SPORIJE OD OČEKIVANJA
U Istri je sve dogovoreno za masovno cijepljenje građana, ALI DOVOLJNOG BROJA CJEPIVA JOŠ NEMA NA VIDIKU
Ravnatelj HZZJZ-a Istre Aleksandar Stojanović (snimio M. MIJOŠEK)
Početkom siječnja, po dolasku druge pošiljke od 957 doza cjepiva Pfizer, najavljivalo se da bi se ugrožene skupine iz šire populacije mogle početi cijepiti, najvjerojatnije kod obiteljskih liječnika, već u drugoj polovici siječnja. Kako sada stvari stoje, to neće biti moguće barem do početka veljače. Istra i sve ostale županije nisu dobile niti jednu dozu Moderninog cjepiva na koje se u ovom razdoblju računalo. Dvije pošiljke tog cjepiva preusmjerene su u potpunosti u Sisačko-moslavačku županiju.
U ponedjeljak je tako i u Istarskoj županiji krenulo docjepljivanje Pfizerovim cjepivom, što je i bilo predviđeno planom cijepljenja, no nitko nije računao na sve veći interes zdravstvenih djelatnika i ostalih iz primarne skupine za cijepljenje.
- Neke veće količine cjepiva očekujemo tek po odobrenju AstraZenecinog, što se vjerojatno može očekivati krajem siječnja. Tada bismo trebali dobiti jednu dosta veliku količinu novih doza cjepiva, jer Moderninog je Hrvatska naručila samo 100 tisuća doza, a AstraZenecinog 2,7 milijuna. Kad počne distribucija, u Hrvatsku bi u njihovoj prvoj pošiljci trebalo stići više od 200 tisuća doza. To je, dakle, to cjepivo koje bi zapravo moglo otvoriti vrata cijepljenju većeg obima populacije. Kada cjepivo dobiju svi zdravstveni djelatnici i domovi za starije i nemoćne osobe, kreće se s cijepljenjem rizičnih osoba, a to su osobe starije od 65 godina, odnosno osobe s određenim kroničnim bolestima, kaže ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije Aleksandar Stojanović.
Znači li to da su sve dosadašnje špekulacije o procjepljivanju većeg broja građana do ljeta bile preoptimistične? Trenutno se čini da je tako. U mnogim zemljama EU-a, ali i izvan nje, pojavljuju se problemi u distribuciji cjepiva i program cijepljenja za sada ide sporije nego se najavljivalo. Iako za samu distribuciju i plan cijepljenja odgovara svaka država za sebe, nabavka potrebnih doza cjepiva za države EU-a je centralizirana, kako bi bila što pravednija. Naime, države članice EU-a ovlastile su 30. srpnja 2020. Europsku komisiju da u njihovo ime pregovara s proizvođačima cjepiva i sklapa sporazume. Trenutno EU ima sporije procjepljivanje od Velike Britanije i SAD-a, a razlog je sama procedura odobrenja novog cjepiva i njegovog puštanja na tržište. Dok jedni hvale takav, kako kažu, oprezan i detaljan pristup bilo kojem cjepivu ili lijeku, iz pojedinih europskih država stižu apeli Europskoj agenciji za lijekove da se ta procedura u ovim trenucima ipak ubrza.
Ova je glavna regulatorna agencija, koja odlučuje za 27 država članica EU-a, dala odobrenje za prodaju Pfizerovog cjepiva, na primjer, 21. prosinca, u usporedbi s Velikom Britanijom koja je to učinila 2. prosinca, ili SAD-om koji je to učinio 11. prosinca. Osim toga, ako se malo bolje pogleda, sve zemlje koje su imale tu olakotnu okolnost da mogu računati na cjepivo domaćeg proizvođača, sad su u prednosti u procjepljivanju, kao i one koje su si otvorile vrata bržoj nabavi cjepiva sklapajući ugovore s različitim proizvođačima.
Zemlja koja je trenutno vodeća u svijetu po broju cijepljenih građana je Izrael, s 30 posto. Tamo je već cijepljeno više od milijun ljudi. Na drugom su mjestu Ujedinjeni Arapski Emirati s gotovo 20 posto, treći je Bahrein s 8,4, a tek onda slijede Velika Britanija sa 6,7 i SAD sa 3,7 posto cijepljenih.
U EU trenutno najbolje stoji Italija za koju službena statistika za praćenje cjepiva kaže da je do sada procijepila 2 posto, a s nešto manjim brojem slijedi je Njemačka pa odmah zatim Hrvatska. Uspješnost ovisi i o stavovima građana o cijepljenju, ali i o mogućnosti odabranog proizvođača da svojom proizvodnjom stigne pokrivati potrebe. Trenutno se čini da kinesko i rusko cjepivo jedina uspijevaju biti proizvedena u višemilijunskim dozama. Primjerice, u Srbiju je u subotu stiglo milijun doza kineskog cjepiva Sinopharm i ovaj tjedan započinje masovno cijepljenje prioritetnih skupina, djelatnika u obrazovanju, policiji i vojsci te javnim službama, a sada su im pridodani i predstavnici medija.
- Ove količine koje sada dobivamo u Hrvatskoj su nedostatne da se ubrza postupak vakcinacije, odnosno, da se što prije procijepi što više građana. Stvar je u tome što sada od svake pošiljke koja bude dolazila morate rezervirati određeni broj doza za drugo cijepljenje onih koji su se već cijepili prije tri tjedna, a takvih će od sada biti sve više. Tako nam sada od svake pošiljke otprilike 80 posto doza bude već rezervirano za revakcinaciju, i naravno da onaj dio koji preostaje ne bude ni blizu dovoljan za obuhvaćanje većeg broja zainteresiranih građana ili onih koji bi se prema listi prioriteta trebali cijepiti. Moramo uzeti u obzir da do nas nije došlo niti Modernino cjepivo, koje je u potpunosti preusmjereno u potresom pogođena područja, a istovremeno smo i mi imali žurno cijepljenje pripadnika službi koji su otišli pomagati u Banovinu. Htio bih napomenuti da je nedavno još jedna skupina osoba pridodana prioritetnoj skupini, a to su osobe koje se liječe na dijalizi, te će i one biti cijepljene već idući tjedan. Realno gledajući, cijepljenje će ići nešto sporije dokle god u Hrvatsku ne stignu veće količine cjepiva, a to će biti tek kad se odobri AstraZenecino cjepivo, što se možda može dogoditi idući tjedan. Tada bi početkom veljače svaki tjedan trebale početi dolaziti stotine tisuća doza i tad se zapravo može govoriti o nekom normalnijem tijeku cijepljenja, objašnjava Stojanović.
Pregovori Europske unije, koja, kako je rečeno, nabavlja cjepiva za sve države članice, početno su se odnosili na šest proizvođača: AstraZeneca/Oxford, Johnson&Johnson, Sanofi/GSK, BioNTech/Pfizer, Curevac i Moderna, a za sad su postupak provjere prošla samo cjepiva Moderne i Pfizera. No, EU pregovara i s proizvođačima Novavax, Valneva i Reithera s obzirom na to da se radi o različitim tehnologijama proizvodnje. Nakon što Europska Komisija dostavi ugovor s proizvođačem, Hrvatski zavod za javno zdravstvo predlaže Ministarstvu zdravstva potpisivanje sporazuma i količinu doza cjepiva, a Vlada sklapa ugovor s Europskom unijom o narudžbi cjepiva. Cilj ovakvog dogovora je da se kroz zajedničku nabavu osiguraju dostatne doze cjepiva za sve zemlje Europske unije i da ih se pravedno rasporedi među zemljama članicama, ovisno o broju stanovnika. No, samim time nastaju i velike razlike u broju cjepiva koje se svaki tjedan distribuira državama članicama, jer, na primjer, čak trećina od 150 milijuna doza Moderninog cjepiva pristiglih u EU odlazi Njemačkoj, s obzirom na njen broj stanovnika.
Iz HZJZ-a kažu da se do ljeta planira cijepiti dva milijuna ljudi, no to znači i 4 milijuna doza cjepiva jer se većina sada odobrenih mora dati u dvije doze da bi postigli punu učinkovitost. Također, do ljeta bi barem još dva ili tri cjepiva mogla dobiti odobrenje za primjenu jer su njihove kliničke studije pri završetku, što znači da bi sljedeće jeseni dostupne mogle biti značajno veće količine cjepiva različitih proizvođača. Samo Hrvatska rezervirala je više od šest milijuna doza, od kojih najviše od AstraZeneca/Oxforda 2,7 milijuna i 1,9 milijuna od Pfizer/BioNTecha. Bude li dobar odaziv građana na cijepljenje, ta bi količina bila dostatna za postizanje kolektivnog imuniteta od 70 posto, što jamči da koronavirus više neće biti veliki zdravstveni problem.
Sve su ovo do sad dostupni javni podaci, no ono što i dalje ostaje tajna jesu cijene cjepiva, a ta su se pitanja također postavljala u Europskom parlamentu. Međutim, za sada je jedini odgovor da cijene cjepiva predstavljaju korporativnu tajnu i da se sporazumom pregovarači obvezuju na neobjavljivanje tog podatka u javnost. Do sada se u medijima pojavila jedino cijena Moderninog cjepiva, čiju su ponudu neke zemlje EU-a odbacile jer je s cijenom od oko 25 dolara po dozi najskuplja. Pored toga, nije jasno koliko brzo Moderna može doista isporučivati cjepivo.
Iz svih dijelova EU pristižu kritike o nedostatnoj transparentnosti prilikom zaključivanja ugovora s proizvođačima cjepiva. No, odgovori ipak polako pristižu, a neki dosad nepoznati detalji konačno su dostupni na uvid u čitaonici u Europskom parlamentu. Sada će, na insistiranje članova Europskog parlamenta, i izvršni direktor Pfizera Albert Bourla ispitati u kojoj bi mjeri detalji do sada tajnih ugovora mogli biti objavljeni u javnosti. Bourla je također obećao veliko proširenje kapaciteta proizvodnje Pfizer/ BioNTech cjepiva i kao cilj naveo dvije milijarde doza tijekom ove godine. EU želi udvostručiti svoj udio s 300 na 600 milijuna doza, a zalaže se i za bržu isporuku, no pritom se mora boriti za svoj udio na svjetskom tržištu s drugim zemljama konkurentima. Spomenimo i to da za sada niti jedno cjepivo nije odobreno za osobe mlađe od 16 godina, no sada je najavljeno da se Pfizerovo testira i na mladima između 12 i 16 godina i prvi rezultati su ohrabrujući.
Očekivanja su zato usmjerena uglavnom na cjepivo AstraZenece, koje bi Europska agencija za lijekove trebala odobriti koncem ovog mjeseca. Smatra se jednostavnim za uporabu, a nije ni skupo, tako da se neke zemlje EU-a oslanjaju na to da će ovim cjepivom pokriti veći dio potražnje. EU je već naručio 400 milijuna doza, a proizvođač obećava da će proizvesti tri milijarde doza cjepiva tijekom ove godine. S obzirom da je AstraZeneca jedna od najvećih svjetskih farmaceutskih kompanija s velikim iskustvom u proizvodnji cjepiva, vjeruje se da će ispuniti svoja obećanja. Potom bi u veljači moglo biti odobreno i cjepivo kompanije Johnson & Johnson, koje se proizvodi u Nizozemskoj, a tada bi na europskom tržištu postojala četiri različita cjepiva, koja bi, u drugom kvartalu ove godine trebala znatno ubrzati proces masovnijeg cijepljenja građana EU.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da bi osobe trebale obavezno primiti drugu dozu istog cjepiva kojim su prvotno cijepljene, te da se cjepiva različitih proizvođača ne bi smjela koristiti na istoj osobi, jer se posljedice takvog križanja u procjepljivanju još ne znaju. Ukoliko do toga ipak slučajno dođe, preporuka je da se dotičnoj osobi više ne daju dodatne doze cjepiva bilo kojeg proizvođača. Isto tako napominju da bi se druga doza cjepiva trebala primiti maksimalno unutar šest tjedana od cijepljenja prvom dozom, ali nikako prije isteka navedenog vremenskog razmaka od strane proizvođača, što je najmanje tri tjedna, kako bi se spriječile eventualne burne reakcije organizma.
Mnogi koji su preboljeli Covid izrazili su želju da se cijepe. Premda stručnjaci kažu da je ponovna infekcija Covidom kod osoba koje su već bile zaražene zabilježena u jako malom broju slučajeva, te da imunitet može potrajati i duže od pet mjeseci, za sad se još uvijek preporučuje cijepiti takve osobe nakon što je prošlo najmanje mjesec dana od potvrđene zaraze. Ono što se za sada svakako ne preporučuje jest cijepiti osobe koje su tek doznale da su zaražene, ili osobe koje se već liječe od Covida. S obzirom da je riječ o virusu kojeg znanstvenici diljem svijeta tek nastoje shvatiti, dosadašnja otkrića neprestano se nadopunjavaju. Posebice sad kad je cijepljenje već započelo, a svijet se usred zime suočava s mutiranim sojevima novog koronavirusa, Svjetska zdravstvena organizacija poziva sve stručnjake na još pomnije praćenje Covida, ali apelira i na same građane da se cijepe.
- U Istarskoj županiji je sve već dogovoreno s Istarskim domovima zdravlja koji će u svim ispostavama u Istri imati punktove za cijepljenje građana, a provodit će ga njihovi liječnici i naši epidemiolozi prema rasporedu koji će biti sastavljen. Svi zainteresirani građani, prvenstveno za sada oni stariji od 65 godina i s nekim rizičnim faktorima, mogu se predbilježiti kod svog liječnika opće medicine a zatim će kasnije biti obaviješteni kad se točno i gdje mogu doći cijepiti. Dakle, biti će to sedam ili osam punktova za cijepljenje, od kojih će jedan biti i u Nazorovoj u Puli kod Zavoda za javno zdravstvo, a formirani su i mobilni timovi koji će provoditi cijepljenje, a koji se sastoje i od djelatnika našeg Zavoda, i od djelatnika domova zdravlja, školske medicine i Medicine rada, rekao je Stojanović.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
