KAMO ZA VIKEND
SLAP I JEZERO KOJI ZOVU Zarečki krov
Zarečki krov je zapravo prostrana pećina koja podsjeća na krov, iznad koje rječica Pazinčica stvara desetak metara visok vodopad koji se ulijeva u isto toliko metara duboko jezero
Zarečki krov, inače poznato pazinsko kupalište i omiljeno mjesto za sport, rekreaciju i odmor Pazinjana i stanovništva u okolici jedno je od onih mjesta u Istri koje definitivno treba posjetiti. Kada izlazite starom cestom iz Pazina prema Cerovlju, kod zadnjih kuća na izlasku iz Pazina prije željezničkog mosta na lijevoj strani nalazi se uska makadamska cesta kojom nakon otprilike stotinjak metara dolazite do slapa i jezera koje stvara Pazinčica.
Zarečki krov je zapravo prostrana pećina koja podsjeća na krov, iznad koje rječica Pazinčica stvara desetak metara visok vodopad koji se ulijeva u isto toliko metara duboko jezero.
Posjetiti Zarečki krov i okolicu, okupati se u slatkoj vodi, prošetati šetnicom prema Pazinu ugodan je izlet.
Šetnica koja od Zarečkog krova vodi do asfaltne ceste i mosta Dušani prepuna je raznolikog bilja. Šetnica je uređena te cijelim putem šećete uz samu obalu Pazinčice gdje svi slapovi imaju karakterističan oblik - pećinu ispod vodopada. Šetnica nije posebno označena ali je ugodna, a za obilazak vam uz zastajanja na lijepim mjestima neće trebati puno vremena. Ako ponegdje i naiđete na malo blata koraknite bosi, to će vam samo upotpuniti ugođaj da se nalazite u prašumi i divljini daleko od naseljenih mjesta. Za sve koji su željni šetati nešto dalje nakon dolaska na most Dušani treba preći preko mosta desno te lijevo odmah nakon mosta ugodnom makadamskom cestom možete stići do staroga grada Pazina i Pazinske jame u kojoj Pazinčica ponire i završava svoj put te prema nekim istraživanjima izlazi na površinu u vodotocima dolinom Raše. Pazinčica ili Pazinski potok je najduža istarska ponornica i stalni je vodotok.
Kupanje i šetanje
Zarečki krov je jedan od najviših slapova u Istri i uz Pazinsku jamu najzanimljivija prirodna atrakcija doline Pazinčice uz koju je nekada bilo više mlinova čiji se ostaci i danas mogu vidjeti.
Zarečki krov je osim za ljetno kupanje i skokove u vodu postao i omiljeno mjesto za šetnje, pecanje, vaterpolo, piknike, razna natjecanja, a popularan je i među sportskim penjačima jer su u okolnim stijenama kao i u samom stropu ispod slapa uređeni mnogi penjački smjerovi. Nije potrebno spomenuti, ali ipak, ukoliko želite šetati vodotokom Pazinčica budite rani, ipak je ljeto. Zbog sve veće posjećenosti posebno bi vas zamolio da vodite brigu o okolišu te svoje otpatke od užine ili sokova, vode i sl. ne ostavljate za sobom. Istra je mala i gotovo svakim prijeđenim kilometrom nailazimo na mnogobrojne prirodne ljepote koje privlače sve više posjetitelja zato vodimo brigu o bogatstvu i ljepoti koja nas okružuje i okolišu u kojem živimo, budimo zahvalni i čuvajmo svoj kraj, sebi, budućim naraštajima i svima kojih je svakim danom sve više jer je upoznaju, a kada je krenu upoznavati… Ne poznajem niti sam čuo za nekoga tko se nije vratio.
Sveti Petar
A kada ste već u blizini, a ne namjeravate cijeli dan provesti uz obale Pazinčice, posjetite Sveti Petar u šumi. Mjesto u blizini Pazina danas se od malog sela pretvorilo u skoro modernu urbanu sredinu u kojoj je prostor za mir i odmor pronašao veliki broj zaljubljenika u Istru. Mjesto i okolica nude nam pregršt razloga za posjet i uživanju u okolnim šetnicama, biciklističkim stazama, razgledanju mjesta. Za razliku od drugih istarskih mjesta i gradova gdje se naselja oblikuju na brdu sa crkvom i zvonikom, a uz rubove brda nižu se kuće, u Sv. Petru u šumi nije se širio ni oko crkve ni oko samostana, već su stanovnici stanovali podalje, u raštrkanim zaseocima smještenim uz polja i vinograde i na rubovima kraških dolaca ispunjenih zemljom crvenicom koje su obrađivali, baš kao što je i danas.
Mjesto je nastalo na mjestu staroga benediktinskog samostana po kome je dobilo i ime, a u povijesnim se dokumentima spominje još od 1174. godine s nejasnom napomenom da postoji već 50 godina. Kasnije kada je zamrlo zanimanje za benediktinski red i samostan je opustio, tadašnji car Fridrih treći samostan 1459. predaje pavlinima - bijelim fratrima, koji su ga i obnovili te je u 17. stoljeću bilo je važno kulturno središte. Kasnije, povlačenjem pavlinskog reda zamire duhovnost, ali nastaje okolno mjesto i danas naseljeno.
Pavlini su Samostansku crkvu Svetog Petra i Pavla Apostola obnovili u gotičkom stilu. U Uskočkom ratu 1616. je samostan spaljen i djelomično srušen, a obnova je započela sredinom XVII. stoljeća. Crkva je ponovno posvećena 1755. nakon što je dobila danas vidljivo barokno pročelje u stilu kakav susrećemo vrlo rijetko u Istri. Pavlini su ponovno preuzeli župu 1993. te se i danas brinu za duhovni život stanovnika Sv. Petra u Šumi.
Čudesna slika Gospe Čestohovske
Uza svo bogatstvo kakvom nema premca u Istri, glavni motiv hodočašća u supetarsku crkvu je još uvijek čudotvorna slika Majke Božje Čestohovske koju i danas možete vidjeti izloženu na glavnom oltaru. Osim posjeta zaista prekrasnoj i bogatoj crkvi u okolici mjesta naći ćete mnogobrojne livade za odmor, šumarke za šetanje, a za sve aktivnije preporučio bi da potraže jednu od pješačkih ili biciklističkih staza kojih je u okolici dovoljno. (Jure VOJAK)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
