Iako se zahvaljujući potomcima nekih mornara sa spomenutog broda i drugim entuzijastima svesrdno pokušava spasiti sjećanje na ovaj tragičan događaj uz Ližnjansku obalu, ne radi se o zaštićenom kulturnom dobru, poput broda "Baron Gautsch". Upravo je zato olupina broda sustavno pustošena dugi niz godina

Općina Ližnjan i tamošnja turistička zajednica ove su godine nizom manifestacija povezanih s potonućem talijanske izviđačke krstarice "Cesare Rossarol" obilježili okruglu, stotu obljetnicu završetka Prvog svjetskog rata. Proteklog su vikenda došli i do završnih aktivnosti projekta "Olupina ratnog broda Cesare Rossarol".

Uništila ga plutajuća mina

Naime, 16. studenog 1918. godine ovaj talijanski protupodmornički brod naletio je na jednu od brojnih plutajućih podvodnih mina koje je Austro-ugarska vojska postavila u našem akvatoriju, prepolovio se i potonuo u blizini ližnjanske obale na dubinu od 50 metara. Od 109 članova posade, preživjelo je njih 36. Obitelji stradalih u Ližnjanu su im podigli spomenik na koji je i ovaj put nekoliko najhrabrijih mještana, odupirući se buri, položilo vijence u spomen na sve stradale. Potom je u održana misa zadušnica u mjesnoj crkvi Sv. Martina, a program obilježavanja stote obljetnice potonuća spomenutog broda preselio se potom u Šišan u Hotel Velanera.

Pedesetak okupljenih uzvanika imalo je priliku ne samo pogledati kratki dokumentarni film "Cesare Rossarol", već i uživati u nekim "narodnim" jelima iz doba Austro-ugarske. Večer se u prigodnom tonu nastavila uz zvuke harmonike i klavira koji su melodijama s početka 20. stoljeća stvarali ugođaj nekadašnjih klasičnih večeri.

Neke od osoba najzaslužnijih za realizaciju ovog cjelogodišnjeg projekta, ali i mnogih drugih aktivnosti vezanih uz samu olupinu, su Robert Lehotkai iz tvrtke Diving Network i Latinka Janjanin iz Županijskog zavoda za prostorno uređenje, koja je još prije 15-ak godina potaknula stvaranje dokumentarnog filma u spomen i sjećanje na veliku pomorsku tragediju i stradalu posadu. To je na koncu i realizirano u sklopu projekta "Zelena agenda općine Ližnjan", putem MATRA programa Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske. Lehotkai je istaknuo i svesrdnu pomoć i zainteresiranost za projekt Katarine Pocedić, više kustosice Povijesnog i pomorskog muzeja Istre, institucije u kojoj se, uz Pomorski muzej u Trstu, nalazili puno materijala o brodu.

Izloženo originalno zvono

Spomenimo i to da je ove godine održano niz predavanja o potonuću broda "Cesare Rossarol", da je uz spomenik na Paleri postavljena i info ploča s podacima o brodu, da je u ližnjanskom TZ-u bila postavljena izložba "Cesare Rossarol nekad i sad", kao i originalno zvono s potonulog broda, visoko 33, a široko 30 centimetara, koje je posuđeno iz Povijesnog i pomorskog muzeja Istre.

Nažalost, iako se zahvaljujući potomcima nekih mornara sa spomenutog broda i drugim entuzijastima svesrdno pokušava spasiti sjećanje na ovaj tragičan događaj uz Ližnjansku obalu, ne radi se o zaštićenom kulturnom dobru, poput broda "Baron Gautsch". Upravo je zato olupina broda sustavno pustošena dugi niz godina. Danas taj brod privlači sve više i više ronilaca iz cijelog svijeta koji sa strahopoštovanjem obilaze njegove ostatke u tihim dubinama i nastavljaju pripovijedati njegovu priču novim generacijama. (Patricija SOFTIĆ)

Povezane vijesti

• Ližnjanski IDS prozvao općinsku vlast
• Pražnjenje septičkih u Ližnjanu preskupo
• Ližnjan i Vrsar slave svetog Martina