Nakon ciklone koja je svojim karakteristikama ipak više podsjećala na sredinu jeseni, a ne na zimski prosinac, ekstremno zatopljenje stiže u velik dio Europe, piše Istramet.

Temperature zraka na plohi od 850 hPa, što iznosi oko 1500 metara nadmorske visine, na Balkanu će biti više od 16 °C iznad prosjeka, a ponegdje i blizu 20 °C! To su iznimna, vjerojatno na dijelu područja i rekordna pozitivna temperaturna odstupanja za ovaj dio godine.

Primjerice, prosjek temperature zraka na 850 hPa u Mađarskoj u ovom dijelu godine iznosi oko -4 °C, dok će temperature zraka idućih dana porasti do 13-14 °C.

Ekstremna toplina u višim slojevima atmosfere projicirat će se i na prizemne vrijednosti temperature, no u nizinama će intenzitet zatopljenja ovisiti o zadržavanju magle, što se ne može reći za veći dio Jadrana.

Nulta temperaturna izoterma i na našem području porast će iznad 3000 metara nadmorske visine, a posljedično to znači da će cijeli Dinaridi biti iznimno topli, a snijeg će okopnjeti i na najvišim dijelovima. Hrvatsko gorje brzo će ostati bez snijega u idućim danima, gotovo rekordnom brzinom.

Slično do daljnjega

Iako smo već 2 tjedna u klimatološkoj zimi koja će trajati do 1. ožujka, na prognostičkim modelima nema ni tragova mogućnosti jačeg zahlađenja ili višednevne bure. Prevladavat će toplo vrijeme uz dominantne južne vjetrove, a povremeno će biti i kiše, naročito na riječkom području i u gorju.

Iako je često nezahvalno prognozirati vrijeme iza 10-og dana, dugoročne tendencije sugeriraju nam kako postoji povećana mogućnost da cijelo blagdansko razdoblje prođe u sličnom tonu.

U prilog tome ide i činjenica kako će i europski dio Rusije bilježiti velike pozitivne temperaturne anomalije bez većih zimskih uzbuđenja, a snježne pahulje u idućim danima upitne su čak i u samoj Moskvi. Zapravo, bit će više kiše negoli snijega.

Povezane vijesti

• U petak mogući izolirani grmljavinski pljuskovi
• Više kiše palo u pustinji nego u Puli
• Agrometeorologija: Temperaturnih ekstrema još nema