(Z. STRAHINJA)
Najteže je sačuvati nematerijalnu baštinu. Kaštel ćemo obnoviti, ali prenijeti znanje na mlade je najteže. Imamo istarsku ljestvicu na zaštiti UNESCO-a, posljednji je primjer dobre prakse gradnja batane, a nadam se i da ćemo svi zajedno na listu UNESCO-a unijeti i igre, kaže Vladimir Torbica, pročelnik za kulturu Istarske županije
Nakon tri festivala, Istarski pljočkarski savez (IPS) s partnerima odlučio je ovog lipnja, za 4. Međunarodni festival pljočkanja u Savičneti, događaj dignuti na višu razinu - u središtu festivala bit će prenošenje tradicije na mlade, a međunarodnom suradnjom i znanstvenim skupom odaslat će snažnu poruku o potrebi očuvanja nematerijalne baštine.
- Festival je prvotno zamišljen kao mjesto gdje će se sastajati pljočkari iz cijele Europe. Francuzi, na primjer, imaju 15 tisuća registriranih igrača, igra se u Italiji, Portugalu, Španjolskoj, Bosni i Hercegovini, Dalmaciji, Crnoj Gori… Ali festival ima prostora i za druge aktivnosti, ne samo one vezane za pljočkanje, rekao je jučer Milivoj Pacenti, predsjednik IPS-a i najavio da će se festival odvijati od 13. do 15. lipnja uz brojne edukacije, gostovanja i igre iz davnina.
- Jedna od temeljnih dužnosti IPS-a je prijenos pljočkanja na mlade, a prvi dan je rezerviran upravo za djecu. IPS provodi radionice u osnovnim školama gdje će formirati grupe igrača koje će se 13. lipnja naći na Prvenstvu Istre za učenike osnovne škole. Održat ćemo i prezentaciju prasičkanja i pandola za koje također postoji veliki interes škola, rekao je Pacenti.
Pastirska igra
Pljočkanje, pastirska igra koju je IPS uz pomoć Etnografskog muzeja Istre i Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture uspio 2016. unijeti u registar nematerijalne kulturne baštine, ušla je i u program zavičajne nastave.
- Ako tradicionalne igre ne prenesemo na mlade, one će biti zapisane samo u studijama. Ne znam hoćemo li ubuduće imati međunarodni festival pljočkanja, sve mi se čini da je tendencija da preraste, s obzirom da djeca ne znaju ni što su klikeri ili ščinke, u međunarodni festival svih igara, rekao je Robert Bilić iz Konzervatorskog odjela u Puli.
Općinski načelnik Dalibor Macan zadovoljan je da je zaboravljena igra oživljena prije 15-ak godina, da u Istri postoji i liga, ali je rekao i da pljočkanje treba prenijeti dalje. Županijski pročelnik za kulturu Vladimir Torbica podsjetio je da se o pljočkanju prvi put u sklopu zavičajne nastave učilo u Buzetu.
- Najteže je sačuvati nematerijalnu baštinu. Kaštel ćemo obnoviti, ali prenijeti znanje na mlade je najteže. Imamo istarsku ljestvicu na zaštiti UNESCO-a, posljednji je primjer dobre prakse gradnja batane, a nadam se i da ćemo svi zajedno na listu UNESCO-a unijeti i igre. Za to je potreban dobar temelj i zato podržavamo ovakav koncept festivala kojim se prenosi znanje, čuva tradicija i znanstveno valorizira baština, kazao je Torbica.
Turistički adut
Tijekom dva dana festivala održavat će se znanstveni skupovi o prenošenju znanja kao mjeri očuvanja nematerijalne baštine te o dobrim praksama na kojem Pacenti očekuje bar sedam, osam stručnjaka iz cijele Europe. Gost festivala je asocijacija OINA iz Rumunjske koja njeguje tradicionalne igre i koja će domaćinima prenijeti iskustva rada s mladima. Drag je gost festivala i Asocijacija starih igara iz Verone, koja organizira glasoviti Tocati festival, i koja nastoji povezati veliku internacionalnu obitelj na UNESCO-ov registar očuvanja nematerijalne kulturne baštine.
- Proteklih smo godina imali po 50-ak sudionika iz inozemstva, a ove ih očekujemo i puno više. Potvrđene su delegacije iz Španjolske, Italije, Rumunjske, Slovenije, BiH, Crne Gore i tako dalje, rekao je Pacenti i otkrio da u mediteranskim zemljama EU-a stare igre predstavljaju turistički potencijal.
- Turisti žele upoznati kulturne posebnosti. Turizam sve više ide prema doživljaju, sve manje na prodaju smještaja. Bez posebnosti ne možemo biti atraktivni, a Savičenta ima potencijala, zaključio je direktor lokalnog TZ-a Dean Pustijanac. (Zvjezdan STRAHINJA)