićem, zapovjednikom IV. armije, sa sjedištem u Opatiji. Zapovjednik VUJA-e bio je pukovnik Većeslav Holjevac, koji je preminuo na sutrašnji dan, 11. srpnja 1970., mjesec dana uoči svog 53. rođendana. Rođen je u Karlovcu, 22. kolovoza 1917., sahranjen u grobnici narodnih heroja na zagrebačkom Mirogoju, a ispratilo ga je više od 30 tisuća ljudi. Ordenom narodnog heroja odlikovan je 1951. godine. 

VUJA upravlja Zonom B

Jugoslavenska armija (JA) oslobodila je prvih dana svibnja 1945. Trst. U oslobođenom Trstu uspostavljena je vojna i civilna uprava Narodnooslobodilačkog pokreta. Zapadni saveznici, međutim, osporili su JA pravo da drži svoje vojne formacije u Trstu. Uskoro je slijedio vojni, politički i diplomatski pritisak. Vlade Velike Britanije i SAD-a 9. lipnja 1945. uručile su jugoslavenskoj vladi ultimativnu notu i primorale je da još istoga dana u Beogradu potpiše s njima sporazum po kojem će se jedinice JA povući iz Trsta i drugih oslobođenih krajeva Slovenskog primorja i Istre.

Povlačenje je obavljeno 12. lipnja 1945. na tzv. Morganovoj liniji kojom je sporni teritorij podijeljen u dvije zone: Zonu A okupirale su angloameričke, a Zonu B zaposjele su jugoslavenske trupe. U Zoni A ponovno je uvedeno talijansko zakonodavstvo od prije 8. rujna 1943. godine. U Zoni B civilni organi vlasti bili su narodnooslobodilački odbori, odnosno narodni odbori na čelu s Oblasnim Narodnim odborom za Istru (ONOI), čije je sjedište do 12. lipnja 1945. bilo u Puli, a zatim do ukidanja, 31. studenog 1947., u Labinu.

Pri ONOI-u je osnovano čak sedamnaest odjela ili organizacijskih jedinica - od Odjela za unutarnje poslove do Privrednog vijeća za Istru, Rijeku i Slovensko primorje. Uz odjele su djelovale i tri oblasne komisije: Agrarna komisija, Komisija za ratne štete i Komisija za ratne zločine te Okružni sud i Javno tužiteljstvo za Istru. Cjelokupan život kontrolirala je Partija pomoću svoje tajne policije - Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA), za koju je vladala krilatica "OZNA sve dozna". 

Kritike na račun VUJA-e

Uspostavom VUJA-e, kao najvišeg upravnog organa za cijeli teritorij Zone B, zapravo se u ime jugoslavenske vlade obavljao nadzor na tom području. Pored toga, VUJA je bila zadužena za donošenje odluka i naredbi koje su se odnosile na gospodarski i društveni život na cijelom području. Zanimljivo, iako su u više navrata i viceguverner Julijske krajine, kapetan Juraj Hrženjak, i zapovjednik VUJA-e, pukovnik Većeslav Holjevac, isticali veliku ulogu i zasluge VUJA-e u regulaciji i normalizaciji života cijelog područja Zone B, politički vrh Hrvatske vrlo je kritički ocijenio njezin rad. Vladimir Bakarić na jednoj sjednici CK KPH 1946. godine kazao je kako je politika VUJA-e kriminalna "jer ista nikome ne odgovara, a sama radi bez plana, kao na pr. u finansijama". Unatoč tim negativnim izjavama, Holjevac je i u idućim mjesecima bio ustrajan u isticanju njezine pozitivne uloge. Prema njegovim riječima VUJA se "od prvog dana dolaska u ove krajeve neprekidno rukovodila načelom da bude u najtješnjoj suradnji sa narodnim vlastima u čitavom svom djelovanju".

Zakoni DFJ nisu se mogli izravno primjenjivati, već je VUJA za svako područje gospodarstva osnivala direkcije pod svojom nadležnošću, a kao platežno sredstvo u promet je puštena jugolira, važeća samo na području Zone B. Na području Oblasnog NO-a za Istru primjenjivali su se propisi, odnosno odluke Oblasnog NO-a za Istru i VUJA-e.

Nedvojbeno je da se na području kontroliranom od VUJA-e odmah počelo s provođenjem revolucionarnih društvenih promjena koje su vrlo često nailazile na otpor stanovništva, kako talijanskog, tako i hrvatskog. Nepriznavanje dražbenih postupaka, procesi kolektivizacije sela, likvidacija malog privatnog poduzetništva i trgovine te nacionalizacija većih poduzeća nije dobro prihvaćena od jednog dijela talijanskog i hrvatskog stanovništva. Time su postali dijelom klasnoga neprijatelja s kojim se trebalo obračunati. 

Pogubljenja bez suđenja

Zakonski temelji represije u prvim danima nakon oslobođenja Istre, bila je Odluka o zaštiti nacionalnih časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj (ne i Slovenaca!) i Zakon o suzbijanju nedopuštene špekulacije i privredne sabotaže od travnja 1945. Povjesničar dr. Darko Dukovski nabraja neke pogreške, kako ih naziva, koje su činjene u tim prvim danima uspostave pravne države. Najčešće su griješili niži organi jer su sami kažnjavali prijestupe koji su bili u nadležnosti sudova, ali događali su se i mnogo teži slučajevi zlorabljenja vlasti. Primjerice, slučaj javnog suđenja koji je organizirao kotarski NO Kras, nad bivšim fašistom Imperlinijem, koji je osuđen na smrt strijeljanjem; pa dva linča u Vodnjanu i Balama. Ovi su slučajevi bili i politički štetni za novu vlast jer je drugoj strani dao argumente pred Saveznicima u dokazivanju kako na području pod upravom JA ne postoji pravna država. Među zločine spada i strijeljanje zarobljenih talijanskih vojnika Mussolinijeve Socijalne Republike u Brtonigli ili likvidacije zapovjednika Ratne luke Pula kontraadmirala Georga Wauea 8. svibnja 1945., s cijelim njegovim stožerom, četrdesetak pripadnika Wafen SS-a bez suđenja.

Povezane vijesti

• KAMENOLOMI I KIPARSKE RADIONICE/ŠKOLE U ISTRI Batom i škarpelom po trdoj istrijanskoj groti
• BILJEŠKE O POVIJESTI FUNTANJANSKOG FEUDA NA POREŠTINI I OBITELJ BORISI Plemić Bernardo Borisi, prebjeg iz Bara, otac Funtane
• TRKE MAGARACA U ISTRI TIJEKOM TURISTIČKE SEZONE I BLAGDANA Tovar, dugouški tvrdoglavi revac, upregnut u turizam