Kristian Korunić iz Poreča vlasnik je i direktor konzultantske tvrtke MONEO savjetovanje d.o.o., specijalizirane za poslove financijskog konzaltinga, EU fondova i poslovne edukacije, s uredima u Poreču i Zagrebu. Ujedno je i koordinator Odbora za EU fondove u Udruzi Glas Poduzetnika (UGP) i regionalni koordinator za Istru. Razgovarali smo o vrućoj temi ovih dana, netom velikog prosvjeda poduzetnika u Zagrebu koji su u fokus stavili nefunkcioniranje Hrvatske gospodarske komore.

Iako se obvezna članarina u Hrvatskoj gospodarskoj komori nije ukinula, Glas poduzetnika tvrdi da je napravio veliku stvar. Upravo se njihovom inicijativom pokrenulo pitanje plaćanja obvezne članarine HGK-u, a njihovu peticiju za ukidanje plaćanja obvezne članarine potpisalo je više od 22.000 građana.

- Zašto treba ukinuti članarine poduzetnicima u HGK-u?

- Razlozi za to su brojni, počevši od onog najjednostavnijeg, a to je da plaćate nešto od čega većina poduzetnika nema nikakve koristi. Ističem da HGK ima najviše zaposlenika i najnižu efikasnost u EU-u, da je uz njemačku i austrijsku komoru jedina s obveznim članstvom, pa sve do toga da se uz HGK vežu neke od najvećih hrvatskih korupcijskih afera. Moje mišljenje je da bi takva institucija trebala biti na tržištu i imati dobrovoljno članstvo. Na taj bi način HGK morao raditi zajedno sa svojim članovima na konkurentnosti i na tome da doista postane partner svim poduzetnicima koji plaćaju članarinu.

- Kakvu korist i konkretnu podršku imaju poduzetnici u Istri od HGK - Županijske komore Pula? Kako ste zadovoljni funkcioniranjem Županijske komore?

- Razgovarajući s brojnim poduzetnicima u Istri, nisam susreo nekoga tko je zadovoljan s radom Županijske komore, već se većina žalila na njenu inertnost i pasivnost. Imam dosta kolega i prijatelja poduzetnika koji su članovi nekih županijskih strukovnih grupa te mi većina njih objašnjava da se njihov rad svodi na jedan do dva godišnja sastanka, bez nekih konkretnijih rezultata. To konkretno znači da od Županijske komore nema nekih pretjeranih inicijativa i aktivnosti koje bi ojačale same strukovne udruge i time producirale neki značajniji output. Smatram da ne rade mnogo na predstavljanju konkretnijih poduzetničkih rješenja i prijedloga poboljšavanja poduzetničkog okruženja u Istri.

- Zar baš ništa ne rade dobro?

- Da ne kažemo da ništa ne valja, ipak bih na županijskoj razini pohvalio i istaknuo kao svjetliji primjer strukovnu grupu ICT Istre, koja trenutno aktivno radi na brendiranju Istre kao ICT regije. Međutim, pozitivni iskoraci i rezultati te grupe nisu rezultat rada Županijske komore, već se radi o inicijativi nekoliko snažnih ICT firmi iz Istre koje na volonterskoj bazi jako guraju ovu priču. Rad same Županijske komore možda najbolje opisuje situacija oko poslovnih edukacija i edukacije poduzetnika te njihovih radnika. Naime, od poduzetničke komore očekujete da će provoditi brojne edukacije koje su danas u ovakva turbulentna vremena više nego potrebne. Međutim, ako pogledamo stanje u Istri, većinu edukacija provode Istarska razvojna agencija ili gradski poduzetnički centri i inkubatori, a osobno ne znam kad sam zadnji puta čuo ili pročitao da je neka edukacija provedena u dvorani HGK u Puli. Čak sam i zaboravio gdje se ona nalazi.

- Koliko je HGK pomogao u ovim kriznim vremenima u jeku pandemije kada je velik broj poduzetnika primoran otpuštati radnike, a neki su čak primorani zatvarati tvrtke?

- Nimalo. Ako se vratimo godinu unazad, onda je komora jedino pomogla da se osnuje UGP, i to na način da su kod prvog zatvaranja "u ime svih poduzetnika" podržali iznimno štetnu odluku Vlade o odgodi plaćanja svih doprinosa. Da nije bilo UGP-a sa zahtjevom kroz akciju "Otpis, a ne odgoda", koji je ubrzo i prihvaćen, u turističku sezonu 2020. ušli bismo s puno većim brojem nelikvidnih tvrtki. Rezultati bi bili loše turističke brojke.

- Je li lani, kada se zahuktala situacija s koronom, bilo nekih konkretnih stvari koje je HGK ponudio poduzetnicima?

- Tijekom 2020. ne sjećam se niti jednog konkretnog prijedloga koji je izašao iz HGK-a, a da nije prethodno već predstavio UGP ili neka druga dobrovoljna udruga poput Nacionalne udruge ugostitelja, HUP-a i sličnih.

- Članarina koja iznosi 42 kune ne djeluje kao pretjerana, ali kad se zbroje ukupni iznosi i stavi sve na hrpu, radi se o velikom novcu. U što bi ta sredstva trebalo preusmjeriti?

- Mjesečni izdatak od 42 kune za male poduzetnike, odnosno 1.083 kune i 3.973 kune za srednje i velike, nije veliki izdatak za plaćanje nekom udruženju koje vam pomaže u razvoju poslovanja, održava povremene edukacije i usavršavanja, pomaže vam pri umrežavanju s drugim poduzetnicima, pruža pomoć oko internacionalizacije poslovanja, predlaže i piše zakonske prijedloge za poboljšanje poduzetničkog okruženja.

- U kojem bi slučaju poduzetnici pristali na plaćanje članarine?

- Vjerujem da bi svaki poduzetnik dobrovoljno plaćao taj, pa i veći iznos, da HGK doista radi svoj posao. Međutim, sve to nabrojano ne dobivamo u te prisilne 42 kune, pa bi poduzetnici taj novac radije usmjerili u neku drugu poduzetničku udrugu i udruženje od kojeg će imati neke konkretne koristi. Moja tvrtka godišnje plaća nekoliko tisuća kuna dobrovoljnim udruženjima u kojima smo članovi i to nam ne predstavlja nikakav teret, jer znamo što za taj novac dobivamo. Udruženja koja se financiraju dobrovoljnim članarinama ili donacijama poput UGP-a više se trude da budu što kvalitetnija, jer o tome ovisi njihovo financiranje i daljnji rad. Smatram da to onda predstavlja i svojevrsnu win-win situaciju za sve uključene. Poduzetnici i građani plaćaju više od 500 parafiskalnih nameta od kojih ni poduzetnici ni društvo nemaju nikakve koristi. Nažalost, sredstva se troše na zapošljavanje podobnih kadrova i na putovanja te safarije.

- Možete li nam na svom primjeru opisati kako vama Komora pomaže?

- Osobno, kao poduzetnik od HGK-a nisam dobio nikakvu podršku, a slična je situacija i sa svim poduzetnicima s kojima sam pričao o ovoj temi. Prvi put sam se susreo s HGK-om kad sam započinjao svoju poduzetničku priču, negdje 2010., gdje sam se obratio svim županijskim komorama putem e-maila da mi dostave osnovne podatke o tvrtkama u metaloprerađivačkoj industriji, a u sklopu jednog istraživačkog projekta. Manji broj županijskih komora, moram napomenuti da je među njima bila i istarska, poslalo mi je tražene podatke, dok većina ostalih nije odgovorila na upit, neki su rekli da oni te podatke nemaju ili da se isti moraju platiti. Drugi susret s HGK-om imao sam 2016. kada smo uspostavljali sektorsko udruženje EU konzultanata, a koje je u kratkom roku propalo najviše radi pomanjkanja ikakve podrške od Komore. Nažalost, ovakvih, ali i puno gorih priča sam se naslušao svih ovih godina.

- Smatrate li da HGK treba ukinuti kao instituciju ili ipak zadržati, ali s ukinutim članarinama?

- Korist od ovakvog HGK-a je nikakva i potrebne su dubinske reforme. Ako malo provjerite, vidjet ćete da se od 2007. neprestano najavljuje reorganizacija ove institucije, koja nikako da krene. Koliko je loša sama institucija najbolje govori činjenica da niti jedan član Vlade sve ove dane nije javno pohvalio rad HGK-a, već svi najavljuju da je potrebna temeljita reorganizacija. Na taj način priznaju da je trenutna situacija s tom institucijom katastrofalna te se pritom koriste izgovori da komora ima tradiciju od 168 godina pa je radi toga treba sačuvati. Dakle, na HGK se gleda kao na neko kulturno dobro koje danas nema svoju svrhu, ali je dovoljno staro da se ne smije previše mijenjati ili srušiti. Glas poduzetnika ne želi da HGK nestane ili da se ugasi, već smatramo da kroz transformaciju i približavanje tržištu putem dobrovoljne članarine ima prilike osnažiti i postati u pravom smislu riječi potporna poduzetnička institucija.

U Istri više od tisuću članova

UGP u Istri trenutno ima više od tisuću članova, a ako uzmemo podatak da u Istri je aktivno oko 11.000 poslovnih subjekata, to je približno 10 posto svih subjekata.

- Postao sam koordinator za Istru u rujnu, a zbog trenutne situacije nismo uspjeli napraviti sve ono što smo zamislili. Ono za što ćemo se najviše zalagati i provoditi kroz naš rad, to su sve aktivnosti koji idu k jačoj afirmaciji poduzetništva i daljnjem pozicioniraju Istre kao poželjne poduzetničke okoline. Kao regionalni ured UGP-a imamo mnogo sreće jer se nalazimo u sredini koja je poduzetnički orijentirana i gdje postoji kvalitetan odnos javne vlasti te poduzetnika. Većina gradova i općina te regionalnih institucija ima sluha za poduzetničke probleme i izazove s kojima se susreću u ovim turbulentnim vremenima. Od konkretnih aktivnosti posebno bih izdvojio jednu aktivnost koja je nastala iz samog UGP, a na koju sam posebno ponosan. Radi se o novoosnovanoj udruzi "Istra Pomaže" nakon potresa u Petrinji, Sisku, Glini i okolnim mjestima, gdje se mobilizirao veliki broj poduzetnika iz svih dijelova Istre. Koordiniranim akcijama, osigurali su značajne donacije za pogođena područja, a akcije se odvijaju i danas.

Povezane vijesti

• Sud u srijedu odlučuje o optužnici protiv Vidoševića
• Za hrvatske poduzetnike ove godine preko 3 milijarde kuna
• Holcimu priznanje HGK-a za razvoj istarskog gospodarstva