Zagrebačka ulica vodit će do vrha Vase Ladačkog odakle se pruža pogled na okolne vinograde i Jadransko more. Tu će biti izgrađen vidikovac koji bi ostavljao dojam "hoda po rubu duge". Preko Bulevara prirode koji povezuje smisao života i iskona, ukazuje se na stvaralaštvo i regionalni doprinos kantautora Đorđe Balaševića koji je na najbolji način, uvjeren je Bajić, znao reći što boli, a što je dobro kada se vrtuljak okrene na našoj glavi
"Postoji put koji namernike bira, tajnovit drum, uvek najboljima sklon, jer nekad nebo samo crne dirke svira, i traži notu za taj ton..." Na putu poput ovog u pjesmi "Naopaka bajka", pod tamnim oblacima prijeteće kiše i na samom početku Dositejeve ulice, šumske staze duge 206 koraka, baš kao u pjesmi "Ne volim januar", dočekao nas je Darko Bajić. Vojvođanin s istarskom adresom koji u šumi uz cestu između Kaštela i Kremenja, u zelenoj oazi istarskog sjevera, uređuje tematski park posvećen omiljenom glazbeniku, Đorđu Blaševiću. Na istarskoj "stanciji" ili vojvođanskom "salašu", spaja Istru i Vojvodinu.
U Crnoj Gori nedavno su, u spomen na Balaševića, otvorili tematski park s 68 sadnica drveća opjevanog njegovim pjesmama, po jednoj za svaku godinu njegova života. Gradski park u Podgorici zamišljen je kao mjesto na kojem će se slaviti ljubav, sloboda, život, baš onako kako je Balašević pjevao i nadahnjivao svoje fanove. Istarski tematski park u nastajanju, kada se dovrši, bit će tri puta veći i protezati se na 25.000 četvornih metara površine, a definirat će ga - ulice!
- Prošao sam cijelu Europu i Aziju, a jedino gdje sam se uklopio je Istra, multinacionalna sredina koja me jako podsjeća na Vojvodinu. Uvijek sam želio imati tu nešto svoje. Svoj salaš "ni na nebu ni na zemlji". Salaš Budimir. Prvo stoga što je tu neka energija koja budi mir. Tko god je došao osjetio je pozitivnu energiju. Budimir je i prezime moje buduće supruge. Ideja je da ovo bude točka mira na kojoj će se susretati različitosti, pojašnjava Darko Bajić.
Autorska cjelina salaša, pojašnjava dalje Bajić dok mu uz noge mirno leži pas ljubimac, ženka Aljaškog malamuta Tinaja, na jedinstven način povezuje Bogom dan neprocjenjiv prostor istarskog okoliša usred mješovite listopadne šume. Cilj je očuvati autentičnost prirode, minimalnim korištenjem mehanizacije. Zagrebačka ulica vodit će do vrha Vase Ladačkog odakle se pruža pogled na okolne vinograde i Jadransko more. Tu će bitiizgrađen vidikovac koji bi ostavljao dojam "hoda po rubu duge". U ateljeu Svitac uredit će se odmorište i izložiti alati za obradu zemlje ipreradu grožđa, a dah starog vremena i života vrijednih Istrijana, prepoznat će se i u istarskom kažunu.
Preko Bulevara prirode koji povezuje smisao života i iskona, ukazuje se na stvaralaštvo i regionalni doprinos kantautora Đorđe Balaševića koji je na najbolji način, uvjeren je Bajić, znao reći što boli, a što je dobro kada se vrtuljak okrene na našoj glavi. Kako cvjetaju divlji bademi.
- Zato će postojati Boža zvani Pub, dječje igralište koje će poslužiti nekim novim klincima, teretana u prirodi za one koje vodi zdrav duh, vlakić putničke klase. A za one koji će poželjeti ugodne istarske dane ili večeri provesti na svježem zraku listopadne šume organizirat će se glazbeni i slikarski susreti, večeri poezije, u prirodnoj Areni. Do koje je potrebno "… tih dvesta šest koraka" ulicom Dositejevom. Svaki detalj ima jednu dublju priču koja asocira na Balaševića. Poseban je naglasak na radionice povezivanja s prirodom na temelju šumske terapije, na botaničke tečajeve, astro sastanke. Cilj salaša Budimir spojiti je sve dobre duše istančanog ukusa kojima je svejedno kojeg si nacionalnog identiteta ili odakle dolaziš, ali važno im je da budu prepoznati po energiji dobrote, nadahnuto pojašnjava naš sugovornik.
Na toj je lokaciji nekad bila vojarna, ostaci su stražarskih kućica i starog bunkera. U blizini je špilja Cingarela (Zingarella) i istoimeni veliki slap, jedan od najljepših u Istri. Turiste koji dolaze zbog slapa, Google maps vodi uz rub njegove parcele. Tako je došao na ideju urediti dio parcele i omogućiti parking kojeg sada nema. No umiješala se sudbina pa je prvobitnu ideju, kaže, oplemenio mogućnošću objedinjavanja geografskog područja kamenite Istre i vojvođanske širine i topline u jedinstveni oblik salaša ni na nebu ni na zemlji, salaša Budimir. Nije bilo teško prepoznati sličnosti i osobnosti ljudi iz Vojvodine i Istre i sve zajedno uklopiti u samu svrhu koncepta, odnosno okupiti dobre ljude, one koji su drugačiji i posebni.
- Cijeli koncept je tako osmišljen da kroz parcelu, većinom šumsku površinu, idu ulice koje je Balašević opjevao u pjesmama, znači bit će Zagrebačka, Ilica, Novosadska, Dositejeva. Svaka ulica pričat će jednu priču pojašnjava, Darko Bajić.
Ulica Jovana Cvijića, ulica je u kojoj Đole živio. Na njenom početku plug je iz 1939. godine kovan u Trstu. To je artefakt koji simbolizira Istru. Preoravao je istarsku zemlju. Bit će to sraz dva podneblja kroz Đoleta, njegove pjesme i životnu filozofiju. Istra će također biti jako izražena jer ju je Đole volio i opjevao. Krećući se tom ulicom dolazi se u odmorište nazvano Atelje Svitac, Đoletov atelje u kojem je on u Cvijićevoj ulici stvarao. Ta ulica u istarskoj inačici vodi i do slapa Zingarella. To su, kaže Bajić, dva odvojena projekta u jednom. Zingarella koja je bila osnovna ideja da se napravi, zadržat će svoj turistički status, a tematski park imat će drugi, nekomercijalni oblik.
Gdje bi svi oni koju poznaju i cijene Balaševićevu glazbenu ostavštinu mogli doći i doživjeti ga u prirodnom okruženju. Kod jezera Ljudmila s dva crna labudova. Uz istinitu legendu koja živi o Petru Božaniću iz Feketića, čuvenom liku iz pjesme Boža zvani Pub koji je bio "kockar, boem, kavalir, uvijek na strani slabijeg samo kada nisu bili za istim kartaškim stolom". Uz konture broda koji će simbolizirat panonskog mornara. Uz drvene knjige na stalku sa stihovima najpoznatijih Balaševićevih pjesama.
Nameće se pitanje kada bi tematski park u nekoj inicijalnoj fazi mogao dobiti obrise, a Darko odgovara da mu ljudi već dolaze, a on svakome posveti vrijeme i objasni koncepciju parka. Počevši od bunara u središtu budućeg trga, svojevrsnog kružnog toka, sa prilazom budućem parkingu. U kombinaciji istarskog kamena i neke ravničarske tehnologije. Bunar sa đermom imao je skoro svaki salaš, kao i većina kuća na selu, a nalazio se i po sokacima i šorovima vojvođanskih sela i varošica.
- Kako sam prolazio kroz život, svugdje se Đole našao da to prepriča. Cijeli život prepričao je u svojim pjesmama. Znači da je stvarno imao u sebi neku vrijednost koju je rijetko tko mogao da prepozna. Samo rijetki nađu rijetke, kaže Darko Bajić. U kompleksan projekt krenuo je u svibnju, a sve radi vlastitim sredstvima i snagama. Tematski park neće biti u komercijalne svrhe. Za one koji znaju to prepoznati, koji žele uživati u tome, prošetati, sve će biti besplatno. Kasnije bi ga proširio na neko malo kamp naselje, zip-line, možda robinzonski turizam. Mogućnosti su nebrojene.