Prije nekoliko dana objavljen je zbornik s 2. Labinskih kulturno-povijesnih susreta koji su održani krajem ožujka 2019. godine. Prvi Labinski kulturno-povijesni susreti održani su 2017., a zbornik s radovima iz toga izdanja godinu dana kasnije.

Labinski gradonačelnik Valter Glavičić u svojoj uvodnoj riječi napisao je "znanstvenim skupovima i zbornikom kao slijedom želja nam je ukazati na raznolikost, bogatstvo i osebujnost labinske prošlost koja u mnogim svojim aspektima još uvijek nije sustavno proučena, a postoje i mnogobrojne slabije, ali javnosti vrlo zanimljive teme".

Glavni i odgovorni urednik prof. dr. sc. Slaven Bertoša u predgovoru istaknuo je međunarodni značaj skupa, a time i zbornika, jer su sudjelovale tri talijanske istraživačice. U zborniku su zastupljene 22 teme, a od toga devet ih je o Giuseppini Martinuzzi, u prvome dijelu zbornika, a preostalih 13 radova odnosi se na ostale teme iz prošlosti i sadašnjosti Labina i Labinštine. Četiri priloga objavljena su u talijanskom izvorniku i u prijevodu na hrvatski jezik.

- Autori svih priloga u ovome zborniku pokušali su na interdisciplinaran način obraditi različite aspekte prošlosti i sadašnjosti ovoga osebujnoga kraja, pri čemu su sasvim sigurno čitatelje upoznali s nizom novih podataka i detalja. Istraživači različitih struka s velikim su se trudom posvetili izučavanju novih i zanimljivih tema, čime su dodatno obogatili naše spoznaje o ovom lijepom dijelu Istre. Kao i na prvome, i na ovom drugom skupu svoja su izlaganja predstavili, a sada u zborniku i objavili, stariji poznavatelji i ljubitelji ovoga područja, ali i mnogi mladi istraživači pa se valja nadati da će tako ostati i u budućnosti, napisao je Slaven Bertoša.

S posebnim osvrtom na njezin mnemotehnički priručnik, o Giuseppini Martinuzzi pisali su Daniel Mohorović i Iva Peršić. Koliko je važna njezina književna ostavština za Labin, bila je tema rada Majde Milevoj Klapčić, a Deni Vlačić je za ovu prigodu analizirao napise i tiskovine o toj poznatoj Labinjanki i njezinu časopisu Pro Patria.

U radu se govori o ostavštini Giuseppine Martinuzzi, labinske pjesnikinje, spisateljice i učiteljice. Kao rezultat višegodišnja istraživanja, ostala nam je rukopisna ostavština i članci dnevnog tiska pohranjeni u Narodnom muzeju Labin i Sveučilišnoj knjižnici Rijeka. Ovaj članak prikazuje i opisuje rukopisno numerirane i nalijepljene članke u bilježnicu, pohranjene u kutiji br. 2 u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci.

- Na Valentinovo 1844. rodila se u Labinu Giuseppina Martinuzzi. Bez obzira na to što se rodila u uglednoj obitelji, nitko nije mogao ni naslutiti da će upravo ona biti jedna od prvih pedagoginja, pjesnikinja i jedna od prvih svjetskih socijalistica rođena na teritoriju Istre, zapisao je Vlačić.

O Giuseppini Martinuzzi u kontekstu istarskoga novinarstva osvrnula se Martina Damiani. Tema Tullia Vorana je važnost učiteljičine ostavštine u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci.

Martina Damiani ističe da u svom uzdizanju talijanske kulture u Istri, Martinuzzi nikada ne ozloglašava slavenski narod kao što su to činili ostali intelektualci.

O knjižnici Giovanni Antonia Martinuzzi pisala je Olja Višković. Slijede radovi triju talijanskih proučavateljica i poznavateljica njezina rada: Francesca Maria Lacaita obradila je reviziju njezine ideje o domovini prilikom prelaska na socijalizam, Silva Bon njezinu političku strast i književnost, a Ester Pacor njezino zalaganje u feminističkom pokretu u Trstu.

Drugi dio zbornika donosi raznolike teme, od stvaralaštva labinske pjesnikinje Malvine Mileta pa sve do bajoslovlja, čime su se pozabavili Elis Baćac i Mladen Rajko.

O mletačkom grofu Marcantoniju Poiani piše Slaven Bertoša, Dean Škopac o krštenima u Šumberu, Samanta Paronić o uzrocima smrti u župi Labin od 1861. do 1880., dok Dijana Muškardin piše o učitelju Josipu Belušiću. O labinskom jezikoslovcu Matteu Giuliju Bartoliju piše Alan Žic-Teklin, a Eva Melegi Matković o prošlosti Krapna.

Tu su još i radovi Kristijana Žgaljardića o freskama na prostoru Pićanske biskupije, te prilozi Mladena Bastijanića, Anje Šumberac, Tatjane Bradara i Ondine Krnjak.