Netom je iz tiska izašao osmi svezak Barbanskih zapisa, zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa "Barban i Barbanština od prapovijesti do danas", koji je s održavanjem zepočeo u veljače 2012., kao dio Memorijala Petra Stankovića, s čijim se obilježavanjem započelo godinu dana ranije.

Istraživački interes

- Iako je skup, a time i zbornik, od samih početaka uspio okupiti skupinu stalnih suradnika i sudionika, ono što nas iznova veseli jest sudjelovanje novih članova, što je i svojevrsna potvrda jedne od prvotnih namjera skupa - približavanje ovoga istarskoga kraja široj javnosti, a time je vrijednost Barbanskih zapisa, kao sredstva širenja informacija i istraživačkoga interesa, tim veća, veli Iva Kolić, predsjednica Katedre Čakavskog sabora Barban.

Naime, nova Katedra Čakavskog sabora Barban službeno je utemeljena u veljači 2020., za predsjednicu je izabrana profesorica hrvatskog jezika i književnosti i povijesti Iva Kolić, a za potpredsjednika magistar kulture i turizma Paolo Batel.

- Poput svih dosadašnjih, i ovaj osmi svezak naših Barbanskih zapisa čitateljima pruža uvid u niz interesantnih tema o kojima smo govorili na prethodnom znanstveno-stručnom skupu, održanom, uobičajeno, u večernjim satima 21. i 22. veljače 2019. u dvorani dva dana ranije otvorenog Centra za posjetitelje na barbanskoj Placi. Šesnaestero je izlagača na skupu predstavilo petnaest tema, od koji se trinaest nalazi u ovome svesku zbornika, kazao je glavni urednik zbornika red. prof. dr. sc. Slaven Bertoša.

Svjetlana Milotić (izvorni znanstveni rad) osvrće se na Barbanštinu u Istarskom razvodu, a ta je tema izabrana u povodu Dana hrvatske glagoljice i Međunarodnog dana materinskog jezika s ciljem utvrđivanja i upoznavanja zanimljivih lokaliteta Barbanštine koji se u njemu spominju.

O povijesnim fragmentima o Sutivancu od srednjeg vijeka do danas piše Josip Šiklić, a Mladen Bastijanić o Bastijanićima-Čekutima iz Barbana. Zapis o Cicutama (Cikuta, Cekuta, Čikuta, Čekuta), nalazimo na otoku Krku još za vrijeme pape Kalista III. (1455.-1458.). Tih se godina spominje neki Cicuta u službi krčkog kneza Ivana VII. Frankopana, a predak Bastijanića na Labinštini, a i na Barbanštini, jest Nikola Cicuta, koji se spominje u zapisima iz 1512.

Izvorni znanstveni rad Slavena Bertoše odnosi se na dvije rakljanske oporuke, onu don Gašpara Klunića iz 1579. i onu Ambroza Bolkovića iz 1665.

Maslinarski izum

Maslinarskim izumom Petra Stankovića za odvajanje i mljevenje koštica masline pozabavio se Denis Kontošić. Tema rada Antona Percana je ognjište obitelji Stanković, a Iva Kolić osvrnula se na fragmente Stankovićeve rukopisne ostavštine. Demografskim kretanjima na Barbanštini tijekom prve austrijske uprave pozabavio se Marko Jelenić.

Tema izvornog znanstvenog rada Samante Paronić je smrtnost rodilja na Barbanštini u XIX. stoljeću, kao sociomedicinski fenomen. Članak se temelji na analizi podataka iz matičnih knjiga umrlih Župe Barban iz 19. stoljeća.

Lucijan Benković osvrnuo se na Matka Brajšu Rašana i njegovo doba, a Marija Petener-Lorenzin (izvorni znanstveni rad) na Balotine Piraneže i genealogiju jedne obitelji. Bernard Jurjević (izvorni znanstveni rad) osvrnuo se na doprinos istarskog svećenika dr. sc. h. c. Bože Milanovića u svjetlu preteče Petra Stankovića.

O pjesničkoj čakavštini Živke Kancijanić u svom izvornom znanstvenom radu piše Lina Pliško. Pliško fonološke i morfološke jezične značajke iz zbirke pjesama uspoređuje s onima prikupljenima terenskim istraživanjima 2007. te spoznajama o marčanskim govorima i jugozapadnome istarskome dijalektu.

Povezane vijesti

• TRKA NA PRSTENAC: Predstavljen pjenušac "Prstenac"
• Barbanski obrtnički sajam posvećen ženskom poduzetništvu
• Za 3 kilometra nerazvrstanih cesta 1,5 milijuna kuna