U prvoj radionici pod nazivom „Morski organizmi Jadranskoga mora“ učenicima su predstavljeni osnovni principi hranidbenih lanaca u moru kako bi shvatili kako se ribe razmnožavaju. Posebno im je pojašnjena važnost morskih cvjetnica kao životne zajednice u morima, naročito u Istri, gdje se razmnožavaju, skrivaju i hrane brojne gospodarski važne riblje vrste

U cilju podizanja svijesti mladih o potrebi i mogućnostima drugačijeg, održivog razvoja koji poštuje potrebe zajednice i brine o razumnom korištenju resursa te o važnosti poznavanja kulturne baštine i ribarstva kao jednog od tradicionalnih istarskih zanata, Lokalna akcijska grupa u ribarstvu (LAGUR) „Pinna nobilis“ i Talijanska srednja škola „Leonardo Da Vinci“ Buje zajednički su pokrenuli projekt „EdusFish – edukacija mladih za održivo ribarstvo“. Provedba projekta je financirana sredstvima Istarske županije te Europske unije iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo RH.

Stare dizalice za savudrijske batane

Glavnina projektnih aktivnosti odnosila se na radionice za učenike te bujske srednje škole, a održavane su od svibnja do listopada ove godine. U prvoj radionici pod nazivom „Morski organizmi Jadranskoga mora“ učenicima su predstavljeni osnovni principi hranidbenih lanaca u moru kako bi shvatili kako se ribe razmnožavaju. Posebno im je pojašnjena važnost morskih cvjetnica kao životne zajednice u morima, naročito u Istri, gdje se razmnožavaju, skrivaju i hrane brojne gospodarski važne riblje vrste. Naglašeno je kako se morske cvjetnice nalaze pod prijetnjom ljudskih aktivnosti poput zagađenja i sidrenja.

Učenici su upoznati s ribama i njihovim osnovnim prilagodbama za život u vodi te su imali prilike uživo vidjeti neke tipiče morske ribe. Samostalnim su radom analizirali biološki materijal te utvrdili da u livadama morskih cvjetnica boravi mnogo vrsta rakova te njihovih ličinačkih stadija koji su ključni u hranidbenom lancu gospodarski važnih riba.

Kulturna baština i ribarska tradicija LAGUR-područja bila je tema druge radionice u kojoj su učenici imali priliku čuti o hrvatskim inovatorima u području ribarstva. Posebno je istaknuto „Puratićevo vitlo“ Marija Puratića koje služi za izvlačenje ribarskih mreža. Govorilo se o važnosti očuvanja ribarske tradicije. Na području Savudrije postoje očuvane „dizalice“ za savudrijske batane i ostale ribarske barke kako bi bile zaštićene od lošeg vremena. „Viseći čamci“ predstavljaju važno obilježje tog područja. Učenicima je pojašnjena razlika između savudrijske batane i ostalih batana koje se mogu vidjeti na Jadranu. Savudrijska batana je drugačija od ostalih po načinu gradnje, odnosno daska na dnu brodice ne postavlja se po dužini, nego poprečno.

Ono što ju čini posebno je stakleno dno u pramčanom dijelu koje se ugrađivalo radi bolje vidljivosti prilikom noćnog ribolova ostima. U praktičnom dijelu radionica učenici se naučili kako se izrađuju jednostruke mreže stajačice za lov riba kao važan dio ribarske tradicije u Istri.

Učenici ronili i tražili školjke

Treća radionica održana je u uvali Zambratija gdje su učenici u stvarnosti i praksi mogli vidjeti o čemu se razgovaralo na prethodnim radionicama. Za učenike je organiziran snorkeling, plivanje i ronjenje s posebnom maskom koja donosi sasvim novi doživljaj. Voditelji radionica Neven Iveša i Christian Petretich uveli su učenike u istraživanje biološke i arheološke specifičnosti uvale Zambratija. Učenici su koristeći opremu za ronjenje na dah upoznali živi svijet podmorja te uvale, razgledali su različite tipove staništa, pješčano dno i područje fotofilnih algi. Kako je uvala Zambratija poznata po razvijenoj fauni školjkaša, učenici su uz pomoć voditelja ronjenja potražili periske, dondole i mušule. Naročito je bilo zanimljivo vidjeti brojne periske i s njima povezan ekosustav. Također, učenici su imali priliku vidjeti jajašca puža volka i odraslog volka zbog kojeg je upravo u Zambratiji u antičko doba bila uspostavljena svojevrsna tvornica za ekstrakciju purpurne boje iz njihovih tkiva.

Tijekom razgledavanja flore i faune podmorja učenici su obišli i arheološke lokalitete, poput potopljene rimske ceste i naselja te lokaciju na kojoj je zaštićen prapovijesni šivani brod. Uz to, sudionici su se i provozili savudrijskom batanom sa staklenim dnom u vlasništvu udruge Batana salvorina.

Sljedeća radionica „Posjet ribarskoj luci i malom muzeju ribarstva“ također je bila terenskog karaktera. Cilj je bio usporediti odnos ribarske tradicije i sadašnjosti kroz upoznavanje tradicionalnih ribarskih tehnika i alata u malom muzeju ribarstva, te kroz upoznavanje suvremenog načina rada na ribarskom brodu. Učenici su zajedno s voditeljima iz udruge Batana salvorina razgovarali o povijesti i sadašnjosti ribarstva na LAGUR-području, o važnosti luke u Savudriji nekad i danas te su na ribarskom brodu Esky iz prve ruke mogli vidjeti kako izgleda ribarstvo danas. (Luka JELAVIĆ)