RAZGOVOR S POVODOM

KORONAVIRUS IZ EKONOMSKE PERSPEKTIVE / PROF. DR. SC. MARINKO ŠKARE: Ukoliko do svibnja zaustavimo širenje bolesti, posljedice po gospodarstvo neće biti velike, ali SVE NAKON TOGA UKAZUJE NA CRNI SCENARIJ

| Autor: Bojan ŽIŽOVIĆ
Prof. dr. sc. Marinko Škare (Neven LAZAREVIĆ)

Koliko god bio jak udar na gospodarstvo, ukoliko on ima kratkotrajni vremenski doseg, a govorimo o recimo mjesec dana, on se može sanirati kroz gospodarsku aktivnost koja će se odvijati nakon toga, odnosno kada se spriječi jako širenje bolesti. Znači, taj udar od mjesec dana, koliko god bude jak za gospodarstvo, možemo prebroditi. Međutim, puno je opasniji onaj latentni udar koji se odvija dva, tri ili više mjeseci. Tada govorimo o recesiji

Naravno da nas trenutno najviše zanima zdravstvena perspektiva koronavirusa, koliko je on opasan za ljudski rod, kolika je smrtnost i hoće li i kada biti cjepiva. No, pritom ne smijemo smetnuti s uma i ekonomsku stranu ove pandemije. Talijanski gradovi, kojima inače prolaze stotine tisuća turista, sada su pusti. Sve to djeluje prilično apokaliptično. No, ukoliko se širenje virusa zaustavi, ubrzo će se život, pa time i gospodarstvo vratiti u normalu. No, sada situacija ne izgleda nimalo bezazleno.

Prof. dr. sc. Marinka Škaru, redovitog profesora na pulskom Fakultetu ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", gdje je prorektor za istraživanje, umjetnost i suradnju, i dobitnika državne nagrade za znanost, pitamo kakve bi mogle biti posljedice ove pandemije po svjetsku, ali i hrvatsku ekonomiju.

Šok varijanta

- One će prije svega ovisiti o dinamici širenja bolesti. Možemo očekivati da u svijetu do kraja srpnja bude skoro pola milijuna zaraženih ukoliko se ovakav trend nastavi. Taj parametar ovisi isključivo o sposobnosti da se ograniči širenje virusa. . U tom bih smislu pohvalio Stožer civilne zaštite Istarske županije što se tiče preporuke oko ograničenja rada škola, fakulteta… To je razuman i aktivan pristup problemu. Sad je najvažnije prekinuti ekspanziju bolesti jer su ekonomske posljedice direktno vezano uz nju.

- Hoće li zatvaranje škola, fakulteta, muzeja, kina biti udar na naše gospodarstvo?

- Koliko god bio jak udar na gospodarstvo, ukoliko on ima kratkotrajni vremenski doseg, a govorimo o recimo mjesec dana, on se može sanirati kroz gospodarsku aktivnost koja će se odvijati nakon toga, odnosno kada se spriječi jako širenje bolesti. Znači, taj udar od mjesec dana, koliko god bude jak za gospodarstvo, možemo prebroditi. Međutim, puno je opasniji onaj latentni udar koji se odvija dva, tri ili više mjeseci. Tada govorimo o recesiji. Dakle, ukoliko bismo sada sve zatvorili na mjesec dana, prema prognoziranim parametrima, imali bismo pad BDP-a za pet milijardi kuna, odnosno 1,4 posto.

- Pa to ne zvuči strašno.

- Ne u ovakvom scenariju koji sam naveo. Proračun bi izgubio 2,8 milijardi kuna, što je 1,9 posto. No, riječ je o slučaju da se odlučimo na ovu varijantu da zatvorimo sve na mjesec dana i da se prekine dinamika bolesti. U tom slučaju govorili bismo o jednokratnom udaru na gospodarstvo koji možemo sanirati. Međutim, problem je ukoliko se odlučimo na neku drugu mjeru i tijek se bolesti ubrza. Onda možemo očekivati pad BDP-a od 3,3 posto, odnosno desetak milijardi, dok bi proračun izgubio oko 12 milijardi kuna. To su već ozbiljne brojke koje sugeriraju recesiju. E sad, hoće li dogoditi jedan ili drugi model ovisi isključivo o tome koliko brzo će se prekinuti širenje bolesti. U svakom slučaju, s ekonomskog bi stajališta bilo isplativo ići na ovu šok varijantu.

- Dakle, zatvaranja, ograničavanja da bi se suzbilo širenje bolesti.

- Ova dinamika širenja bolesti nije eksponencijalna kao u filmovima, neće njome biti zaraženo dvije trećine svjetske populacije, ali je još uvijek dovoljno opasna da ugrozi sve gospodarske aktivnosti pa i živote ljudi.

Pozitivna nula

- Italija, prema Vašem mišljenju, nije na rubu recesije zbog ovog što joj se trenutno događa, iako su sve aktivnosti doslovno svedene na minimum?

- Ne. Ukoliko uspiju prekinuti ovaj trend i za mjesec dana se ove brojke, koje trenutno djeluju alarmantno, uspore, Talijani će sve uspjeti nadoknaditi u ostatku godine. To može biti eventualno neka stagnacija, koja sigurno neće biti dobra u smislu nekog rasta, ali mogu, recimo, biti na pozitivnoj nuli. No ako se nastavi sadašnje povećanje broja oboljelih, onda će se naći u dubokoj recesiji. Tako da treba odlučiti hoće li se ići na stagnaciju ili duboku recesiju.

- Što je s burzama? Mi laici možemo samo primijetiti da se događaju veliki padovi dionica, da burze završavaju s minusima. Što bi se u svijetu u ekonomskom smislu moglo dogoditi zbog koronavirusa?

- Prijašnja iskustva sa SARS-om, MERS-om pokazuju da burze imaju veliku otpornost na te epidemiološke situacije tako da ne reagiraju negativno na temelju povijesnih iskustava. Kod burze uvijek treba uzeti o obzir špekulacijski moment. Primjerice, samo zbog situacije s tamošnjim predsjedničkim izborima, američka burza i središnja banka će intervenirati sa svime s čime raspolažu. Bez obzira što će, da tako kažem, osjećaj investitora biti na udaru u smislu da se neće odlučivati na investicije, FED (središnja banka) raspolaže dovoljnim količinama novca da može taj trend preokrenuti. Drugim riječima, tiskat će novac, plasirati ga dovoljno za burzu, da se investitori osiguraju. Dakle, udar na burze bi trebao biti samo kratkotrajnog opsega, ne bi se trebala ponoviti 2008. godina. Naravno, problem je svima prevelika zaduženost stanovništva. I europska centralna banka već dugo vremena tiska novac pa polako presušuju sredstva za saniranje burza. Na temelju sadašnjih indikatora, pretpostavljam da bi burze mogle ući u crvenu zonu stagnacije, odnosno nekog opreznog trgovanja, ali ne bi se trebala ponoviti duboka recesija.

- Ako sam dobro shvatio, nećemo doživjeti nikakvu apokalipsu?

- Ne, apokalipsu sigurno ne. Naravno, ovdje je riječ o životima ljudi, treba reagirati na način da što manji ljudi obolijeva, ali što se tiče ekonomske apokalipse, odnosno recesije, sad je na vladama i Europskoj uniji da poduzmu odgovarajuće mjere. Ono što sam već rekao, ako na mjesec dana zaustavimo sve aktivnosti, hrvatska Vlada treba razmišljati o protumjerama za saniranje gospodarstva kroz odobravanja povlaštenih kredita poduzetnicima i obrtnicima za premošćivanje u poslovanju, sufinanciranju fiksnih troškova u poslovanju - plaća i doprinosa, moratoriju na kredite, kriznom PDV-u, odnosno smanjenju stope PDV-a za usluge u turizmu i drugim oblicima pomoći turističkom sektoru. Primjerice, novac koji planiraju za izbore neka usmjere u pomoć turističkim agencijama. Treba izgraditi neki ekonomski arsenal koji ćemo nakon tih mjesec dana stagnacije upotrijebiti da oživimo gospodarsku aktivnost pa makar imali održivi deficit u proračunu ove godine. Kriza traži rješenja, a ne štednju.

Milijarde za izbore

- Slovenija je već osigurala milijardu eura pomoći poduzetnicima.

- To moramo učiniti i mi. Budite uvjereni da u svakoj izbornoj godini ministar financija sigurno ima koju milijardu za potrebe izbora. Te novce sada treba staviti u rezervu i, poput Slovenije, pripremiti ih za oživljavanje gospodarstva. A isto mora napraviti i EU.

- Kako komentirate to što ministar financija Zdravko Marić kaže da se ne može trenutno izračunati koliku bi ekonomsku štetu Hrvatskoj mogao prouzročiti koronavirus? Vi ste mi na početku razgovora rekli svoje izračune. Zašto to ne može učiniti i Marić?

- Te okvirne brojke imaju samo jednu svrhu, one nisu nikakvo Nostradamusovo proročanstvo, već govore gdje ste u tom trenutku i što trebate poduzeti da biste ispravili situaciju. Njima vidimo da, primjerice, broj oboljelih raste više od planiranog, da se proračun puni sporije no što smo očekivali. Stoga je potrebno nešto napraviti, donijeti neke mjere da bi se taj trend preokrenuo. Njemu kao ekonomistu ne ide baš na čast to što nema izrađene scenarije, tim više što su se prvi slučajevi oboljenja u Europi pojavili još u siječnju. Bile su, dakle, naznake da će biti nekakvog udara, doduše ne ovako velikog kao što će biti sada, ali trebalo je izraditi scenarije. Problem je takav pogled na ekonomiju prema kojem se ona doživljava kao da je to jedan automatski, uravnoteženi sustav koji sve probleme rješava sam od sebe. A to nije tako. Da se vratim na pomoć koji je osigurala Slovenija, nije ni to dobra varijanta da oni donose jedan paket mjera, Italija drugi… EU je trebala koordinirati da se donese paket mjera na razini Unije. To je jedna greška. A još kada nemate ni nacionalni paket mjera, onda je riječ o dvostrukoj grešci. Žao mi je što se hrvatski ministar financija nije potrudio obaviti svoju zadaću, što se od njega očekuje. Na najvišim funkcijama bi trebali biti ljudi koji znaju odgovoriti na izazove. Kada vam doma dođe vodoinstalater nešto popraviti i to na koncu ne učini, nećete ga platiti. Međutim, kad je riječ o ministru financija koji ne obavi svoj posao, mi ne reagiramo. To nije dobro.

- Razgovarali smo dosad o posljedicama za državu, proračun. No, kako će u svemu ovome proći mali poduzetnici kojima promet rapidno pada? Pretpostavljam da će ova pandemija koronavirusa biti onaj zadnji čavao u lijes nekim firmama koje su možda i ranije imale problema u poslovanju.

- Najnegativniji će utjecaj u poslovanju osjetiti mala i srednja poduzeća, a ona čine 95 posto hrvatskog gospodarstva, odnosno njegova su srž. Upravo zato bi Vlada trebala svoj interes s banaka i korporacija usmjeriti prema malim i srednjim poduzećima. Ne bi sada trebalo voditi računa o velikima, već spašavati male i srednje. A ova Vlada to može, jer uvijek postoji mehanizam. Samo valja prilagoditi jednu stavku proračuna koja će u određenom trenutku spašavati situaciju tamo gdje se mora. Zaštita naših poduzetnika i obrtnika u ovom je trenutku imperativ, kao i potpora turističkom sektoru. Vlada se oko toga mora odmah pokrenuti. Nažalost, kad je bila kriza 2008., ali i inače, o malim i srednjim poduzećima, obrtnicima nitko nije vodio računa. To je ujedno jedan od razloga zašto smo mi najduže bili u recesiji. Tada se vodilo računa o bankama. Odmah se krenulo na to da se banke ne oporezuju u tolikoj mjeri, odnosno da im dio dobiti ostane. Zašto ne ići obrnutom logikom? Zašto više ne oporezivati banke pa onda iz tog novca pomoći malim i srednjim poduzećima. Banke, budite uvjereni, neće propasti.

Treba reagirati

- Nismo još takvo što doživjeli.

- Neće se ni dogoditi. U svakom slučaju, udar na male i srednje poduzetnike će biti najveći i oni ga neće moći sami izdržati. Država te lokalna uprava i samouprava se moraju uključiti.

- Da sumiramo stvar, o trajanju ove pandemije ovisi hoće li Hrvatska, Europa, svijet ući u recesiji li neće. Ukoliko ne uspijemo zaustaviti širenje virusa, ulazimo u crvenu zonu. Jesam li dobro usvojio gradivo?

- Da, tako je. Ukoliko bolest uspijemo obuzdati do svibnja, odnosno u iduća dva mjeseca, svjetska će se gospodarstva, pa tako i hrvatsko, značajno usporiti, ali neće ući u recesiju. Ali ako se to nastavi i nakon svibnja, onda postoji mogućnost za jaču recesiju.

- U slučaju da se ostvari ovaj optimističniji scenarij turizam u Hrvatskoj ne bi trebao jako patiti?

- Turizam se nakon SARS-a i drugih epidemija relativno brzo oporavljao, već dva, tri mjeseca nakon zadnjeg zabilježenog slučaja. To znači da bi se, ako zaustavimo koronavirus do svibnja, u srpnju mogli uspostaviti normalni tokovi, čime bi se dijelom zaustavili negativni efekti. No, valja prvo usporiti dinamiku širenja, jer ako se ne uspori, prijeti nam crni scenarij kako s aspekta zdravlja tako i ekonomije. Da zaključim, ovaj nas koronavirus neće sve poubijati, a nije nužno ni da zbog te bolesti uđemo u recesiju. O nama ovisi hoćemo li pravovremeno intervenirati. Na taj ćemo način imati velike šanse da izbjegnemo recesiju, samo treba reagirati. Ova Vlada i svi ministri trenutno rade premalo i prekasno na ublažavanju ekonomskih posljedica epidemije. Ukoliko hrvatsko gospodarstvo na kraju godine utone u recesiju koja bi mogla potrajati par godina, bit će to direktno njihova odgovornost uslijed nečinjena.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater