Ivan Krstitelj velika je ličnost na razmeđu Staroga i Novoga zavjeta, asket, prorok i propovjednik. Nosi naziv Krstitelj jer je krstio Isusa na rijeci Jordanu. Po praksi istočne Crkve, naziva se Preteča. Spominje ga se i kao posljednjeg starozavjetnog proroka i kao prvog sveca u Crkvi

Katolička crkva spominje se na današnji dan mučeništva sv. Ivana Krstitelja, Isusova prethodnika, rođaka i krstitelja. Kao kršćanski svetac ima poslije Bogorodice najviše blagdana u liturgiji istočne i zapadne Crkve: katolici se spominju dana njegova rođenja, Ivanja (24. lipnja) i njegove smrti.

Ivan Krstitelj velika je ličnost na razmeđu Staroga i Novoga zavjeta, asket, prorok i propovjednik. Nosi naziv Krstitelj jer je krstio Isusa na rijeci Jordanu. Po praksi istočne Crkve, naziva se Preteča. Spominje ga se i kao posljednjeg starozavjetnog proroka i kao prvog sveca u Crkvi. Sin je starozavjetnog svećenika Zaharije i majke Elizabete, rođakinje Bogorodičine. Rođen je u starosti svojih roditelja. U susretu dviju trudnica zaigra dijete (Ivan) u majčinoj utrobi od radosti pred Isusom. 

Kad je odrastao povukao se u pustinju kao pokornik i isposnik: hrani se divljim medom i skakavcima, oblači se u kostrijet od devine dlake. Skuplja učenike i traži od slušatelja unutarnji preporod (metanoju), pokajanje i pokoru, a u znak društvenog preporoda pere ih (krštava) u Jordanu.

Usudio se prekoriti tetrarha Heroda Agipu zbog svetogrdnog braka s rođakinjom Herodijadom, zato biva bačen u tamnicu. A kada Saloma, kći Herodijadina, pleše na Herodovoj gozbi, Herod joj obećava ispuniti svaku želju. Saloma, na nagovor majke Herodijade, zatraži glavu sv. Ivana. Po Herodovu nalogu krvnik u zatvoru odsiječe Ivanovu glavu i donese Salomi na pladnju. O mučeništvu Ivana Krstitelja pišu evanđelisti Matej i Luka, a najopširnije Marko. Ti opisi idu u red najdramatičnijih scena Novoga zavjeta.

Zanimljivo je da je i židovski povjesničar Josip Flavije u svojim "Židovskim starinama", oko 90. godine, svjedočio o Ivanu Krstitelju: "Herod je, naime, dao pogubiti toga Ivana, zvanoga Krstitelj, jer je bio dobar čovjek i židove poticao na nastojanje oko kreposti, zapovijedajući im da se među sobom vladaju pravedno, a prema Bogu pobožno i tako se očiste". Usto, on točno navodi da je Ivan bio zatvoren u tvrđavi Meheront, današnji Mukawer, a razlog je uhićenja ležao u "strahu da toliki ugled toga čovjeka ne bi njegove podanike naveo na otpad".

Evanđelisti navode da je Herod Antipa, tetrarh Galileje i Pereja, Ivana Krstitelja utamničio petnaeste godine vladavine cara Tiberija koji je na prijestolje stupio 14. godine i vladao do 37. godine. U svojim evanđeljima ne spominju ime Herodijadine kćeri. Tek povjesničar Flavije navodi da se zvala Saloma. Njemački književnik židovskog podrijetla, Heinrich Heine, u spjevu "San ljetne noći", objavljenom 1842. godine, piše da je Herodijada bila zaljubljena u sv. Ivana, ali ju je on odbio. To isto tvrdi irski književnik Oscar Wilde 1891. godine u svojoj drami "Saloma".

Pod njegovim su imenom i pod njegovom zaštitom mnogi gradovi, župe, crkve, krstionice, znameniti monaški redovi (ivanovci – rodski vitezovi, malteški red). Postao je zaštitnikom krojača, kožara, krznara, vinara, gostioničara, osuđenika na smrt, pjevača i glazbenika.

U pučkoj pobožnosti on je veliki zaštitnik izvora vode. Istarski vodovod sa sjedištem u Buzetu nosi njegovo ime; kamen temeljac, kao simbol početka izgradnje velikog Istarskog vodovoda, postavljen je u blizini crkvice sv. Ivana kod Buzeta 28. listopada 1930. godine, da bi istoga dana tri godine kasnije bio svečano pušten u pogon.

Sv. Ivan Krstitelj pojavljuje se u ikonografiji kao dijete (San Giovannino), kao isposnik: odjeven u haljine od devine dlake, ovčje ili kozje runo, a na mozaiku u porečkoj Eufrazijevoj bazilici, iznimno u tigrovom krznu.

Povezane vijesti

• KAMENOLOMI I KIPARSKE RADIONICE/ŠKOLE U ISTRI Batom i škarpelom po trdoj istrijanskoj groti
• BILJEŠKE O POVIJESTI FUNTANJANSKOG FEUDA NA POREŠTINI I OBITELJ BORISI Plemić Bernardo Borisi, prebjeg iz Bara, otac Funtane
• TRKE MAGARACA U ISTRI TIJEKOM TURISTIČKE SEZONE I BLAGDANA Tovar, dugouški tvrdoglavi revac, upregnut u turizam