Zahtjev za otvaranje malograničnog prijelaza u Mlinima kod Buzeta Mjesni odbor Štrped uputio je nadležnim ministarstvima. Potkrijepljen je promemorijom koju uz predstavnike MO-a Štrped s hrvatske strane granice potpisuju i predstavnici MO-a Gračišče sa slovenske strane.

Ograđujući državnu granicu zbog migrantske krize, Slovenija je u Mlinima prije dvije godine postavila metalna vrata. Postaviti metalna vrata usred sela koji je djelom na slovenskom, a dijelom na hrvatskom teritoriju, i time zapriječiti prolaz do nekoliko, doduše nenaseljenih hrvatskih kuća, presedan je u istarskim okvirima. Mještani sela pograničnih područja tražili su da se vrata s granice maknu, a sada su pokrenuli novu inicijativu.

- Vidimo da je na vratima i dalje lokot. Odlučili smo pronaći rješenje učinkovito za hrvatsko i slovensko stanovništvo uz granicu. Kontaktirali smo članove Krajevne skupnosti Gračišče i u kolovozu prošle godine organizirali zajednički sastanak u Mlinima. Postigli smo dogovor, kompromis na koji način vratiti suživot ovog dijela Istre. Potpisali promemoriju, dostavili je nadležnim tijelima Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Ministarstva unutarnjih poslova. Izvijestili su nas da je zahtjev utemeljen i da ide u proceduru rješavanja ne čekajući odluku o Schengenu jer postoji zakonska regulativa u EU o rješavanju ovakvih slučajeva, pojasnio je Edo Podreka, član Mjesnog odbora Štrped, a koji ga u ovom slučaju zastupa.

Edo Podreka i Dario Ugrin

Prijelaz Mlini oduvijek je bio u funkciji kao najbliži prometni pravac koji je povezivao naselja pograničnog područja. Iz promemorije, nastavio je Podreka, jasno se vidi želja, namjera kao i suglasnost lokalnih zajednica s obje strane državne granice da se u Mlinima otvori i pusti u funkciju malogranični prijelaz. Dosta žitelja Buzeštine ima imovinu, oranice i šume u Sloveniji, a i veliki broj mladih iz Mjesnog odbora Štrped radi u Sloveniji te im je otežan odlazak i dolazak s posla posebice ljeti kada moraju u koloni na obližnjem graničnom prijelazu Sočerga - Požane čekati na prelazak granice i više od dva sata, a kuće su im na jedan kilometar ispod graničnog prijelaza. Otvaranjem većih trgovačkih centara u Buzetu kao i održavanjem sajmova, primjetan je veći broj dolazaka mještana iz Slovenije, posebice iz naselja uz samu granicu koji dolaze u kupovinu u Buzet pa bi se otvaranjem malograničnog prijelaza i njima pojednostavio prijelaz granice.

Što bi točno malogranični prijelaz u Mlinima značio, pitamo Podreku koji kaže da bi ga uz odgovarajuće propusnice mogli prelaziti mještani sela uz samu granicu, i to isključivo s područja mjesnih odbora Štrped i Gračišče. Prijedlog je da u razdoblju od svibnja do rujna bude prohodan od 5 do 23 sata, a u ostalom razdoblju od 6 do 22 sata.

Dario Ugrin iz Mlini dugo se zauzimao za nesmetan prolaz do svog vrta i rezervoara na izvoru rječice Are s druge, slovenske strane ograde. Sporna vrata Slovenci su postavili na dvije lokacije na graničnoj crti u Istri, u Mlinima i kod mjesta Kluni na oprtaljskom području. Dvovlasnici prema Sporazumu o pograničnoj suradnji (SOPS) imaju propusnice da bi nesmetano mogli obrađivati svoje poljoprivredne površine s druge strane granice.

Dok su u Klunima vrata bila otvorena, u Mlinima su bila zatvorena i zaključana pa je Ugrin svaki puta telefonom morao nazvati policijsku postaju Kopar da bi policijska patrola iz Kopra otvorila vrata. Nekada je na njen dolazak, kaže Ugrin, čekao i do dva sata. U međuvremenu on i supruga dobili su ključ pa mogu nesmetano prelaziti granicu na tom mjestu. Ponajviše je u tome, kaže, posredovao Loris Kozlevac iz PU Istarske kojemu je zahvalan. Slovenci sa svoje strane imaju otvorena vrata od 5 do 22 sata, odnosno miču lokote, tako da se u to vrijeme vrata u Mlinima mogu otvoriti i s hrvatske strane. Ugrin kaže da ima još mještana hrvatskih pograničnih sela s posjedima na slovenskoj strani, ali nisu riješili dokumente za prelazak granice na toj granično točci.

- Mi koji živimo na području mjesnih odbora Štrped i Gračišče smo kao jedna obitelj, oduvijek smo bili povezani obiteljskim i prijateljskim vezama, ali i tradicijskim običajima, kaže Ugrin i dodaje da bi otvaranje malograničnog prijelaza bio bi minimum suživota uz graničnu crtu.

Kolovoški sastanak u Mlinima prošle je godine održan na inicijativu mještana naselja Mlini, Ugrini, Konti, Jakci kao i ostalih mještana MO Štrped, te predstavnika MO Gračišče i ostalih pograničnih naselja, u Društvenom domu u Mlinima. Promemoriju nakon sastanka u Mlinima, prošlog mjeseca potpisali su s hrvatske strane predsjednik MO Štrped Valentino Flego i član Edo Podreka, a sa slovenske predsjednik Krajevne skupnosti Gračišče Dušan Arko i član Vinko Župančič.

Osim što su pokrenuli inicijativu za otvaranje malograničnog prijelaza, aktualizirali su i pitanje održavanja šumskih putova u pograničnom području, pitanje otpada, zaštite voda i šuma, sprječavanja migrantskih ruta, kao pitanja važna na nivou lokalne zajednice, ali i na nivou EU-a.

Osnova za rješavanje ove problematike je, kažu, funkcioniranje Istre kao jedinstvene regije, bez obzira postoji li državna granica koja ju je zadnjih desetljeća podijelila. Od nadležnih tijela dvije države očekuju da postignu dogovor oko otvaranja malograničnog prijelaza, ili slikovito rečeno - da daju zeleno svjetlo neovisno o tome da li schengenska granica ostaje na sadašnjoj "paraleli" ili seli na istok.

Postavljanje metalnih vrata u Mlinima kod Buzeta, kao i kod Kluni na oprtaljskom području, Policijska uprava Kopar obrazložila je značajnim porastom nezakonitih prelazaka državne granice, uz napomenu da su posebno problematične upravo ceste Maršiči (SLO) - Mlini (RH) te Tuniši (SLO) - Kluni (RH), jer nema graničnih barijera te je moguće neometano vozilima prijeći granicu. Na te dvije lokacije, barem je tako 2020. godine prilikom postavljanja vrata tvrdila slovenska policija, pojavljivale su se organizirane skupine koje su vodile strance preko granice, kao i osobe koje su slučajno ili ciljano ulazile ili izlazile iz Slovenije na temelju navigacijskih uređaja, što je posebno bilo problematično tijekom turističke sezone.

U sklopu priprema za schengenski nadzor, Slovenija je 2008. godine na 670 kilometara dugoj hrvatsko-slovenskoj granici zatvorila stotinjak cestovnih komunikacija, od toga desetak na području Policijske uprave istarske. Bilo je predviđeno i postavljanje rampi, a ključeve su trebali dobiti oni koji imaju pravo prelaska granice na tom mjestu. Postavljanje rampe bilo je najavljeno i na prometnici Mlini na način da bi preko te prijelazne točke mogu prolaziti dvovlasnici koji joj gravitiraju, uz uvjet da im je to najkraći put preko granice do nekretnina na slovenskom području i obratno. No umjesto rampe osvanula su metalna vrata.

Povezane vijesti

• LUDILO NA SJEVERU ISTRE: Da bi s hrvatskog teritorija prešao u Hrvatsku, Hrvat čekao dva sata da mu Slovenci otvore kapiju!
• SLUČAJ MLINI - DRŽAVNA GRANICA: SLOVENIJA IPAK POPUSTILA!
• Konačno su "pala" velika metalna vrata u Mlinima kod Buzeta. "Susjedi su nam prvi put nakon dugo godina došli na kavu"