POČINJU IZNOVA
U Općini Kaštelir-Labinci oživljena poljoprivredna udruga Vitis: KROMPIRE ILI GRAMPERE ŽELE PROIZVODITI DESET PUTA VIŠE
Na području općine krumpir se uzgaja na svega pet hektara površine, s prosječnim prinosom od 30 tona po hektaru. Toliko ima jedan sam proizvođač u Međimurju, komentira Marko Bratović
Kao i u svim istarskim općinama i gradovima, i u općini Kaštelir-Labinci je 1997. godine osnovana poljoprivredna udruga Vitis, koja je kao i drugdje po Istri najveću ulogu tada imala u distribuciji sadnica maslina, vinove loze i voćaka prema županijskom programu poticanja odnosno sufinanciranja sadnje dugogodišnjih nasada. Onda se od 2011. godine nekako uspavala. Kad se zbog europskih propisa o zabrani neposrednog financijskog pomaganja privatnom poduzetništvu i istarski program poticanja sadnje novih vinograda, maslinika i voćnjaka morao ugasiti, i od udruge Vitis više nije bilo ni traga ni glasa. No, došlo je vrijeme za promjene, jer je skupina mlađih kaštelirskih poljoprivrednih proizvođača odlučila oživjeti svoju poljoprivrednu udrugu. O tome smo u Kašteliru razgovarali s novim predsjednikom oživljene udruge Vitis Markom Bratovićem, tajnikom udruge Ivanom Legovićem, potpredsjednikom Karlom Grebcem i članovima Upravnog odbora udruge Vilijem Kocijančićem, Đulijanom Petrovićem i Eniom Jugovcem, ujedno i općinskim načelnikom.
Smotra ulja i vina
Temelj za novi uzlet oživljene udruge ostavština je prethodne generacije. Do svoje pasivizacije kaštelirska je poljoprivredna udruga desetak godina organizirala općinsku smotru vina i maslinovog ulja na blagdan Sv. Valentina 14. veljače. Posljednja je održana 2011. godine, nakon toga je, kažu, opao interes za takve manifestacije i kod izlagača i kod posjetitelja. Glavna tadašnja aktivnost udruge bila je raspodjela sadnog materijala, dok je taj program trajao, ali njegovu vrijednost današnji mladi kaštelirski poljoprivrednici komentiraju zaključkom: "Što je danas u rodu, to je tada posađeno". Zašto su Kaštelirci odlučili obnoviti i oživjeti svoju poljoprivrednu udrugu, objašnjava njezin novi predsjednik Marko Bratović.
- Danas postoje neki novi faktori koji u vrijeme gašenja udruge nisu postojali. Prije svega jako se povećao interes za domaće poljoprivredne i prehrambene proizvode. Na raspolaganju su i potpore iz europskih fondova, posebno usmjerene na lokalne poljoprivredne udruge i zadruge. Naposljetku, turizam je jako narastao i logično je da ga u opskrbi prati lokalna poljoprivreda. Sve nas je to motiviralo da pokušamo početi iz početka, kaže Bratović.
Potpredsjednik udruge Karlo Grebac dodaje: "Kada već imamo sve više turista to je prilika da im ponudimo naše lokalne proizvode, a kako je u porastu i trend da lokalni restorani sve više koriste lokalne namirnice, i u tome vidimo svoju priliku".
Resursi
Poljoprivredni resursi područja današnje općine Kaštelir-Labinci nekoć su bili znatno bolje iskorišteni nego danas. Načelnik Enio Jugovac navodi kako je u vrijeme bivše države poljoprivreda bila ne samo najvažnija već i jedina privredna djelatnost na području današnje općine, a pogotovo je bila značajna proizvodnja povrtlarskih kultura, primjerice krumpira, luka, češnjaka, rajčica i salate. Na kaštelirskom trgu i danas stoji velika kamionska vaga uz negdašnji otkupni centar, a radi plaćanja otkupljenih proizvoda kooperantima u Kašteliru je poodavno bila otvorena i podružnica jedne zagrebačke banke. Preko negdašnje tvrtke Agrolaguna sva ovdašnja poljoprivredna proizvodnja plasirana je u turizam, a višak je odlazio za Bosnu i Hercegovinu.
- Razvijenoj poljoprivrednoj proizvodnji u našem kraju svakako je pogodovalo vrlo kvalitetno poljoprivredno zemljište u dolini Mirne i na visoravnima južno od Mirne, i sve je to funkcioniralo do pretvorbe, kada se i poljoprivreda počela gasiti, prisjeća se Jugovac.
Danas se poljoprivreda u kaštelirskom kraju opet budi zahvaljujući mladim seoskim domaćinstvima, ljudima koji ostaju doma, i dobrim tržišnim prilikama za ovdašnje maslinovo ulje, ali i žitarice, voće i povrće, naravno i vino. Iz tradicije je u današnjici izuzetno populariziran kaštelirski krumpir, kojega ovdje zovu gramper i kojemu je čak posvećena ljetna fešta Gramperijada. Naravno, danas nije problem proizvesti nego prodati odnosno naplatiti, a promijenila se i infrastruktura poljoprivrednog tržišta. Pšenica se, primjerice, nekoć vozila na otkup u silos u Višnjan, a danas su kaštelirskim ratarima najbliži centri za otkup pšenice u Sloveniji - u Novoj Gorici ili Ajdovščini, ili čak u talijanskom Vileseu. Goveda na ovom području više nema, možda svega par grla, svinjogojstvo služi tek za obiteljske potrebe, a dvije negdašnje farme purana u sklopu kooperacije bivšeg Purisa ugašene su 2008. godine.
Marketing
Čime se najprije kani baviti revitalizirana udruga Vitis? Marko Bratović kaže da će jedan od prvih zadataka biti priprema nekoliko projekata za kandidiranje na EU fondove odnosno Program ruralnog razvoja, i to na natječaje na kojima se mogu dobiti potpore za marketing, brendiranje i promociju proizvoda i područja. Afirmacija i zaštita kaštelirskog grampera će također biti jedan od zadataka, pa slijedi temeljito istraživanje svih aspekata njegove proizvodnje i plasmana, od uvjeta tla i mikroklime koji mu daju kvalitativna svojstva i čine ga različitim od krumpira s drugih područja. Iako je kaštelirski gramper relativno poznat i popularan, njegova proizvodnja kvantitativno nije baš značajna. Računa se da se na području općine krumpir uzgaja na svega pet hektara površine, s prosječnim prinosom od 30 tona po hektaru. "Toliko ima jedan sam proizvođač u Međimurju", komentira Marko Bratović i ističe da bi jedan od glavnih ciljeva udruge trebao biti da se proizvodnja kaštelirskih grampera u što skorije vrijeme barem udeseterostruči. Resursa za takvo što ima, primjerice načelnik Jugovac navodi da na području općine ima 800 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta kojeg treba dodijeliti u zakup kroz javne natječaje. No ima i zapuštenog privatnog poljoprivrednog zemljišta, prema procjeni oko 700 hektara, kojeg vlasnici rasuti po cijelom svijetu više nemaju interesa obrađivati.
Općinskoj je upravi jedan od važnih poljoprivrednih ciljeva ishoditi od države suglasnost na pripremljeni program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, kako bi se statistike njegova iskorištenja bar malo promijenile. Računa se da u ovoj općini ima ukupno 2.100 hektara obradivog zemljišta, a da je više od 70 posto te površine zapušteno. Od zemljišta koje se obrađuje, 120 hektara zauzimaju Agrolagunini vinogradi, a još 100 hektara privatni vinogradi. Na 130 hektara zasađeno je oko 50.000 stabala maslina, žitarice se siju na 300 hektara, još 300 hektara zauzimaju Agrolagunini pašnjaci za ovce pokraj naselja Rogovići, dok je povrtlarskim kulturama zasađeno desetak hektara. Iz ovih podataka je jasno da su neiskorišteni potencijali jako veliki.
Što se tiče prerade, na području općine Kaštelir-Labinci djeluje nekoliko većih vinarija (Legovina, Cossetto, Radoš, Valter Kocijančić, Igor Kocijančić, Silvano Legović) i još nekoliko manjih vinara; dvadesetak domaćinstava uzgaja masline i proizvodi maslinovo ulje. U lanjski svjetski vodič najboljih maslinovih ulja iz ove su općine ušli Igor Kocijančić, Dario Paulišič s etiketom Oliveri, Paolo Mahme, Marko Bratović s etiketom Extra Istria te Mauricio Beaković. U općini je i jedna destilerija jakih alkoholnih pića, Istarska kapljica Gorana Špehara, desetak domaćinstava proizvodi med, a tri domaćinstva uzgajaju lavandu. U tom spektru djelatnosti nedostaju, kažu obnovitelji udruge Vitis proizvođači mlijeka i sira te suhomesnatih proizvoda.
Obnovljena udruga Vitis zasad broji desetak članova. Žele okupiti sve relevantne proizvođače s područja općine. Zanima ih održavanje stručnih predavanja i edukacija, voljeli bi napraviti katalog proizvođača i njihovih proizvoda. Rado bi obnovili i općinsku smotru vina i maslinovih ulja. Podržavaju i razvoj ekološke poljoprivrede, ali zasad je jedini ekološki proizvođač u ovoj općini Marko Bratović s 2,5 hektara certificirane ekološke proizvodnje maslina i povrća.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
