Broj prikupljenih doza krvi na području Istarske županije u posljednjih šest godina, s iznimkom lanjske godine, značajno je porastao, saznajemo od ravnateljice Društva Crvenog križa Istarske županije Sandre Stipanov. Tako je 2014. godine prikupljeno 5.529, predlani 6.944, a lani 6.252 doze.

- Iako iz godine u godinu rastemo, ako izuzmemo proteklu godinu kada nam je broj prikupljenih doza pao ponajviše u Puli zbog zatvaranja Uljanika, odakle je dolazio najveći broj pulskih darivatelja, i dalje ne uspijevamo prikupiti dovoljan broj doza krvi. Što je tome razlog? Izostanak nacionalne kampanje s ciljem animacije darivatelja; sve manji broj poslodavaca koji imaju senzibiliteta prema darivanju krvi, ali i samim darivateljima (u smislu puštanja darivatelja na akcije, ostvarivanja zakonski propisanih benificija i slično), iako moramo istaknuti da i tu ima pozitivnih primjera, ali su nažalost u manjini. Sve više putujemo pa i u tom smislu nastaju neka ograničenja i odgode u darivanju krvi (malarija, ZIKA virus ...), kaže ravnateljica Stipanov.

- Bez obzira na to u Istarskoj županiji imamo društva koja ostvaruju odlične rezultate poput Poreča   i Pazina, također imamo i društva koja puno rade na animaciji darivatelja unutar svojih gradova, ali imamo i onih društava koja na svom terenu moraju pronaći bolji model pomoću kojeg bi podigli davanje. Ako se usporedimo s ostatkom RH gdje je prosjek prikupljenih doza krvi na 100 stanovnika 4,57 doza, a naš jedva 3, onda ne možemo reći da nemamo prostora za rast, stoga trebamo uložiti veći trud u animaciju darivatelja, posebno mladih kroz obrazovni sustav, ali također moramo poraditi na senzibilizaciji poslodavaca u privatnom sektoru, kaže Stipanov.

U Puli je lani prikupljeno 2.590 doza krvi, u Poreču 930, u Labinu 698, u Pazinu 672, u Bujama 659, u Rovinju 426 i u Buzetu 277 doza. Sveukupno 6.252 doza krvi na području Istarske županije. Što se tiče ostvarenja plana najbolji su bili Porečani (97 posto), Pazinci (89 posto) i Labinjani (88 posto), a najlošiji Rovinjci (69 posto).

- Istarska županija za ovu godinu ima zaduženje na razini prošlogodišnjeg broja doza krvi, a to je 7.508 što je veliko povećanje u odnosu na 2015. godinu kada nas je preuzela Riječka transfuzija i do kada smo ostvarivali do 5.500 doza krvi. Tijekom godine organizira se oko 115 terenskih akcija, trenutno na području županije imamo oko 7.000 aktivnih darivatelja, nastavlja Stipanov.

Podsjetimo, reorganizacijom transfuzijske djelatnosti u RH s ciljem okrupnjivanja subregionalnih centara prema regionalnim Istarska županija je zajedno s Primorsko-goranskom i Ličko-senjskom županijom potpala pod regionalni transfuzijski centar Rijeka, odnosno Klinički zavod za transfuzijsku medicinu KBC Rijeka, što je uveliko promijenilo dotadašnji tijek prikupljanja krvi u Istarskoj županiji, a posebno se to ističe u Puli gdje se kroz Odjel za transfuziologiju OB Pula sve do 2015. godine gotovo svakodnevno prikupljala krv darivatelja krvi, a sada ondje jednom tjedno dolazi terenski tim Kliničkog zavod za transfuzijsku medicinu (KZTM) KBC-a Rijeka. Taj je terenski tim svakodnevno na terenu, ali obuhvaća čak tri županije. Akcije se stoga planiraju u dogovoru s predstavnicima triju županija i KZTM, što nije baš lako jer treba uskladiti sve želje i mogućnosti terena s potrebama za krvlju koje su iz godine u godinu sve veće.

Za ovu je godinu KZTM KBC-a Rijeka iskazao potrebu od gotovo 27.500 doza krvi (kojima opskrbljuje krvnim pripravcima zdravstvene ustanove na području PGŽ, LSŽ i IŽ) što je u ovom trenutku realno neostvarivo te je i ove godine prema zaduženju Hrvatskog Crvenog križa napravljen plan na razini 25.000 doza.

Tako da će manjak doza KZTM KBC Rijeka biti prisiljen tražiti od drugih transfuzijskih centara u RH. Iako broj prikupljenih doza na nivou države zadovoljava potrebe za krvlju u Hrvatskoj, ipak smo svjedoci apela kojim se darivatelji pozivaju na darivanje krvi, posebno u ljetnim mjesecima.

Osim što planira i izrađuje kalendar akcija darivanja krvi za svaku godinu, Društvo Crvenog križa Istarske županije na svom području organizira godišnje susrete darivatelja krvi u okviru sportskih druženja (darivatelji obavijesti o susretima dobivaju putem svojih gradskih društava), organizira odlazak darivatelja na dodjelu odlikovanja kod hrvatskog predsjednika, osigurava slanje sms poruka koja gradska društva šalju darivateljima krvi putem platforme IT kompanije Infobip, sudjeluje u nabavci promotivnih materijala za darivatelje.

Kako bi se privukao što veći broj darivatelja na razne se načine pokušava prilagoditi darivateljima, ali i ostvariti neke dodatne beneficije za njih, pa se tako akcije organiziraju i u popodnevnim satima, ali i subotom. S nekim općinama i gradovima dogovoreno je besplatno parkiranje za višestruke darivatelje krvi, u nekim gradovima darivatelji ostvaruju popust prilikom posjeta kinu, nogometnim utakmicama ili u nekim trgovinama; prilikom svakog darivanja dobivaju zahvalan obrok, prigodne promidžbene materijale i slično. Također, svi darivatelji koji imaju preko 36 davanja odnosno darivateljice preko 26 ostvaruju besplatno dopunsko osiguranje.

Tu su i priznanja i nagrade koje sva gradska društva Crvenog križa dodjeljuju svojim darivateljima obzirom na broj ostvarenih darivanja. Sukladno zakonu o radu te raznim kolektivnim ugovorima darivatelji ostvaruju pravo na slobodne dane, mada se to nažalost u praksi sve manje primjenjuje.

- Stoga bi svi zajedno trebali raditi na osvješćivanju svakog pojedinca o važnosti darivanja krvi jer ne postoji drugi način, njen jedini izvor je čovjek. Bolest i nemoć ne poznaju odgodu, stoga kada zatrebamo krv svi smo ovisni o našem krvotoku solidarnosti i zato moramo raditi na njegovom osnaživanju i kontinuirano poticati na darivanje krvi sve one koji to mogu. Darivatelj može biti svaka zdrava osoba od 18 do 65 godina, poručila je Stipanov. 

Povezane vijesti

• U subotu akcija darivanja krvi
• Sljedeći utorak akcija darivanja krvi
• Održan prijem za pazinske darivatelje krvi jubilarce