"Istarska županija je među prvima snažno zagovarala ulazak u EU te je od samog početka bila proeuropski orijentirana. Naime, još od 1994. godine Istra intenzivno razvija bilateralne odnose s europskim regijama, članica je Jadranske Euroregije, Skupštine europskih regija, Asocijacije agencija lokalne demokracije, Vijeća europskih općina i županija i mnogih drugih europskih organizacija, inicijativa i mreža. Podsjetimo, Istarska županija je kao prva hrvatska regija, 2005. godine otvorila Ured u Bruxellesu. Stoga, podrška ulasku u eurozonu i Schengen, logičan je slijed naših politika", kazao je istarski župan Boris Miletić u panel diskusiji na temu “Što eurozona donosi hrvatskom gospodarstvu i Istarskoj županiji” koja je u sklopu konferencije „Hrvatska kakvu trebamo - Hrvatska kao dio Eurozone“ proteklog tjedna održana u Rovinju, u organizaciji Istarske županije.

Prelazak na euro donosi benefite

Europska komisija će u proljeće iduće godine objaviti ključno izvješće o konvergenciji i, bude li ono pozitivno, slijedi odluka Vijeća EU o ulasku Hrvatske u eurozonu. Punu potporu tom procesu dale su ključne institucije: Europska komisija, Europska središnja banka i Euroskupina, koju čine sve članice eurozone. Iako odustajanje od nacionalne valute sa sobom donosi određene ekonomske rizike, prelazak na euro otvara niz gospodarskih benefita. Hoće li Hrvatska euro iskoristiti za gospodarski napredak ili će joj odustajanje od monetarne suverenosti biti uteg oko vrata, ovisit će prije svega o strukturi i snazi domaće ekonomije, bilo je jedno od glavnih pitanja na koje je odgovor pokušala dati ova konferencija i rasprava u kojoj su, uz župana Miletića, sudjelovali guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, predsjednik Uprave Adris grupe Marko Remenar te Andrej Grubišić iz tvrtke Grubišić i partneri.

- Svaka promjena, posebice ovako velika i značajna za našu državu i sve građane, razumljivo sa sobom povlači nedoumice i strahove. Osim smanjenja troška zamjena valuta, očekuje se i veća transparentnost kod usporedbe cijena, što će biti veoma dobro za turizam, iz razloga što će se lakše uspoređivati cijene i lakše donositi odluke o kupovini dobara i usluga. Lakše donošenje odluka o kupnji očekuju se i u internet kupovini koja je veoma zastupljena u rezerviranjima turističkog smještaja. Osim u području turizma i trgovine, očekujemo da bi bolja usporedivost troškova, cijena i ulaganja mogla pridonijeti dodatnim ulaganjima kako u Istri tako i u Hrvatskoj. Iako je turizam veoma zastupljen u gospodarstvu Istre i utječe na skoro sve gospodarske grane, pozitivna očekivanja od uvođenja eura se, osim kroz turizam, očekuju i na cjelokupno gospodarstvo. Osobito se nadamo da će se omogućiti dodatne investicije, uslijed svih navedenih pogodnosti, kazao je u panel diskusiji župan Miletić.

Gubitak mjenjačnica i banaka

Guverner HNB-a Boris Vujčić poručio je kako je u svim tranzicijskim zemljama sličnim nama, koje su do sada uvele euro, rast plaća bio značajno veći od rasta cijena nakon ulaska u eurozonu, te da nema apsolutno nikakvog razloga da i u Hrvatskoj to ne bude tako. Vujčić je kazao kako u koristi od ulaska u europsku monetarnu uniju spada smanjenje deviznog valutnog rizika koji je u Hrvatskoj najveći među svim zemljama koje još nisu uvele euro.

- Zato mi imamo visoku razinu 'eurizacije' i većina duga svih sektora u Hrvatskoj; kućanstava, poduzeća države, vezana je uz euro, a radi se o iznosu od preko 520 milijardi kuna. To znači da je između 75 i 80 posto duga svih sektora u Hrvatskoj ili u eurima ili indeksiran u euro. To nadalje znači da bi 10-postotna deprecijacija tečaja kuna proizvela rast duga za više od 50 milijardi kuna! Ulaskom u eurozonu taj veliki rizik ćemo ukloniti. Zbog toga će padati i kamatne stope, rasti rejting države i postat ćemo atraktivnija zemlja kako za turizam, tako i za investicije. I to je glavna korist uvođenja eura, kazao je Vujčić.

Druga korist, dodao je, odnosi se na ukidanje transakcijskih troškova, odnosno troškova promjene iz kune u euro, koja je, zato što smo turistička i visokoeurizirana zemlja, procijenjena na oko 1,2 milijarde kuna.

- Ti troškovi nestaju uvođenjem eura i to će biti gubitak mjenjačnica i banaka, a prihod poduzeća, kućanstava i države, kazao je guverner HNB-a i zaključio kako je velika prednost ulaska u eurozonu da će tijekom kriza poput lanjske ili one od prije desetak godina, Hrvatska imati pristup likvidnosti Europske središnje banke i pristup Europskom mehanizmu za stabilnost koji raspolaže s više od 500 milijardi eura za pomoć zemljama eurozone u trenutku krize.

Rast cijena dio globalne priče

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marić kazao je kako se otvoreno treba raspravljati o važnoj temi ulaska u eurozonu.

- I premijer Plenković, guverner Vujčić i ja lobiramo kod europskih kolega da Hrvatska bude prva sljedeća članica europske monetarne zone. Svi znamo da imamo vrlo visoko euroizirano društvo i gospodarstvo. Kao što je bio dug put ulaska u EU tako je mnogo koraka potrebno napraviti za ulazak u eurozonu, ali, prije svega, zbog toga što je to dobro za naše gospodarstvo, kazao je Marić.

Osvrnuo se na rast cijena kojemu svjedočimo zadnjih mjeseci rekavši kako je to posljedica “globalne priče” i nema nikakve veze s ulaskom zemlje u eurozonu.

- Statistika kaže da je u sedam zemalja koje su uvodile euro prosječni porast cijena u prvoj godini iznosio između 0,2 i 0,4 postotna boda. Tu ga negdje i mi vidimo u slučaju Hrvatske. Naravno, trebamo učiniti sve da zaštitimo građane što je više moguće od eventualnog neopravdanog povećavanja cijena te će zato u Zakonu o euru koji će biti krovni akt, biti propisano da po formalnoj odluci Vijeća EU o ulasku Hrvatske u eurozonu u najkraćem mogućem roku treba stupiti na snagu odluka o dualnom iskazivanju cijena u kunama i eurima, te će ona ostati i nakon formalnog uvođenja eura minimalno godinu dana. Tako želimo utjecati da ne dođe do pretjeranog, prevelikog i neopravdanog povećanja cijena, kazao je ministar Marić.

Predsjednik Uprave Adris grupe Marko Remenar kako smatra da u poslovnom sektoru ne postoje dileme i da su više-manje svi svjesni da će im ulazak u eurozonu biti izuzetno koristan. (sadržaj nastao u suradnji s Istarskom županijom)

Istra, kao i cijela Hrvatska, može i mora konkurirati kvalitetom

U uvodu konferencije sudionicima se u ime grada domaćina obratio i gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga koji je kazao da se rasprava o uvođenju eura treba proširiti, te da “moramo više govoriti o prilikama, o ciljanim strategijama, o tome kako koristiti tu jedinstvenu priliku u korist svih naših građana i poduzetnika.”

- Moramo imati viziju održive i razvojne budućnosti za našu zemlju. Istra, kao i cijela Hrvatska, može i mora konkurirati kvalitetom!, smatra Paliaga i dodaje da je od presudne važnosti sve ključne teme oko uvođenja eura jasno komunicirati javnosti, građanima, kako bi se ovaj proces uspješno okončao u korist svih.

Povezane vijesti

• Guverner HNB-a Boris Vujčić pojasnio izjavu o ratama kredita koje bi mogle rasti 20 posto
• PLENKOVIĆ: Nije mi jasno kako su rate kredita postale aktualna tema
• Guverner Boris Vujčić: Uvođenjem eura padat će kamatne stope, a postat ćemo i ATRAKTIVNIJA ZEMLJA KAKO ZA TURIZAM TAKO I ZA INVESTICIJE