ANALIZA

Novi val u Hrvatskoj politici zapljusnuo i Istru. MILETIĆA KOŠTALA SLABA IZLAZNOST

| Autor: Dubravko GRAKALIĆ
(Snimio Milivoj Mijošek)

(Snimio Milivoj Mijošek)


Nedjeljni lokalni izbori donijeli su, u svom drugom krugu, brojna iznenađenja u cijeloj zemlji. Izborni rezultati u Istarskoj županiji izazvali su veliko zanimanje zbog tijesnog rezultata u utrci za župana te zbog promjene vlasti u još tri istarska grada i nekoliko općina. Promjena vlasti u Zagrebu, Splitu i Osijeku od većih gradova, te u Varaždinu, Čakovcu i Petrinji također je vrlo značajna za hrvatski politički zemljovid, kao i promjene župana u Varaždinskoj, Ličko-senjskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

Birački bazeni

Iako dvije najveće stranke – HDZ i SDP – izražavaju zadovoljstvo postignutim rezultatima, jasno je da ono nije iskreno – HDZ je izgubio Split, SDP nije uspio ništa napraviti u Zagrebu, dok su neke do jučer vladajuće stranke, poput HSS-a, HNS-a i Reformista, u pojedinim sredinama naprosto nestale iz izvršne vlasti nekih gradova i općina. Te stranke, naročito HSS i HNS, kako kaže politolog Berto Šalaj, posve su propale jer trenutačno imaju samo slabo vidljive saborske zastupnike.

U Istarskoj županiji najveću pozornost izazvali su izbori za župana na kojima je IDS-ov Boris Miletić u drugom krugu osvojio manje glasova nego u prvoj utakmici 16. svibnja. Prema rezultatima DIP-a, Miletić je pobijedio s 26.305 glasova (odnosno pedesetak glasova prednosti pred SDP-ovim Danijelom Ferićem), dok je u prvom krugu imao 38.102 glasa. Ferić je dobio 17.962 glasa u prvom krugu (26.251 glas u drugom), što znači da je „podebljao“ glasačko tijelo za oko osam tisuća glasova. Njegov bazen glasova je u glasovima lijevih birača koji su u prvom krugu podržali Divnu Radolović-Rosanda, kandidatkinju Demokrata, HSS-a i Laburista koja je osvojila šest tisuća glasova i novo je lice na političkoj sceni, ali i u biračima stranke Možemo! i nezavisnih listi koje su ostvarile dobre rezultate.

Razlog za slab rezultat IDS-ova kandidata i predsjednika stranke Borisa Miletića koji je stavio „mandat na raspolaganje“ može se potražiti u slaboj izlaznosti birača koja – suprotno teorijama politologa – ovaj puta nije išla u korist starih stranaka i onih koji već jesu na vlasti. Naime, u prvom krugu izlaznost je bila 44 posto, a u drugom 29,5 posto. Politolog Davor Gjenero smatra da IDS-ovi birači u gradovima gdje je njihova stranka pobijedila – Rovinju, Poreču, Labinu, Novigradu i Bujama – kao i u općinama gdje su izbori okončani u prvom krugu, nisu bili motivirani da u nedjelju odu do birališta.

U odnosu na izbore iz 2017. godine kada je Valter Flego bio IDS-ov kandidat za župana, odaziv se čini još mizernijim – tada je u prvom krugu odaziv bio 55 posto birača koji su Flegu dali 65 posto glasova.

Odaziv i rezultati po istarskim gradovima pokazuju da su više motiva za šetnju po biralištima imali birači koji se zalažu za promjene i nove stranke, odnosno nezavisne liste. To nije slučaj samo u Istri – nezavisni kandidati pobijedili su i u „utvrdama“ HDZ-a i do jučer popularnih političara poput Radimira Čačića ili Damira Bajsa.

Nevažeći listići

Što se izbora istarskog župana tiče, u Puli je SDP-ov Ferić u drugom krugu dobio tri tisuće više glasova od dosadašnjeg gradonačelnika Miletića koji je u prvom krugu dobio dvije tisuće glasova više od njega.

U Pazinu – gdje je kao i u Puli, Buzetu i Vodnjanu IDS izgubio gradonačelničke fotelje – Miletić je u prvom krugu dobio 800 glasova više od Ferića, da bi u nedjelju SDP-ovac dobio 200 glasova više. Slično se dogodilo i u Buzetu gdje je Miletić u prvom krugu vodio za 300 glasova, da bi u nedjelju Ferić osvojio 600 glasova više. U Vodnjanu se pokazala prava razoračanost IDS-ovih birača – od prednosti od 600 glasova u prvom krugu, do pretjecanja za četrdesetak glasova od strane SDP-ovca u drugom.

Kada se radi o gradovima gdje je pobijedio IDS, za Borisa Miletića većinski se glasalo u Bujama (300 glasova više), Labinu (500 glasova „u plusu“), Novigradu (180 glasova), Rovinju (500 glasova) i u Poreču (900 glasova). Ali, u tim gradovima izlaznost je bila mala – u Bujama 15,42 posto, Labinu 21 posto, Novigradu 14,25 posto, Rovinju 18,45 posto) te u Poreču 16,36 posto).

U SDP-ovo istarskoj tvrđavi, Umagu, Miletić je dobio sedamdesetak glasova više od Ferića, uz izlaznost od 10,21 posto. Dakle, tijesan izborni ishod u izborima za župana donijeli su birači u Puli, Pazinu i Buzetu gdje je IDS izgubio – u Buzetu već u prvom krugu – te mali broj birača u mjestima koje je IDS osvojio. U prvom izbornom krugu na izbore je izašlo 81.454 glasača, dok ih je u drugom krugu bilo 54.651.

Novo brojanje glasova zbog velikog broja nevažećih listića koje je u izbornoj noći najavio šef SDP-a Peđa Grbin čini se neobičnim zahtjevom – u prvom krugu nevažećih listića bilo je 4,91 posto, a u drugom 3,8 posto. Sličnu statistiku imaju i druge županije, što se može objasniti željom birača da glasaju za gradonačelnika ili načelnika općine, ali ne i za župana. S obzirom na broj nezavisnih lista i na činjenicu da su takmaci za župana bili iz starih stranaka, to nije neočekivano.

Gradski izbori u Puli i Pazinu – gdje dolaze upravo nezavisni gradonačelnici poput Filipa Zoričića ili kandidati novih stranaka kakva je Suzana Jašić u Pazinu – upravo su takav primjer – njihovi birači jesu za promjene, ali ne moraju biti za župana - političara koji je godinama na sceni, a takvi su i Miletić i Ferić.

U Puli je Filip Zoričić, kandidat grupe građana, u drugom krugu s 2.300 glasova prednosti prestigao IDS-ovu Elenu Puh-Belci koja je u prvom krugu imala 3.200 glasova više od njega. Zoričić je dobio podršku SDP-a prije izbora (njihova Sanja Radolović u prvom krugu osvojila je 3.300 glasova) te podršku birača Možemo! čija je kandidatkinja prikupila oko 2.700 glasova. Izlaznost za gradonačelnika je bila podjednaka u prvom i drugom krugu – 38 i 39 posto.

Nezavisne liste

U Pazinu je Suzana Jašić u drugom krugu osvojila 170 glasova više od IDS-ova Renata Krulčića, uz izlaznost od 48 posto birača – ali je nadoknadila prednost od 420 glasova koju je Krulčić imao u prvom krugu. U postocima to izgleda veće 47 posto spram 35 posto, ali nije riječ o velikom broju glasača. Izlaznost je u drugom krugu bila veća za samo 0,75 posto. Jašić je, možda, dobila polovicu od SDP-ovih glasača koji su u prvom krugu podržali njihova Borisa Demarka (388 glasova) ili je, naprosto, „izvukla“ svoje nove glasače.

Buzet je izabrao nezavisnog kandidata s liste SDP-a – Damira Kajina koji je vodio u prvom krugu s 39,01 posto glasova, da bi sada pobijedio neovisnog Deana Prodana s razlikom od pet stotina glasova. Izlaznost je bila velika – 55 posto. Prije četiri godine, Kajin je dobio samo 29 posto glasova u srazu s IDS-ovom Sinišom Žulićem. Na ovim izborima IDS-ova Ana Pernić ispala je u prvom krugu s 26 posto glasova.

Vodnjan je pitanje gradonačelnika riješio u prvom krugu. Kandidat grupe birača Edi Pastrovicchio pobijedio je s 58 posto glasova IDS-ova Filipa Macana koji je osvojio 32 posto glasova.

U odnosu na izbore iz 2017. godine, IDS je „izgubio“ četiri grada u kojima je imao gradonačelnike. Zadržali su Poreč, Rovinj, Novigrad, Labin i Buje, a SDP je zadržao Umag. Možemo! ima gradonačelnicu Pazina, Buzet nezavisnog Damira Kajina pod zastavom SDP-a dok Vodnjan vodi nezavisni Pastrovicchio.

Što se općina tiče, u drugom krugu promijenila se vlast u Medulinu gdje je nezavisni Ivan Kirac pobijedio nezavisnog Gorana Buića, dok je IDS izgubio Gračišće. Ivana Mijandrušića (IDS) nadmašio je Ivan Jeromela (nezavisni). Iznenađenje je i pobjeda HDZ-a u Karojbi – tako da ta stranka sada ima načelnike u dvije istarske općine – do sada su rukovodili samo Svetim Petrom u Šumi. Vlast u Barbanu zadržao je IDS, dok su, dakle, nezavisne liste pobijedile u Brtonigli, Kršanu, Medulinu, Oprtlju i Gračišću.

Ukupno, IDS je izgubio tri općine, uz četiri grada. Zadržali su trinaest općina.

Izbornim rezultatima nezavisnih lista Istarska županija ostala je posve u trendu s nacionalnom politikom. Nestranački kandidati osvojili su trideset gradova i 121 općinu – što je 52 mandata više nego na prethodnim izborima. To je četvrtina svih gradova i općina u Hrvatskoj.

Dobitnici i gubitnici

Najveća iznenađenja, ali i dobitnici na nacionalnoj sceni su nove stranke, Možemo! i Centar koje su osvojile Zagreb i Split, a pobjednikom se može smatrati i HDZ koji je osvojio 13 županija, podržao dva župana koji su bili nezavisni te osvojio Osijek gdje nikada nije imao gradonačelnika. Ukupno su osvojili 56 gradova i 187 općina.

SDP je osvojio Varaždin te zadržao župane u Primorsko-goransko i Krapinsko-zagorskoj županiji. Ukupno su osvojili 22 grada – kao i na prethodnim izborima – te 39 općina, što je sedam manje nego do sada.

Najveći gubitnici su HSS i HNS koji su, kad se sve zbroji, izgubili deset gradova i 39 općina. HNS poslije nedjelje ima jedno mjesto gradonačelnika te 15 općinskih načelnika. Do nedjelje su imali šest gradonačelnika i deset općinskih načelnika više. Župana nemaju, kao ni HSS koji je izgubio jedan mandat župana, pet mjesta gradonačelnika i 29 općinskih načelnika. Imali su 42 načelnika, danas ih imaju 13. Demokratski HSS – posljednja inačica HSS-a nastala poslije zadnjeg sukoba dijela članstva i predsjednika Kreše Beljaka (čiji je kandidat izgubio Samobor od male stranke Fokus) – osvojio je šest mandata općinskih načelnika.

HSLS je ostao na jednom mandatu gradonačelnika, ali su izgubili dvije općine. Sada imaju tri općinska načelnika. SDSS ima općinske načelnike u 13 mjesta.

Reformisti su izgubili mjesto župana u Varaždinskoj županiji i gradonačelnika Petrinje, ali se mogu utješiti s četiri općinska načelnika. Primorsko-goranski savez udvostručio je gradonačelničke mandate – sada ih imaju dva. Isti rezultat postigao je HSP.

Fokus, nova stranka nastala na razvalinama HNS-a, osvojila je četiri grada i dvije općine u Zagrebačkoj županiji. Mediji posebnu ističu kako Šibensko-kninsku županiju „preuzima“ nezavisni Marko Jelić koji je do jučer bio nezavisni gradonačelnik Knina. Pobijedio je „vječnog“ HDZ-ova župana Gorana Pauka. Dobio je devet tisuća glasova više od konkurenta iz HDZ-a što objašnjava činjenicom da su njegovi birači bili puno više motivirani za izlazak na izbore.

Tako nešto se dogodilo i u Istri.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater