U Puli počela velika međunarodna konferencija o prometnoj infrastrukturi. "Ceste su 90-ih uzele primat i zato su željeznice u Hrvatskoj skromne"

Snimio Milivoj MIJOŠEK

Vrlo značajna, 7. međunarodna konferencija CETRA o cestovnoj i tračničkoj infrastrukturi, koja se prije dvije godine trebala dogoditi u Puli te je zbog korona pandemije prekinuta, danas je otvorena u hotelu Park Plaza Histria.

Riječ je o najvažnijoj konferenciji o cestovnoj i tračničkoj infrastrukturi na ovim prostorima koja je ove godine okupila 220 sudionika iz 38 zemalja svijeta, a u čijem radu sudjeluje 37 prestižnih domaćih i svjetskih sveučilišta te znanstvenici iz područja cestovne i željezničke infrastrukture, a zbog više od 90 pristiglih radova teme će se prezentirati kroz dva dana i to kroz ukupno pet sekcija koje će se odvijati paralelno u tri dvorane.

Otvorenju je prisustvovao i pulski gradonačelnik Filip Zoričić istaknuvši pritom da je pitanje prometa i infrastrukture goruće pitanje u Puli te se kao povjesničar osvrnuo na nekadašnju željezničku povezanost Pule i europskih gradove, koja više nema, te izrazio nadu u razvitak tog prometnog segmenta.

"Prometna infrastruktura je sektor koji zadnjih godina doživljava velike investicije i žila kucavica je svakog gospodarstva", ustvrdio je dekan Građevinskog fakulteta te novoizabrani rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, naglasivši da danas u Hrvatskoj i u većini drugih zemalja najveće investicije idu u modernizaciju ili izgradnju prometne infrastrukture.

"Prošla 2021. godina proglašena je godinom željeznice u Europi, a u ovom procesu investicija, ukoliko se želi dobar rezultat, zajednički moraju nastupati tvrtke koje se bave građenjem i održavanjem te akademska zajednica koja im je velika pomoć u rješavanju izazova koji su prisutni u svakodnevnoj inženjerskoj praksi", istaknuo je Lakušić, dodavši da nema snažnog gospodarstva bez jake akademske zajednice, ali niti jakih sveučilišta bez potpore gospodarstva.

"Kroz međusobnu suradnju dobivaju se ideje za istraživanja koje kasnije urode novom tehnologijom, a upravo na istraživanjima i novim tehnologijama gradimo put prema budućnosti", naglasio je Lakušić.

Na upit kakva je budućnost hrvatskih željeznica koje su rak rana hrvatskog prometa, Lakušić je rekao da su 90-ih ceste uzele primat te je željeznica na skromnim razinama koje je teško nadoknaditi.

"Godine 2008. imali smo veliku krizu i nedostatak građevinskih firmi i sada smo došli u poziciju da tobože imamo projekt, ali više nemamo hrvatskih firmi koje će to graditi. A sve što će se graditi, odradit će strane firme s malim brojem hrvatskih proizvođača, posebice u sektoru željeznice gdje je oslabljeno gospodarstvo. Na kraju će malo naših firmi koristiti ova velika sredstva koja se spominju te ćemo doći u poziciju da smo jedna vrsta protočnog bojlera. Dođe puno novaca, ono malo kamenca ostane u Hrvatskoj, sve ostalo prođe dalje te će nam trebati 8 do 10 godina da bi prilagodili te pruge da počnu plaćati uslugu koja se od njih traži, a to je udobnost, brzina i naravno, ono što svi hoćemo kratko vrijeme putovanja", objasnio je trenutno stanje sa hrvatskim željeznicama.

Sudionicima skupa obratio se i državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić, podsjetivši da ministarstvo trenutno provodi velike infrastrukturne projekte kojih, bez suradnje sa Sveučilištem te građevinskim i prometnim fakultetom, sasvim sigurno ne bi bilo.

"U cestovnoj infrastrukturi privodi se kraju Pelješki most, tu je i izgradnja druge cijevi tunela Učka i prometno povezivanje Istre s ostatkom Hrvatske, čime se stvaraju pretpostavke za posljednju fazu tog projekta, odnosno povezivanje tunela Učka s Matuljima", poručio je državni tajnik Mihotić.