VIŽINADA
Na Božjem Polju obilježena 75. GODIŠNJICA STRIJELJANJA VRANJESELACA
(M. RIMANIĆ)
Na vižinadskom groblju Božje Polje održana je komemoracija u povodu 75. godišnjice strijeljanja desetoro Vranjeselaca.
- Bili su to mladi ljudi, većinom povratnici iz vojske nakon kapitulacije Italije koje su fašisti nemilosrdno pogubili za odmazdu i zastrašivanje u svom krvoločnom bijegu, rekao je na komemoraciji Marko Ferenac, načelnik Općine Vižinada. Pogubljeni su, dodao je, Petar Vranić, Ivan Dobrilović, Eduard Dobrilović, Anton Brečevac, Josip Brečevac, Ivan Brečevac, Jure Dobrilović, Ivan Šikman, Emil Grbac Anton Radoš i Jakov Brečevac, te jedan neznani Talijan. Žrtve su pokopane u zajedničkoj grobnici uz vanjski zid groblja Božje Polje, a njihovo su vječno počivalište mještani Vranjeg sela kasnije postavili spomenik u znak sjećanja na ubijene očeve, sinove i braću. Ferenac je podsjetio na povijesne rujanske odluke iz 1943. dodajući kako se vrijednosti antifašizma, na čijim su tekovinama stvorene slobodna Istra i Hrvatska, njeguju i danas, a ovakvim se skupovima prisjećamo svih onih koji su svojim životom platili cijenu slobode koju danas uživamo.
Potpredsjednik Skupštine Istarske županije Marino Baldini osvrnuo se na to doba koje je obilježilo jačanje antifašističkog pokreta i stvaranje novih organa vlasti koje je neviđenim nasiljem uz pomoć lokalnih fašista nastojala uništiti nova nacifašistička vlast za Kuestenland, odnosno Istru. Nakon pada fašističke Italije, a bez intervencije njemačke u Istri, partizanski pokret bi već bio osigurao potpunu pobjedu. Antifašistička vijeća i narodni odbori, već su u rujnu uspostavili vlast diljem Istre, a među ostalim, u Pazinu su donesene povijesne odluke o priključenju Istre Hrvatskoj koje su kasnije sankcionirali i prihvatili na zasjedanjima ZAVNOH-a i AVNOJ-a. Uslijedile su, međutim dvije opsežne akcije Wermachta. Njemačka oružana snaga predvođena generalom Rommelom, povela je dvije uzastopne operacije pod nazivom Operation Istrien. Tijekom tih operacija istarski partizanski pokret, ali i civilno stanovništvo, podnijelo je velike žrtve.
Prisjetimo se samo otpora panzerkoloni koji je pružen na Tićanu s preko 80 mrtvih, kao jednoj od najvećih bitaka i mjesta stradanja u Istri. Procjenjuje se da je u tim operacijama na području čitave istre stradalo oko 2.000 partizana i oko 2.000 civila bez onih koji su odvedeni tijekom tog razdoblja u nacističke logore, a za Istru radilo se o brojci od oko 500 logoraša samo tijekom Operacije Istra, rekao Baldini.
Lokalni fašisti nastojali su povratiti utjecaj i vlast nakon kapitualcije Kraljevine Italije kroz čišćenja terena, takozvani raštrelamenat. U tim svojim postupcima, posebnu su grubost pokazali na širem području Vranjega sela, ali i obližnjih sela poput Brda gdje su 26. rujna 1943. godine, dan nakon početka ofanzive, pale prve žrtve. Fašistički teror donosio je sobom žrtve i spaljena naselja poput Vranjega Sela. Cilj nije bio samo teror, ubijanje, slanje u logore, nego također paljevina i pljačka. Sve te strahote proživio je narod Vranjega Sela, Bajkina i okolice.
- Danas se prisjećamo njihovih žrtava u jubilarnoj sedamdesetpetoj godišnjici, u solidarnosti kakvu je nakon nemilih događaja primjerice pokazao don Luka Kirac prikupljajući pomoć za obnovu u Vranjem Selu, rekao je Baldini. Potom su predstavnici Udruge antifašističkih boraca i antifašista Poreštine, Valter Šikman i Anton Fabac zahvalili svima koji su se odazvali ovom komemorativnom skupu, a osobito članovima obitelji stradalih. (Mirjan RIMANIĆ)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
