(M. MIJOŠEK)
Velike su zakonske izmjene pred hrvatskim turističkim sektorom: 18. listopada završava javna rasprava o novopredloženim zakonima o turističkim zajednicama, pristojbi i članarini, koji bi do kraja godine mogli proći saborsku proceduru, ali bi u primjenu tek s početkom 2020. godine. Konačno je pri kraju i prijedlog Zakona o turističkom zemljištu koji se najavljivao još od 2010. godine. Razgovor s ministrom turizma Garijem Cappellijem, jednim od panelista današnje konferencije "Turizam danas i sutra", počinjemo upravo pitanjem o ključnim zakonskim promjenama kojima će se trasirati budućnost turizma u Hrvatskoj.
- Prvi put nakon dvadeset i više godina uređujemo cjelokupan sustav paketom reformskih zakona koji će sustav učiniti učinkovitim i sukladnim suvremenim potrebama i izazovima. Riječ je o cijelom paketu, Zakonu o pružanju usluga u turizmu, Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma te zakonima o članarinama u TZ-ima i turističkoj pristojbi koji su okvir za daljnji razvoj kvalitete u svim segmentima. Novosti je mnogo, posebno treba istaknuti dio koji se odnosi na potpunu reorganizaciju dosadašnjeg sustava turističkih zajednica koje bi ubuduće bile ustrojene sukladno načelu destinacijskog menadžmenta, uz naglasak na decentralizaciju, depolitizaciju, racionalizaciju, profesionalizaciju, ravnomjeran razvoj svih dijelova Hrvatske i poticanje sporazumnog udruživanja. Kroz to smo korak bliže cilju da turizam bude zamašnjak razvoju cjelokupnog gospodarstva zemlje, svih ostalih djelatnosti, kao i da se generiraju nova radna mjesta.
Veće plaće
- Koje najvažnije izmjene donosi prijedlog Zakona o turističkom zemljištu? Govori se o zamjeni koncesije zakupom s pravom otkupa zemljišta za vlasnike kampova.
- Zakon o turističkom zemljištu ima veliku važnost za daljnje intenziviranje investicija koje su potrebne da bismo omogućili održiv rast turizma u narednim godinama. U ovoj godini očekujemo investicije od gotovo milijardu eura, od čega se 628 milijuna eura odnosi na ulaganja u privatnom sektoru, a 311 milijuna eura na ulaganja u javnom sektoru, što je ukupno povećanje od gotovo 40 posto u odnosu na 2016. godinu. Koliko je naša zemlja zanimljiva u investicijskom smislu, govori i podatak Eurostatovog istraživanja prema kojem su investicijski troškovi u Hrvatskoj čak 33 posto manji od prosjeka u EU-u, a potvrdu smo dobili i putem priznanja prestižnog Financial Timesa koji nas je svrstao među prvih deset zemalja svijeta s najboljim potencijalom za investiranje u turizam u svom posebnom izdanju "Globalne turističke lokacije 2017./2018.". Stručni nositelj Zakona o turističkom zemljištu je Ministarstvo državne imovine, a Ministarstvo turizma sudjeluje u izradi s prijedlozima slijedom iskustva u provedbi važećeg zakona i stavova sektora.
- Investicije su zadnjih godina pozamašne, ali još uvijek ne možemo biti zadovoljni strukturom kapaciteta u kojem i dalje nedostaje hotelskih ležajeva, a nema ni nove izgradnje. Kakvi su investicijski planovi velikih hotelijera u razdoblju pred nama?
- Pokretanje investicija preduvjet je za jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma na međunarodnom tržištu, a ulazak novih domaćih i stranih razvojnih investicijskih projekata, među kojima i velik broj inozemnih hotelskih kuća koje šire poslovanje u našoj zemlji, daje nam razloga za optimizam. Kao ministar turizma i član Vlade kontinuirano razgovaram s ulagačima i susreo sam se s predstavnicima velikih brendova kao što su Four Seasons, Corinthia, Mariott i drugi. Od 2016. imali smo preko 2,5 milijarde eura investicija, od čega se ove godine realizira oko milijardu eura, a nastavak pozitivnih trendova očekujemo i sljedeće godine. Od početka godine povećali su se smještajni kapaciteti, registrirano je 42 hotela više i dodatnih 2.000 kreveta, ali i 31 kamp više, 26 hostela više… Moram istaknuti da kontinuirano raste kvaliteta, što naši turisti prepoznaju i žele. Prije deset godina hoteli s četiri i pet zvjezdica činili su tek 20 posto, a danas čine 45 posto hotelskih kapaciteta. Radimo na poboljšanju turističke ponude, posebice proizvoda koji su dostupni čitave godine, kroz razvoj specijalnih oblika turizma kao što su gastro, kulturni, nautički, zdravstveni. (Duška PALIBRK)