Supetarski samostan prvotno je bio benediktinski, no 1459. godine predan je bijelim fratrima - pavlinima, koji su ga obnovili u gotičkom stilu. Godine 1986. pavlinski je samostan doživio nezgodu, južni se zid iznenada urušio i bila je potrebna hitna sanacija, ali je ta nevolja izašla na dobro. U srušenom je samostanskom zidu pronađen Supetarski ulomak, jedan od najstarijih glagoljskih spomenika Istre i Kvarnera
Barokna crkva svetog Petra i Pavla, po kojoj je mjesto i dobilo ime (foto: TZ središnje Istre)
Za Sveti Petar u Šumi sigurno ste čuli. Ako ga i niste posjetili, sjećate se vježbe pisanja velikog i malog slova u osnovnoj školi kad je Sveti Petar u Šumi bio primjer za pravilo da se sve riječi u nazivu naseljenog mjesta pišu velikim slovom, osim veznika i prijedloga. Sada kada smo ponovili to pravilo, možemo krenuti u istraživanje.
Sveti Petar u Šumi sa svojom površinom od 14,34 četvorna metra, najmanja je općina u sastavu Turističke zajednice središnje Istre i jedna od najmanjih općina u Istri. Iako je površinski mala, općina je to koja se može pohvaliti velikom naseljenošću i kulturnim znamenitostima. Pred nama su pavlinski samostan i barokna crkva svetog Petra i Pavla, po kojoj je ovo mjesto i dobilo ime.
Kloštar pavlinskog samostana (foto: TZ središnje Istre)
Supetarski samostan prvotno je bio benediktinski, no 1459. godine predan je bijelim fratrima - pavlinima, koji su ga obnovili u gotičkom stilu. Godine 1986. pavlinski je samostan doživio nezgodu, južni se zid iznenada urušio, no iako je zidu bila potrebna sanacija, u tom se zlu dogodilo i nešto dobro. U srušenom je samostanskom zidu pronađen Supetarski ulomak, datiran u 12. stoljeće, jedan od najstarijih glagoljskih spomenika Istre i Kvarnera. Njegova je posebnost u tome što su na njemu uklesana glagoljska i ćirilična slova, što je još jedan dokaz da su se tada, uz latinicu, na ovim prostorima koristila oba slavenska pisma.
Posebnost crkve je, pak, njezino barokno pročelje i bogato opremljena unutrašnjost, također u baroknome stilu, koji u Istri susrećemo vrlo rijetko. Na glavnome oltaru crkve možemo vidjeti sliku čudesne Majke Božje Čenstohovske, čije su suze, potekle na Badnjak 1721. godine, razlog zbog kojega su mnogi hodočasnici posjećivali ovo mjesto i pravili zavjete, najčešće radi bolesti. Zabilježeno je da su mnogi nakon toga čudesno ozdravili, a među njima je i gologorički župnik Petar Kruzila, koji je pri padu s konja bio posve oglušio.
Supetarska makinača po starinski - jedinstvena manifestacija održava se u srpnju (foto: Arhiva/D. ŠIŠOVIĆ)
Da u Svetom Petru u Šumi postoji potencijal za razvitak hodočasničkog turizma, osim čudesne Gospe Čenstohovske, svjedoči i činjenica da velik broj šetača posjećuje Križni put opata Danijela Hekića. Ipak, ono što trenutno Sveti Petar u Šumi uspješno razvija jest ruralni turizam kroz jedinstvenu manifestaciju "S klobasicon u EU", koja se održava od 2013. godine, a cilj organizatora je valorizacija i promocija tradicionalnog suhomesnatog proizvoda - istarske kobasice.
Manifestacija "S klobasicom u EU" dobitnik je Zlatne povelje "Suncokret ruralnog turizma" u kategoriji ruralno-turističke manifestacije. Općina Sveti Petar u Šumi brendirana je kao "Zavičaj istarskih tradicija", a u mjestu je otvoren i interpretacijski centar Kuća od klobasica.
Osim toga, ruralni turizam i prikaz središnje Istre kao autentične Istre njeguje se i kroz jedinstvenu manifestaciju, "Supetarsku makinaču po starinski", koja se organizira tijekom mjeseca srpnja. Tada majstor od makine prezentira kako se nekada makinalo žito, da se užanca ne zatare.
Vjerujemo da su vas mnoge od ovih informacija zaintrigirale i potaknule da podrobnije istražite Sveti Petar u Šumi. Kako biste saznali više o ovome malom, a vrlo zanimljivom mjestu, savjetujemo vam da se pridružite besplatnom razgledu koji organizira Turistička zajednica središnje Istre. U Svetom Petru u Šumi održavaju se svakoga ponedjeljka tijekom srpnja i kolovoza, s početkom u 18 sati.