ČUVAJMO MORE

Štetni učinci plastike za biološku raznolikost mora i priobalja: PLASTIČNI OTPAD UBIJA DOBRE DUPINE! 

| Autor: Aleta BRATTONI
Rovinjski akvatorij uskoro očekuje prinove dobrih dupina

Rovinjski akvatorij uskoro očekuje prinove dobrih dupina


Do sada je u hotelu korišteno 61.000 plastičnih slamki godišnje, koje bi, spojene jedna na drugu, činile 11,75 kilometara, dakle kao od Rovinja do Bala, a možemo zamisliti što je tek s većim hotelima. Plastične bočice šampona zamijenjene su onim keramičkim, za što je potrebno više truda kako bi se iste napunile, ali se barem ne bacaju

Nakon što je na prvom panelu, koji se održao na Dan planete Zemlje u travnju ove godine, iznesena inicijativa projekta Adriatic za Adriatic, rovinjski hotel Adriatic nastavio je s aktivnostima kojima želi skrenuti pažnju na održiv način života, rada i odmora, i to drugim panelom, ovoga puta o ekologiji mora. Na ovom panelu, simbolično održanim upravo na Svjetski dan oceana, gostovale su Mirta Smodlaka Tanković, Mirta Kučić, Chiara Fumagalli i Lovorka Struna koje su vidno zainteresiranoj publici na jednako poučan i zabavan način objasnile o štetnim učincima koje plastika predstavlja za biološku raznolikost mora.

Iz uporabe izbacili plastične slamke

Osim toga, opisano je što je sve napravljeno u posljednjih dva mjeseca otkako je Adriatic postao prvim plastic-free hotelom u Hrvatskoj, koji, kao takav, prednjači u inovativnosti i održivosti među hotelijerima.

- Moramo razvijati odgovorno poslovanje kako bi budući naraštaji mogli uživati u onome u čemu mi danas uživamo. S projektom smo startali prije dva mjeseca, a od zadnjeg smo panela zaista mnogo napravili. Nije bilo jednostavno s obzirom na to da proizvode koji su se u hotelu do sada koristili nismo mogli zamijeniti bilo čime, već su oni novi trebali biti također luksuznog dizajna, kako bi bili u stilu hotela, objašnjava Lovorka Struna, inicijatorica projekta, kao i direktorica Maistrinih hotela Monte Mulini i Lone.

Do sada je, navodi kao primjer, u hotelu korišteno 61.000 plastičnih slamki godišnje, koje bi, spojene jedna na drugu, činile 11,75 kilometara, dakle kao od Rovinja do Bala, a možemo zamisliti što je tek s većim hotelima. Struna objašnjava kako su do sada u hotelu plastične bočice šampona zamijenjene onim keramičkim, za što je potrebno više truda kako bi se iste napunile, ali se barem ne bacaju. Zatim su iz uporabe izbacili plastične slamke, te uveli metalne kutijice za razne potrepštine u kupaonici, drvene četke za kosu i četkice za zube i još mnogo toga.

Zahvaljujući svemu navedenome, danas je hotel 80 posto plastic-free, dok su sobe, s ponosom govori Struna, stopostotno bez plastike, no planova za budućnost ima još mnogo.

Velika količina smeća na obalama

- Kada smo s ovim projektom započeli, nismo bili sigurni hoće li javnost pokazati interes za tu temu, kako će na nju reagirati, te hoćemo li uopće uspjeti potaknuti ikakvu reakciju. No, nismo mogli ni očekivati da ćemo pokrenuti lavinu odličnih reakcija: bili smo na vijestima, pa čak je i Forbes pisao o našem projektu. Radi se o gorućoj temi o kojoj se ispostavilo da ljudi žele raspravljati i kojoj je nužno posvetiti mnogo pažnje. Sretni smo što je projekt uspio dobiti toliki odjek ali ne samo zbog projekta kao takvog, već općenito zbog onoga za što se zalažemo, želimo osvijestiti javnost o problemu onečišćenja plastikom, izjavila je Chiara Fumagalli, morska biologinja iz Milana, s prebivalištem u Rovinju.

Dakle, kako navodi Fumagalli, u fokusu ovoga projekta jest pokazati vodstvo u sprječavanju plastičnog zagađenja i dijeliti rješenja koja inspiriraju i aktiviraju globalnu zajednicu.

Upravo tomu pomažu aktivnosti u sklopu ovog projekta, a jedna od njih jesu paneli. Naime, prisutne je o ovoj temi educirala dr. sc. Mirta Smodlaka Tanković iz Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, upoznavši ih sa zapanjujućim podacima o plastici u našim morima i na obalama.

- Moramo biti svjesni da se voda u Jadranskom moru zadržava minimalno četiri godine, što znači da ono što u njega bacimo neće tek tako nestati. Svakog se dana susrećem s velikom količinom smeća na obalama, to je postala zaista česta pojava, objašnjava Smodlaka Tanković.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter