(N. LAZAREVIĆ)
Trinaesti put u Tinjanu okupili su se proizvođači pršuta, njih pedesetak, na Internacionalnom sajmu pršuta poznatom već i daleko izvan granica naše zemlje. Među izlagačima na sajmu dominiraju, naravno, proizvođači istarskog, dalmatinskog i drniškog pršuta, no ima i krčkog, kraškog iz Slovenije, talijanskog, austrijskog, čak i mađarskog, a kao i svake godine dosad među najtraženijim i najprodavanijim pršutima je i španjolski Jamon Iberico od španjolske crne svinje hranjene žirom. Iako je dva i pol puta skuplji od svih ostalih ponuđenih pršuta, čini se da je za naše potrošače najtraženiji zbog svoje egzotičnosti i neobičnog okusa.
Najzanimljivija novost ovogodišnjeg ISAP-a je da se pršut kao proizvod polako iz primorskih i kraških krajeva seli u unutrašnjost. Na ovogodišnjem se sajmu predstavlja nekoliko proizvođača pršuta iz Slavonije te prvi put jedan iz Mađarske. Iako je u tim krajevima tradicionalni proizvod šunka, koja se proizvodi mokrim salamurenjem svinjskog buta s kožom, a kasnije se suši i dimi, ovi proizvođači ne nude šunku nego baš pršut. Suho salamureni svinjski but proizveden uglavnom na dalmatinski način dimljen i s kožom.
Kriteriji ocjenjivanja
U natjecateljskom dijelu sajma sudjelovala su 43 pršuta koji su ocjenjivani u kategorijama istarskog, dalmatinskog i drniškog pršuta sa zaštićenim oznakama izvornosti ili geografskog podrijetla. Samo u ovim kategorijama dodjeljuje se naslov šampiona. Nagrađivalo se i u kategorijama dimljenog pršuta, nedimljenog pršuta bez kože i nedimljenog pršuta s kožom. Žiri sastavljen od članova Udruge senzornih analitičara Gustus je prema međunarodno priznatoj metodologiji ocjenjivao vanjski izgled pršuta, zatim dvadesetak organoleptičkih svojstava narezane fete pršuta, i na kraju izgled i miris načetog pršuta na stalku. Ocjene i dodijeljena priznanja pokazala su da kvaliteta pršuta ocjenjivanih na ISAP-u iz godine u godinu raste. Od 43 pršuta u konkurenciji čak 38 ih je nagrađeno zlatnim medaljama, pet je osvojilo srebrnu, a prvi put se dogodilo da nije dodijeljena nijedna brončana medalja!
Zanimljivo je da je najboljim pršutom ovogodišnjeg ISAP-a proglašen pršut proizveden od svinja s vlastitog imanja. Moreno Mekiš je naime minule sezone prvi put ušao u sustav certificirane proizvodnje istarskog pršuta zaštićenog europskom oznakom izvornosti, a prvih 90 takvih pršuta proizveo je od 45 svinja uzgojenih na svom imanju. Osim ovih 90 istarskih pršuta "s markicom", Mekiš godišnje proizvede još dvjestotinjak necertificiranih pršuta koji stoga ne nose oznaku "istarski" već su brendirani kao "pršuti Selo Mekiši", prema nazivu njegove pršutane i agroturizma u istoimenom selu pokraj Vižinade. Svinje tovi do težine od 180 kilograma, a na klanje ih vozi u klaonicu u Savudriji. Butove teške 15-18 kilograma suši godinu i pol, najradije na buri, ali kako kaže, bure je sve manje. Nema ni negdašnjih zima koje su jamčile pravilno dozrijevanje pršuta. Osim pršuta, u Mekišima se proizvode i drugi tradicionalni proizvodi od svinjskog mesa poput kobasica, ombola, vratine i drugog, pa se na taj način iskorištava cijela svinja, a svi proizvodi pršutane Selo Mekiši plasiraju se isključivo kroz vlastiti agroturizam.
- Jako sam ponosan na uspjeh koji smo postigli, jako je lipo tako nešto dobiti, i to će me sigurno motivirati da u svojoj proizvodnji povećam broj certificiranih istarskih pršuta s oznakom izvornosti, rekao nam je ponosni i vidno zadovoljni Moreno Mekiš.
I na štandu pršutane Drniške delicije Maran iz Trbounja kod Drniša sve je odisalo ponosom i zadovoljstvom. Vlasnik ove pršutane Zoran Ćevid rekao nam je kako mu nagrada na ISAP-u jako mnogo znači, "jer u Tinjanu je vrhunski sajam i jako je ugodno kad te nagrade za rad i trud". Ova pršutana godišnje proizvede dvije i pol do tri tisuće certificiranih drniških pršuta, te još toliko necertificiranih. Od začina se koristi isključivo morska sol, razdoblje dimljenja dimom od grabovog i bukovog drva traje 45-50 dana, a ukupna proizvodnja drniškog pršuta traje minimalno 12 mjeseci, rekao nam je također Ćevid.
Tinjanski sajam traje sve do nedjelje, a osim kušanja i kupnje pršuta na štandovima pršutara, u ponudi su i raznoliki drugi domaći proizvodi iz cijele Hrvatske, uz brojne popratne kulturne, zabavne i sportsko-rekreativne programe.