četverogodišnje ISTRAŽIVANJE

U institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču predstavljeni rezultati projekta "Vinum sanum", o utjecaju umjerene konzumacije vina autohtonih hrvatskih sorti na zdravlje ljudi

Koncentracija hemoglobina u krvi ispitanika bila je viša konzumiranjem Pošipa odležanog, a niža nakon unosa Istarske malvazije i Terana, dok je uočen i lagan pad željeza (Fe) kod ispitanika koji su konzumirali Plavac mali. Koncentracije ukupnih kolesterola smanjene su gotovo u svim skupinama ispitanih, odnosno bilježimo porast koncentracije dobrih masti - HDL-a, a ne loših LDL-a

| Autor:  Sanja BOSNIĆ
(Snimila Sanja BOSNIĆ)

(Snimila Sanja BOSNIĆ)


Gotovo bi se reklo da se o vinu danas sve zna, međutim, otkrićima o pozitivnom učinku vina na zdravlje čovjeka nikad kraja. Kroz vjekove je u nekim kulturama konzumacija vina povezana s kulturom i načinom života pojedinih naroda, poglavito europskih Mediteranaca te se prenosila s koljena na koljeno spoznaja da umjerena konzumacija bijeloga ili crnoga vina utječe na tjelesno i psihičko zdravlje konzumenata.

fdbasd

Talog, kožica i ulje sjemenki grožđa imaju primjenu u kozmetičkoj i prehrambenoj industriji - pogled s Instituta u Poreču

Vino, mlado, zrelo, odležano, staro… kao tekuća hrana, kroz vjekove u uporabi nadišlo je svoju vjersku simboliku iz kršćanskog svijeta - "misno vino" kao najbitniji element za euharistijsko slavlje, te se danas sve češće kvalitetna vina i njihova umjerena konzumacija preporučaju svima kao proizvod koji vodi na svjetskoj ljestvici bolje kvalitete života i eliksira dugovječnosti.

fdbasd

Teran i Plavac mali, Istarska malvazija i Pošip - vina koja su se konzumirala u istraživanju

Brojne priče o vinu utemeljene na znanstvenim otkrićima samo egzaktnije potvrđuju njegovu preventivnu i kurativnu ulogu koja kroz prehrambene navike utječe na uravnotežen život svakog čovjeka. A zašto je dnevna umjerena konzumacija zdrava i kako njegov fizikalno-kemijski sastav i druga svojstva djeluju u ljudskom organizmu poput prirodna lijeka, ovoga je vikenda prezentirano u Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču, gdje su u vinarskom podrumu "Minivinifikacija" predstavljeni rezultati dobiveni u istraživačkom projektu "Vinum sanum".

Na čelu s voditeljicom projekta dr.sc. Sanjom Radeka znanstveni suradnici u projektu iznijeli su zaključke četverogodišnjeg istraživačkog rada, elaborirajući ih u vinarskoj radionici pod nazivom "Uloga vina u ljudskoj prehrani - utjecaj umjerene konzumacije vina autohtonih hrvatskih sorti na zdravlje ljudi". Radeka je predstavila znanstveno-istraživački projekt te posebno bioaktivna svojstva autohtonih hrvatskih sorti i njihovu ulogu u ljudskoj prehrani.

- Analizi su podvrgnute četiri autohtone hrvatske sorte grožđa, od crnih vina Teran i Plavac mali te dvije bijele, Istarska malvazija i Pošip, proizvedeni specifičnim tehnologijama vinifikacije, istaknula je Radeka. Ukupno je fizikalno-kemijski analizirano 350 uzoraka vina te učinjeno 3.200 analiza. Pojasnila je proces istraživanja, od obavljenih liječničkih pregleda ispitanika, analize krvi do psihološkog testiranja prije i nakon umjerene konzumacije vina na dnevnom unosu 200-300 mililitara.

fdbasd

Osvrnula se na značaj bioaktivnih spojeva u vinu kao što su vitamin B i C, minerale i fenolne spojeve, antioksidacijski potencijal, nutritivna svojstva te druge spojeve zaslužne za biološku aktivnost vina i njegovu pozitivnu ulogu u ljudskoj prehrani kojom se sprečavaju i liječe određene bolesti u organizmu te se dotakla utjecaja vina na psihičko i emocionalno stanje čovjeka.

O rezultatima pokusa na ispitanicima govorila je suradnica na projektu prof.dr.sc. Štefica Dvornik iz Kliničkog bolničkog centra Rijeka i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u predavanju naslovljenom "Utjecaj umjerene konzumacije vina hrvatskih autohtonih sorti na fizičko zdravlje ispitanika: vrijednosti biokemijskih parametara krvi prije i nakon konzumacije". Iz zanimljivog i najrelevantnijeg dijela istraživanja Dvornik je praktički otkrila na koje ljudske organe i funkcije organizma umjerena konzumacija vina ostavlja najpozitivniji učinak.

- Testiranje je obavljeno na 218 dobrovoljnih ispitanika, a odazvalo se 137 žena i 81 muškarac s područja Istarske županije, Rijeke i Kvarnera u tri ciklusa ispitivanja. Obavljeni su liječnički pregledi, analize krvi, psihološka testiranja prije i nakon umjerene konzumacije vina, a svaki je ciklus trajao šest tjedana, s dnevnim unosom vina između 200 i 300 mililitara tijekom šest tjedana, a u svakom od ciklusa sudjelovala je i kontrolna skupina ispitanika, onih koji nisu konzumirali alkohol, navela je Dvornik, uz duhovitu primjedbu kolegice Radeka da su se eksperimentu u većem postotku odazvale žene, jer je možebitno muškarcima ta količina dnevne konzumacije vina premala (Pretjeranost je uvijek za osudu!).

Iznosila je Dvornik vrlo indikativne i fascinantne podatke o efikasnom učinku dva, tri decilitra konzumiranog vina dnevno na psiho-fizičko zdravlje čovjeka, o čemu se narodski puno zna, ali se ne barata egzaktnim podacima referirajući se pritom na određena vina.

fdbasd

- Primjerice, koncentracija hemoglobina u krvi ispitanika bila je viša konzumiranjem Pošipa odležanog, a niža nakon unosa Istarske malvazije i Terana, dok je uočen i lagan pad željeza (Fe) kod ispitanika koji su konzumirali Plavac mali. Koncentracije ukupnih kolesterola smanjene su gotovo u svim skupinama ispitanih, odnosno bilježimo porast koncentracije dobrih masti - HDL-a, a ne loših LDL-a. Glede serotonina i dopamina, tzv. hormona sreće, prisutnih u vinu, zabilježen je prosječno porast njihove koncentracije kod ispitanika pri konzumiranju bijelih vina, ali ispijanjem Pošipa uočena je nešto smanjena koncentracija serotonina u krvi, dok se povećala unošenjem Plavca malog. Najveći porast koncentracije serotonina u krvi zabilježen je nakon konzumiranja odležale Malvazije, 16 puta je veći u odnosu na kontrolnu skupinu!, iznijela je Dvornik frapantne spoznaje.

Zanimljivost je da se nisu povećali niti enzimi jetre ovako manjom konzumacijom vina, iako je koncentracija alkohola u njima bila relativno visoka, kaže dr. Dvornik.

Doc.dr.sc. Teodora Zaninović Jurjević prenijela je podatak da konzumacija 200-300 mililitara vina dnevno ima povoljan učinak na regulaciju krvnog tlaka (Plavac mali smanjuje sistolički tlak, a Teran odležani neznatno ga povećava!), kolesterola i lipida, prevenciju dijabetesa, pretilosti, ateroskleroze, kardiovaskularnih i neurodegenerativnih bolesti, protuupalnih i autoreumatskih učinaka. Polifenoli, sastojci presudni za boju i okus vina, pokazali su visoku antioksidativnu aktivnost te štite ljudske stanice u organizmu od štetnog djelovanja slobodnih radikala, uzročnika malignih bolesti, istaknula je Zaninović Jurjević nižući interesantne pojedinosti uočene prilikom istraživanja, a tiču se pretilosti.

fdbasd

Vina proizvedena u vinarskom podrumu Instituta u Poreču

- Konzumacija crnih vina nije utjecala negativno na tjelesnu težinu ispitanika, naprotiv, konzumacija Plavca malog odležanog dovela je do smanjenja tjelesne težine. Konzumacija bijelih vina se pokazala dvojakom. Nakon konzumacije Pošipa zabilježena je niža tjelesna težina, ali nakon konzumiranja odležanog Pošipa je uvećana. Konzumacija bijelih vina uglavnom je povećala obim struka kod ispitanika, iznijela je svoja zapažanja Zaninović.

Rezultate subjektivne percepcije atributa vina i stavovima ispitanika o utjecaju umjerene konzumacije vina na zdravlje i psihološko stanje predstavila je dr.sc. Anita Silvana Ilak Peršurić koja se bavila tim dijelom istraživanja. Interesantna su bila njezina otkrića nakon provedenih anketa i intervjua s ispitanicima o razini raspoloženja prije i nakon umjerene konzumacije vina.

- Prikupljeno je 378 anketa od konzumenata vina i 62 od nekonzumenata (kontrolne skupine) tijekom 2018. do 2020. godine. Ispitanici su bili u dobi između 39 i 59 godina, većinom zaposlenici, od kojih je njih 52 posto imalo visoku naobrazbu. Konzumenti vina su imali pozitivnije stavove o vinu od nekonzumenata, njegovoj blagotvornosti za zdravlje, potenciranju efekta opuštanja, hedonizma, osjećaja sreće, emocionalne dobrobiti i općeg osjećaja dobrobiti, kaže Ilak Peršurić, dodajući da su ispitanici dali prednost suhom, mladom i odležanom vinu u barrique bačvicama.

Provedena studija je otkrila mnogobrojne vjerodostojne kvalitativne značajke umjerenog konzumiranja vina, a prilikom istraživanja otkrivene su i djelotvorne mogućnosti grožđa korištenjem nusproizvoda od bobica - za primjenu u tretmanu kože i prehrani.

fdbasd

Teodora Zaninović Jurjević, Štefica Dvornik, Anita Silvana Ilak Peršurić, Fumica Orbanić i u sredini Sanja Radeka - znanstvenice na projektu

Metaforički rečeno, vino živi poput čovjeka svoju mladost, zrelost i starost. No, svaka se životna dob može učiniti još kvalitetnijom, ujedno i usporiti tijek starenja kože, ne samo umjerenim ispijanjem vina, već i primjenom, odnosno korištenjem nusproizvoda vinifikacije kožica grožđa, sjemenki, taloga, ulja sjemenki grožđa za primjenu u kozmetičkoj i prehrambenoj industriji. Te rezultate sekundarnih istraživanja predstavila je mlada znanstvenica diplomirana inženjerka agronomije Fumica Orbanić, a Radeka je najavila skorašnju prijavu novog istraživačkog projekta upravo vezanog uz nusproizvode vinifikacije u svrhu uporabe u kozmetičkoj i prehrambenoj industriji.

Do tada, prema preporukama eminentnog tima znanstvenika iz projekta Vinum sanum, treba kvalitetna vina hrvatskih autohtonih sorti nastojati konzumirati umjereno, kao tekuću zdravu hranu, ne gubeći iz vida Hipokritovu tezu, iznesenu još u drevnoj Grčkoj: "Vino je na čudesan način namijenjeno ljudima, da se primjenjuje kod dobrog i lošeg zdravlja u pravilnim količinama."

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini