Iako siromašna stanovništvom i financijama, laniška općina smogla je snage za objavu osme knjige Laniškog zbornika.

- Zbornik je koncipiran na način kojeg je davno utemeljio urednik mr. sc. Božo Jakovljević. Ima oblik ljetopisa i obuhvaća najznačajnije događaje s ciljem da se otrgnu zaboravu, istaknuo je na predstavljanju nove laniške publikacije njen glavni i odgovorni urednik Matija Nežić te dodao kako je Jakovljević 2018. godine započeo uređivati i ovaj najnoviji broj no zbog zdravstvenog stanja nije ga mogao dovršiti.

Brojni novi projekti

- Zbornik je podijeljen u pet poglavlja, a u njega uvode teme o razvoju i perspektivama. Mještani su zbog različitih povijesnih okolnosti masovno napuštali Ćićariju i još dan danas pripisuje joj se neslavna titula najsiromašnijeg kraja, no zapravo Ćićarija je jako bogata, njezini prirodni resursi su neograničeni. U dugom vremenskom razdoblju kojeg obuhvaća najnoviji broj zbornika, od 2016. do 2020. godine, dogodile su se mnoge promjene, vlast su u laniškoj općini preuzele žene, načelnica, njena zamjenica i predsjednica Općinskog vijeća, pokrenuti su brojni projekti, pa tako i europski, izrađena je strategija razvoja te izmijenjen prostorni plan, naglasio je Nežić predstavljajući zbornik na čijim su koricama cvjetni motivi s Porinom nagrađenog CD-a "Na verh gore" vokalnih skupina Frndalice i Jažulice.

- Zadovoljni smo što uspijevamo održati kontinuitet izdavanja zbornika, poručila je laniška načelnica Roberta Medica, čiji tekst i otvara novi zbornik donoseći rezime svih važnijih zbivanja i projekata.

U nastavku je putopis Enesa Enkija Seferagića o neodoljivoj Ćićariji u jesenjim bojama, čiji su vrhovi postali meta brojnih planinara i rekreativaca.

Bruno Kostelić piše o EU projektu LIKE koji je projektne aktivnosti usmjerio na definiranje prihvatljivog modela upravljanja i procjenu opravdanosti plana proglašenja Regionalnog parka Ćićarije. Maja Vižintin osvrnula se na aktivnosti EU projekta Kaštelir, okosnica kojeg je početak istraživanja lokaliteta kaštela Rašpor i uspostava info-interpretacijske točke u Račjoj Vasi. U zborniku su objavljene i reportaže iz Glasa Istre, o laniškoj pilani, jedinom proizvodnom pogonu na Ćićariji, koji je zadržao dio mladih u rodnom kraju. O Ivanu Mejaku iz Podgaća, najvećem uzgajivaču istarskog goveda na Ćićariji, te o jednom od posljednjih stada ovaca u Slumu vlasnika Branka Zlatića.

Povijesne teme

Poglavlje Povijest započinje pregledom arheoloških lokaliteta i nalazišta kojeg su izradili Nenad Kuzmanović, dr. sc. Tatjana Bradara i Darko Komšo iz Arheološkog muzeja Istre. Slijedi tekst prof. dr. sc. Slavena Bertoše o Munskom gradu, utvrdi koja je podignuta iz strateških razloga u XVI. stoljeću i uništena u Uskočkom ratu. Dr. sc. Tatjana Bradara donosi detaljan popis i opis svih zvona na Ćićariji. Dr. sc. Josip Grbac piše o Miroslavu Bulešiću te daje interpretaciju ključnih događaja od beatifikacije nadalje te donosi prikaze Duhovnog dnevnika i fotomonografije o beatifikaciji koji su u Lanišću predstavljeni u kolovozu 2017. godine.

U poglavlje o komunelama uvodi prikaz Matije Nežića o predavanju održanom u Pazinu krajem 2019. godine. Problem komunela već je duže vrijeme aktualan, radi se o vrlo velikim površinama šuma i pašnjaka koje su ostavština Austrijske uprave u Istri. Tomislav Sadrić je uz upotrebu različitih pravnih metoda sagledao komunele kao specifičan oblik vlasništva i sagledao njihovu sudbinu obzirom na stvarnopravni okvir u Hrvatskoj. Vladimir Žmak pisao je o procesu diobe seoskih dobara Lanišća, od ideje do provedbe 1924. godine te donio prijepise brojnih izvornika i popisa seljana koji su sudjelovali na različite načine u tom postupku.

Život nekad i danas

U treće poglavlje Život na vrhima Ćićarije nekad i danas, uvodi prilog Zlate Marzi o životu njenih roditelja, rodom iz Sluma, koji su se nakon rata preselili u Buzet. Ovaj rad, kaže Nežić, zapravo nije samo spomenica životnih zgoda roditelja, već prikazuje i odlazak radno sposobnog stanovništva. Napuštali su svoje velike seoske kuće da bi se naselili u male radničke stanove u gradovima.

Slijedi zanimljiv opis kraških kuhinja i tradicionalnih jela Silvana Božića, vrijedan doprinos poznavanju nekadašnjih prehrambenih navika Ćića. Zorko Ziraldo slikovito je zapisao sjećanja o svom pradidu Grgi Mejaku, jakom čovjeku blage naravi, rođenom u Podgaćama 1864. godine.

Slijedi tekst o obilježavanju 75. obljetnice Prve oblasne konferencije AFŽ-a u Rašporu. Mr. sc. Božo Jakovljević piše o selu Jelovice u kojem se još uvijek proizvodi drveni ugljen. Zanimljiv je i prilog o krajobraznom arhitektu i umjetniku Petru Bandi, Opatijcu nastanjenom u Brgudcu, koji uz orašare izrađuje i Ćićuške, keramičke skulpture dobrih duhova šuma, polja i potoka. Slijedi prilog o Silviju Šverku koji je cijeli svoj radni vijek proveo u inozemstvu, a sada se vratio u rodni Klenovšćak. Dojmljiva je priča mlade peteročlane obitelji Šverko iz Prapoća. Željana Mrvoš, učiteljica u Područnoj školi Lanišće predstavila je zanimljiv zavičajni projekt "Život na Ćićariji".

Jedno o vrjednijih priznanja koje je u ovom razdoblju stiglo na Ćićariju svakako je prvi istarski Porin za folklornu glazbu, za album s tradicijskim napjevima Ćićarije "Na verh gore" vokalnih skupina Jažulice i Frndalice, stoga su Irena Šverko i Bruno Krajcar prikazali važnost tog priznanja za očuvanje ćićskog kantanja. Poglavlje literarni prilozi donosi pjesnička ostvarenja pjesnika koji pišu na lokalnim govorima i to Ivanke Šverko iz Prapoća te Branka Zlatića iz Sluma. U petom poglavlju objavljene su biografije etnologinje Jelke Radauš Ribarić i Vladimira Šverka.

Izdavači zbornika su "Josip Turčinović" Pazin i Općina Lanišće. Objavljivanje su omogućili županijski Odjel za kulturu i zavičajnost i Ministarstvo kulture i medija. Zbornik je tiskan u nakladi od 300 primjeraka i u povodu blagdana podijeljen je svim kućanstvima koji žive na laniškom području

Povezane vijesti

• Za održivi turizam i ruralni razvoj cijele Ćićarije
• Gusti snijeg pada na Ćićariji
• Žitelji Ćićarije najbolje znaju svoje prioritete