LABIN Djeca s teškoćama više ne moraju na rehabilitaciju u druge gradove

Od projekta se očekivalo smanjenje broja djece koja se zbog rehabilitacijskih postupaka izdvajaju iz matične sredine, a čime se želi povećati kvaliteta njihova života i života cijele obitelji, unaprjeđenje intelektualnog i tjelesnog zdravlja djece i mladih s teškoćama u razvoju, te povećanje socijalne uključenosti, rekla je koordinatorica Labin zdravog grada Vesna Blažina Hatić

Program rada edukacijskog rehabilitatora u dječjim vrtićima i osnovnim školama u Labinu započeo je u rujnu 2018. godine. Program financira Grad Labin u okviru projekta Labin Zdravi grad, a provode ga dvije edukacijske rehabilitatorice uz pomoć i na zahtjev stručnih suradnika škola i vrtića. Krajem 2018. godine u programa financiranja uključile su se i općine Labinštine, Raša, Sv. Nedelja i Kršan koje financiraju korisnike svojih općina, a polaznici su s području grada Labina. U povodu prve godine rada edukacijskog rehabilitatora u dječjem vrtiću "Pjerina Verbanac" i osnovnim školama "Matija Vlačić" i "Ivo Lola Ribar" razgovarali smo s koordinatoricom Labin Zdravog grada Vesnom Blažina Hatić i defektologinjama Azrom Buljubašić i Ivanom Rukavinom.

Individualni i grupni rad

Što zapravo znači edukacijski-rehabilitator, pitali smo odmah u uvodu Azru Buljubašić.

- Stručnjak edukacijsko - rehabilitacijskog profila je osoba koja je završila edukacijsko- rehabilitacijski fakultet odnosno stručnjak koji se nekada nazivao defektologom. Nastojimo izbjegavati takvu nomenklaturu zanimanja iz jednostavnog razloga jer naziv defektolog nosi sa sobom jednu negativnu konotaciju. Edukacijski rehabilitatori rade s djecom, odnosno osobama koje imaju teškoće bilo da se radi o urođenim ili stečenim teškoćama. Edukacijski rehabilitator zapravo radi s djecom i osobama s intelektualnim teškoćama i teškoćama u učenju, osobama oštećena vida i osobama s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima, kaže Buljubašić, a područje njihova rada pojasnila nam je defektologinja Ivana Rukavina.

- Područje rada edukacijskog rehabilitatora u okviru ovog projekta je edukacija i rehabilitacija djece s teškoćama u razvoju predškolske i osnovnoškolske dobi. Rad edukacijskog rehabilitatora u vrtiću usmjeren je na praćenje razvoja djeteta, otkrivanje i prepoznavanje djece s teškoćama u razvoju, individualni, u paru ili grupni rad, edukacijsko-rehabilitacijski tretman i podršku, kao i ublažavanje i otklanjanje posebnih potreba djeteta. Njegov rad u školi usmjeren je na prevenciju, detekciju, dijagnostiku i individualizirani rad s učenicima s teškoćama u razvoju. Prati školski uspjeh učenika s teškoćama u razvoju te pruža pomoć pri savladavanju nastavnog gradiva. Detekcija i dijagnostika usmjerena je na opservaciju učenika i procjenu njegovog razvoja i akademskih vještina putem instrumenata prilagođenih svakom učeniku, kaže Rukavina.

U programu 24 djece

Programom je obuhvaćeno 24 djece s teškoćama u razvoju i teškoćama učenja, od čega je devet učenika iz OŠ Matije Vlačića, devet učenika iz OŠ "Ivo Lola Ribar" te šest djece iz DV-a "Pjerina Verbanac". Broj potrebitih za potporom edukacijskog rehabilitatora u redovnom predškolskom i osnovnoškolskom sustavu u svakodnevnom porastu.

- Cjelokupni proces usmjeren je na pružanje potpore djeci s teškoćama u razvoju u redovnom sustavu pa tako svakodnevno komuniciramo i pružamo potporu učiteljima, pomoćnicima u nastavi, roditeljima i odgajateljima. Također, ne smijemo zaboraviti ni našu komunikaciju sa stručnim službama škola i vrtića. Cilj nam je, zapravo, pružiti potporu svima koji kroz dnevnu rutinu dolaze u kontakt s djecom i učenicima s teškoćama u razvoju, ali i osnažiti dijete u redovnom sustavu, ističe Rukavina.

- Inicijativa Labin Zdravog grada je hvalevrijedna s obzirom da su roditelji do sada bili primorani djecu odvoziti u druge gradove kod edukacijskog rehabilitatora i srodnih stručnjaka, a sada im se ta mogućnost nudi u našem gradu. Da napomenemo, besplatno jer sve troškove snosi upravo Labin Zdravi grad. Vrlo je bilo važno poduzeti taj korak u redovnom sustavu, ističe Buljubašić.

Voditeljica Labin Zdravi grad Vesna Blažina Hatić zadovoljna je postignutim rezultatima podsjećajući kako je sve krenulo.

- Rad edukacijskog rehabilitatora u dječjem vrtiću i osnovnim školama pokazao se kao potreba s obzirom na broj djece s teškoćama u razvoju upisane u vrtiće i škole u školskoj/pedagoškoj 2018./2019. godini. U rujnu 2018. su s radom započele dvije edukacijske rehabilitatorice koje su provodile program 60 sati mjesečno, odnosno 15 sati tjedno u tri ustanove. Od projekta se očekivalo smanjenje broja djece koja se zbog rehabilitacijskih postupaka izdvajaju iz matične sredine, a čime se želi povećati kvaliteta njihova života i života cijele obitelji, manji troškovi, manja iscrpljenost nastala kao posljedica putovanja, unaprjeđenje intelektualnog i tjelesnog zdravlja djece i mladih s teškoćama u razvoju, te povećanje socijalne uključenosti. Velikim dijelom je to i postignuto i zadovoljni smo rezultatima projekta u ovoj prvoj godini, zaključila je Vesna Blažina Hatić.