U vremenu koje je proteklo od naše prošle Krijesnice za nama je ostao jedan vrlo poseban datum. Dana 4. listopada svake godine ljubitelji životinja udružuju se da bi se zauzeli za one koji nemaju glas. Tog dana obilježava se Svjetski dan životinja, a tisuće organizacija za dobrobit i prava životinja, klubova mladih, tvrtki, društvenih grupa i pojedinaca organiziraju aktivnosti koje imaju za cilj podizanje svijesti o njihovom radu i prikupljanje sredstava za podršku ciljevima koji variraju od brige o radnim životinjama do očuvanja ugroženih vrsta ili gubitka staništa.

Ideja o Svjetskom danu životinja nastala je prije više od 80 godina u Firenci u Italiji. U tom je gradu 1931. godine održana konvencija ekologa koji su se okupili da bi razmotrili načine podizanja javne svijesti o sve težem položaju brojnih ugroženih životinjskih vrsta. Ekolozi su znali da se nešto mora učiniti da bi se pokrenuo globalni razgovor o rastućim prijetnjama dobrobiti domaćih i divljih životinja te su za Svjetski dan životinja odabrali 4. listopada, datum kad katolici slave blagdan Franje Asiškog, sveca zaštitnika životinja i okoliša.

Svoj doprinos obilježavanja ovog dana, kao i svake godine, dao je i pulski Aquarium. I to na najljepši mogući način, jer su nakon vrhunskog medicinskog tretmana koji im je pružen nakon što su ozlijeđene, morem ponovno zaplivale oporavljene glavate želve Ivan i Dančea. Kao i uvijek, puštanje ovih morskih životinja bilo je dirljivo te je privuklo mnoštvo zainteresiranih turista i ljubitelja među kojima su bili i mališani iz fažanskog vrtića Sunce koji su "usvojili" mladog Ivana.

Osim Dančea i Ivana, kako je zabilježila naša novinarka Lara, ove godine je oporavljeno niz kornjača - Victorija koja je puštena u more na Ambreli. Mini Koko i Luka-Amadeo prvi su puta vraćene u more na lokacijama gdje su pronađene na Korčuli. U pulskom je Aquariumu oporavljena i Zdravka koja je u Aquariumu provela svega desetak dana. Trenutno je na oporavku Karlo Heinz koji je imao nezgodan slučaj i ostala mu je zabijena udica u kljunu, dok je druga udica bila zabijena u prednjoj peraji. To je uspješno sanirano i Karlo je do daljnjega na oporavku, te će se zasigurno kao i prethodni morski pacijenti uspješno oporaviti.

Uz ovu lijepu priču iz kornjačama najdražeg aquariuma na svijetu ovotjedna Krijesnica doznala je za vas ponešto o zanimljivom i posebnom energetskom projektu koji će se realizirati u rovinjskoj bolnicu "Martin Horvat", a zanimalo nas je doznati i što su to doline vodika u sjevernom Jadranu, te kojih deset velikih ekoloških problema bi prema procjeni iz zabrinutog UN-a morali riješiti do 2030. godine.

Vjerujemo da ćete biti pažljivi i lako na kraju riješiti i ovotjedni Krijesnica kviz, ali da vas više ne zadržavamo - uživajte u čitanju!

Ilustracija (Pexels)

BOLNICU ĆE GRIJATI I HLADITI MORE!

Jedan od prvih domaćih pilot-projekata dobivanja toplinske energije iz mora realizirat će se uskoro u Specijalnoj bolnici za ortopediju i rehabilitaciju "Martin Horvat" u Rovinju. Radi se o projektu proizvodnje ogrjevne energije iz mora naziva Sea for Heritage Energy Transition vrijednom gotovo milijun eura, koji bolnica realizira u suradnji s brojnim partnerima i uz značajnu financijsku potporu iz jednog od europskih fondova.

Nakon njegove realizacije u dvije bolničke zgrade u kojima se trenutno za grijanje koriste kotlovi s lož uljem, uz pomoć inovativne tehnologije i dizalica topline iz morske termalne energije ubuduće će se proizvoditi ogrjevna i rashladna energija pri čemu će se korištenjem novog sustava postići i znatne uštede, kao i veća energetska neovisnost.

Novi sustav temelji se na korištenju dizalica topline, takozvanom voda-voda modelu koji kao primarni energent koristi morsku vodu. One će u potpunosti pokrivati i potrebe za potrošnom toplom vodom. Predviđa se ugradnja četiri inverterske dizalice topline 25 do 100 kW nominalnog toplinskog učinka svaka.

Dizalice topline, poznate još kao i toplinske pumpe, koriste geotermalnu energiju iz zemlje, podzemnih voda, mora ili zraka te preko sustava grijanja prenose toplinu u stambeni prostor.

Osnovni cilj projekta je promovirati energetsku obnovu zaštićenih zgrada korištenjem dizalica topline koje nemaju vidljivu vanjsku jedinicu te ni na koji način ne narušavaju vizualni identitet zgrade, a istovremeno osiguravaju visoku energetsku učinkovitost.

Iako Hrvatska posjeduje desetljetno iskustvo u korištenju morske vode kao ogrjevnog ili rashladnog energenta posredstvom dizalica topline, sustavi nisu jako rašireni unatoč golemom potencijalu jadranske obale gdje je velik broj potrošača, posebno u turističkom sektoru, a koji koriste znatne količine energije. Jedan od važnih ciljeva projekta je i da kao ogledni primjer potakne i druge tvrtke i institucije na korištenje mora kao inovativnog izvora toplinsko-rashladne energije, kao i edukacija te svojevrsni transfer znanja partnerskom suradnjom više sudionika tog projekta.

Ilustracija (Pexels)

Doline vodika u sjevernom Jadranu

Na osnovama postavljenim kroz Europski zeleni plan prelazak na održive izvore energije posljednjih nekoliko godina jedna je od osnovnih odrednica politike Europske unije. Vodik, kao nositelj te zelene energije, već je dulje vrijeme predmet rasprava i sastavni dio planova zemalja EU, ali i šire. Podsjetimo se da je s ciljem prilagodbe klimatskim promjenama donesen Europski zeleni plan kojim je postavljen cilj da Europa postane prvi klimatski neutralni kontinent do 2050. godine. Europska komisija donijela je i Strategiju za vodik za klimatski neutralnu Europu. U njoj je vodik istaknut kao jedna od ključnih poluga za uspješnu energetsku tranziciju i Europsku strategiju za integraciju energetskih sustava.

Vodik se može koristiti kao sirovina, gorivo ili nositelj energije i skladištenje, te ima mnogo mogućih primjena u industriji, transportu, energetici i građevinarstvu, za koje se smatra da ih je teško dekarbonizirati, navela je Europska komisija u svojoj strategiji. Komisija procjenjuje da bi do 2050. godine 24 posto globalne potražnje za energijom moglo biti pokriveno čistim vodikom. Za EU se procjene kreću od devet do 14 posto.

Hrvatska je također prepoznala prilike i važnost čiste energije, te je na tragu politika EU poduzela aktivne mjere u svrhu provedbe politika zelene tranzicije. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine, s pogledom na 2050. godinu, potiče snažnu dekarbonizaciju energetskog sektora i rast udjela električne energije iz obnovljivih izvora energije. Strategija zapravo osigurava okvir za proizvodnju i uporabu vodika s naglaskom na obnovljivi vodik kao zamjenu za fosilna goriva i povećanje stabilnosti elektroenergetskog sustava zasnovanog na obnovljivim izvorima energije, a u svrhu energetske samodostatnosti i tranzicije na čistu energiju.

U ožujku ove godine Hrvatski sabor donio je Strategiju za vodik do 2050. godine, koja određuje okvirne mogućnosti razvoja proizvodnje, pohrane, transporta i općenito uporabe vodika s ciljem smanjenja CO2 emisija, kao i mogućnosti uključivanja gospodarstva u sektor proizvodnje opreme, čime bi se osigurala tehnološka prilagodba i sudjelovanje na europskom i svjetskom tržištu vodikovih tehnologija. Kao što je navedeno u Strategiji poseban oblik međunarodne suradnje vezan je uz potencijalnu uspostavu dolina vodika. To su regionalni sustavi smješteni unutar više država, koji povezuju proizvodnju vodika, transport i različite krajnje uporabnike, te su važni za uspostavu i jačanje gospodarstva zasnovanog na vodiku. Radi se zapravo o svjetskoj inicijativi, tako da je trenutno na pet kontinenata uspostavljeno sveukupno 36 dolina vodika.

Tako je i Republika Hrvatska uključena u projekt "Dolina vodika Sjeverni Jadran", zajedno s Republikom Slovenijom i autonomnom talijanskom regijom Friuli Venezia Giulia, koja ima za cilj povezivanje projekata koji su sastavni dio doline, s potencijalnim partnerima u državama članicama doline. Član tog konzorcija nedavno je postao i ACI, najveći lanac nautičkih marina na Mediteranu, koji je tako stekao status predvodnika zelene tranzicije u nautičkom turizmu Hrvatske.

Ilustracija (Pexels)

10 velikih ekoloških problema koje bi morali riješiti do 2030.

• Globalno zatopljenje zbog emisija CO2 ubrzava klimatske promjene i prijeti opstanku milijuna ljudi, biljaka i životinja, uzrokujući meteorološke događaje poput suša, požara i poplava, koji su postaju sve češći i ekstremniji. To znači da moramo poduzeti mjere za ublažavanje njegovih učinaka i prilagoditi se njihovim posljedicama.
• Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da 90 posto čovječanstva udiše zagađeni zrak. Stoga poziva na smanjenje onečišćenja zraka da bi se smanjile stope respiratornih bolesti, čime bi se godišnje spasilo sedam milijuna života. Kontaminirana voda također uzrokuje velike zdravstvene probleme, a prema procjenama odnosi i više od pet milijuna života svake godine.
• Oceani su postali ogromna odlagališta plastike. Štoviše, postoje i drugi ozbiljni ekološki problemi povezani s oceanima, kao što su oštećenja ekosustava zbog globalnog zatopljenja, ispuštanje zagađivača, otpadne vode i izlijevanje goriva. UN poziva na bolje upravljanje zaštićenim područjima, dajući im dovoljno resursa i smanjujući pretjerani izlov ribe, onečišćenje i zakiseljavanje oceana uzrokovano povećanjem Zemljine temperature.
• Istovremeno dok energija uzrokuje 60 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, UN procjenjuje da 13 posto svjetske populacije nema pristup električnoj energiji i da 3 milijarde ljudi ovisi o fosilnim gorivima za kuhanje. Ova situacija zahtijeva energetsku tranziciju prema čišćem, pristupačnijem i učinkovitijem modelu koji se temelji na korištenju obnovljivih izvora energije za izgradnju zajednica koje su održivije, inkluzivnije i otpornije na ekološke probleme poput klimatskih promjena.
• Intenzivna proizvodnja hrane šteti okolišu iscrpljujući tlo i oštećujući morske ekosustave. Štoviše, prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa ugrozilo je sigurnost hrane i dostupnost pitke vode. U UN-u smatraju da je ključno promijeniti model proizvodnje hrane i naše prehrambene navike, uključujući prehranu više biljnog porijekla s lokalnim sastojcima radi uštede energije i smanjenja emisije CO2.
• Već smo izgubili osam posto poznatih životinjskih vrsta, a 22 posto je u opasnosti od izumiranja uglavnom zbog uništavanja njihovih prirodnih staništa, krivolova i unošenja invazivnih vrsta. UN je pozvao na odlučne akcije kako bi se stalo na kraj ovim prijetnjama i očuvala naša prirodna baština, uključujući sve ugroženije šume.
• Rast gradova, koji će do 2030. trebati primiti oko pet milijardi ljudi, još je jedan od najvećih ekoloških izazova desetljeća. Metropole budućnosti morat će biti kompaktne, sigurne, uključive, ekološke i energetski učinkovite, s više zelenih površina, ekološki prihvatljivijim zgradama i održivijim metodama prijevoza koje potrebe pješaka stavljaju ispred potreba prometa.
• Nedostatak vode, resursa ključnog za preživljavanje ljudi, životinja i biljaka, pogađa više od 40 posto svjetske populacije, a prema Svjetskom ekonomskom forumu poljoprivreda troši više od 70 posto vode koja se koristi u najsušnijim zemljama planeta . Odgovorno korištenje hidroloških resursa poboljšat će proizvodnju hrane i energije, kao i zaštititi biološku raznolikost naših vodenih ekosustava i pomoći nam u usporavanju klimatskih promjena.
• Globalno zatopljenje uzrokuje sve češće, intenzivnije i razornije suše, uragane i toplinske valove. Održavanje stabilnih temperatura, kao i poboljšanje naših kapaciteta za odgovor na klimatske izvanredne situacije, ključni su za smanjenje broja tih katastrofa, prilagodbu njima i obranu od njih.
• UN procjenjuje da će svjetska populacija premašiti brojku od 8,5 milijardi do 2030. godine, što će nas prisiliti da značajno smanjimo količinu otpada koju stvaramo. To treba činiti prevencijom, smanjenjem, ponovnom uporabom i recikliranjem u sklopu kružnog gospodarstva, a sve s ciljem smanjenja utjecaja na zdravlje i na okoliš.

(Snimio Danilo Memedović)

Krijesnica Kviz

Oporavljene kornjače koje su iz Aquariuma vraćene u more na Svjetski dan životinja zovu se:

A) Sony i Lanka

B) Dančea i Ivan

C) Ivica i Marica

D) Sonny i Cher

Geotermalna energija mora u rovinjskoj bolnici koristit će se uz pomoć dizalice topline:

A) voda - voda

B) voda - zrak

C) zemlja - voda

D) zemlja - zrak

Koliki postotak svjetske populacije nema na raspolaganju dovoljno pitke vode?

A) 5 posto

B) 15 posto

C) 30 posto

D) 40 posto

U kojem dijelu Jadrana će se nalaziti Doline vodika?

A) istočnom

B) zapadnom

C) sjevernom

D) južnom

Koliko bi, prema procjeni Europske komisije, globalne potražnje za energijom do 2050. godine moglo biti pokriveno čistim vodikom?

A) polovica

B) gotovo četvrtina

C) 10 posto

D) 83 posto

Pokrovitelj priloga:

Povezane vijesti

• KRIJESNICA – Novi edukativni prilog o ekologiji, energiji i održivom razvoju