Uz koordinaciju mentorice Alvijane Klarić, profesorice hrvatskoga jezika i književnosti, na projektu je, tijekom dvije školske godine, marljivo radilo četrdesetak učenika, i to većina njih terenski istražujući leksičko bogatstvo čak 27 govora Buzeštine. Prikupili su više od sedam tisuća riječi svrstanih u dvije tisuće rječničkih natuknica
- Postoji jedna lingvistička kletva "Dabogda pisao rječnik". Bilo je doista teško iznjedriti knjigu, ali sada se ponosimo rezultatima svoga rada, poručile su srednjoškolke Kristina Staraj i Lucia Fabijančić uvodeći u prepunoj dvorani Narodnog doma, u program predstavljanja zavičajnoga projekta i knjige "Mali rječnik buzetskih govora". Autori toga su učenici Srednje škole Buzet. Mladi sakupljači narodnoga blaga uspjeli su prikupiti više od sedam tisuća riječi svrstanih u dvije tisuće rječničkih natuknica, 250-ak poslovica te dvadesetak autorskih pjesama ispjevanih na svojemu lokalnom govoru.
Rječnik na 24 semantička polja
Knjiga je obogaćena njihovim ilustracijama te starim, dosad neobjavljenim fotografijama, kao i člancima iz prvih hrvatskih novina u kojima se spominje Buzeština. Najnovija zavičajna publikacija još je jednom potvrdila dobro poznatu izreku vezanu uz Buzeštinu, a to je da "Svaka vas ima svoj glas".
Ovo je četvrti za redom školski zavičajni projekt, ujedno kruna dvogodišnjeg rada. Uz koordinaciju mentorice Alvijane Klarić, profesorice hrvatskoga jezika i književnosti, na projektu je, tijekom dvije školske godine, marljivo radilo četrdesetak učenika, i to većina njih terenski istražujući leksičko bogatstvo čak 27 govora Buzeštine. Zavičajni se govori mijenjaju i, nažalost, sve više gube u bespućima vremena i novoga načina života koji nemilo briše tragove. Zato su srednjoškolci domaće riječi svojih predaka odlučili sačuvati makar u pisanome obliku. Također, dio se učenika posvetio osmišljavanju programa za predstavljanje projekta, a Ernest Nežić, učenik 3. razreda gimnazije, izradbi dva videouratka.
Zadatak učenika bio je, za početak, pronaći izvornoga govornika od kojega će prikupljati leksičko blago Buzeštine da bi ga naposljetku zabilježio. Među njima su bili i korisnici Doma za starije. Za potrebe istraživačkoga rada, profesorica Klarić izradila je anketu koja je sadržavala više od 2.000 riječi pisanih na hrvatskome standardnom jeziku, a većim su dijelom vezane uz život predaka. Rječnik je tematski podijeljen u 24 semantičkih polja, odnosno tema, među kojima su posebno zanimljive one riječi koje se potpuno razlikuju u odnosu na istoznačnice u drugim govorima Istre.
Potreba očuvanja jezičnoga blaga
- Ovim je projektom zavičajna nastava ispunila svoju zadaću: osvijestili smo ljubav prema rodnom kraju i potrebu očuvanja jezičnoga blaga za buduće generacije. Puno je sati terenskoga rada prethodilo ovoj knjizi, ali ništa nam nije bilo teško jer smo si postavili jasan cilj - prikupiti riječi našega dijalekta i sačuvati ih od zaborava, poručili su srednjoškolci. Tiskanje knjige financijski su potpomogli sponzori među njima Institucionalizacija zavičajne nastave Istarske županije i Grad Buzet.
Riječi zahvale svima koji su doprinijeli realizaciji ovog zahtjevnog projekta uputila je ravnateljica Srednje škole Margareta Gumilar, a posebice profesoricama Alvijani Klarić, voditeljici projekta, kao i Dubravki Ujčić Lukšić, školskoj koordinatorici za zavičajne projekte. Najavila je također da je u pripremi i zvučna čitanka buzetskih govora. Riječ je, naime, o CD-u sa zvučnim zapisima mnogih buzetskih govora koji je nastao snimanjem razgovora s izvornim govornicima koji još uvijek čuvaju buzetski dijalekt. CD je dvostruko vrijedan: osim što je sačuvana izvorna domaća beseda, zabilježeni su i vrijedni etnografski zapisi o životu.
U prigodnom programu nastupila je vokalna skupina, te članovi školskog benda, Karla Havić zapjevala je uz klavirsku pratnju Tibora Totmana. Pjesmu "Mojemu Buzetu" Tibora Totmana interpretirala je njegova školska kolegica Romina Rabak, a pjesmu "Forši" Marka Matkovića Alesia Nežić. Pjesmu "Moja vuas" Samuela Majcana interpretirao je njegov razredni kolega Luka Vivoda. Srednjoškolke Matea Benčić i Sara Majcan izvele su šaljivi dijalog između Buzećanke i Pazinjanke.