Octena mušica ploda jedan je od najvažnijih invazivnih štetnika na voću i grožđu. U voćarstvu su joj glavni domaćini maline, jagode, kupine, a napada i trešnju, šljivu, breskvu i vinovu lozu uzrokujući trulež plodova

Ove je godine posebno puno nametnika na voćkama i ostalim biljkama. Biljne uši postale su prava, ali nažalost, ne i jedina napast. Novi nametnik na trešnji i drugom voću zvučnog imena Drosophila suzukii ili vinska mušica ploda, pokvarila je ove sezone veselje voćarima. Mnogi još ni ne znaju za tu sićušnu štetočinu, a ona je već nemilice uništila slatke crvene plodove trešanja izazivajući trulež. Kao i mnoge druge nevolje, i ova je stigla s istoka. Ne iz Kine nego iz Japana, pa stoga i ime suzukii.

Ubod štetnika

Octena mušica ploda (Drosophila suzukii) jedan je od najvažnijih invazivnih štetnika na voću i grožđu. U voćarstvu su joj glavni domaćini jagodičasto voće (maline, jagode, kupine i dr.). Pored jagodičastog napada i koštićavo voće, trešnju, šljivu, breskvu, a napada i vinovu lozu.

Štetnik je utvrđen u zemljama širom svijeta. U Hrvatskoj je prvi puta registriran krajem 2010. godine na području Istre a proširio se po čitavoj državi. Poznato je oko 3 000 vrsta mušica iz porodice Drosophilidae. Osnovna razlika od ostalih vrsta iz roda Drosophila je da octena mušica ploda polaže jaja isključivo u nedozrele i neoštećene plodove velikog broja voćaka za razliku od drugih vrsta koje jaja polažu u prezrele, već oštećene plodove. Primarnu štetu radi polaganjem jaja u tkivo ploda dok se sekundarna šteta svodi na prodor raznih sekundarnih parazita (gljive, bakterije) koji uzrokuju trulež plodova. Na taj način oštećuje plodove u zriobi uzrokujući ekonomske gubitke u vinogradarskoj i voćarskoj proizvodnji.

Vinska mušica ploda

Velike štete na voću radi neposredno prije berbe, ali i nakon toga. Ženke octene mušice aktivno traže plodove domaćina koji sazrijevaju i leglicom u obliku pile oštete pokožicu ploda i odlažu jaja neposredno ispod nje. Bijele ličinke se ubušuju u plod i razaraju njegovu unutrašnjost. Vrlo brzo napadnuti plodovi propadaju na mjestu gdje se hrane ličinke, a naknadno ih nasele i razaraju različiti sekundarni paraziti uzrokujući trulež. Izgled legalice je glavna karakteristika po kojoj se ženka octene mušice razlikuje od drugih vrsta, dok mužjak ima karakteristične pjege crno-sive boje na krilima i nogama po čemu je lako prepoznatljiv. Prilikom razvoja, ličinka   se hrani sadržajem ploda koji gubi svaku tržišnu vrijednost. Odrasli oblik aktivan je u proljeće kada su temperature iznad 10 stupnjeva. Preferira temperature od 20 do 30 stupnjeva pa o tome ovisi i broj generacija štetnika. U idealnim uvjetima može imati do 15 generacija.

Budući da je ovo relativno novi štetnik većina proizvođača ne prepoznaje njegove štete na plodovima te trulež plodova pripisuju drugim štetnim organizmima, primjerice moniliji na plodu ili truleži koja nastaje zbog pucanja ploda uslijed naglog akumuliranja vode u plodu.

Lovka za mušicu

Štetnik se može pratiti hranidbenim atraktantima ili vizualnim pregledom plodova. Najučinkovitija metoda praćenja je postavljanje hranidbenih mamaca. Najbolje ih je napraviti od plastične boce zapremnine 0,5 litara. Otprilike 3 do 4 cm ispod čepa izbuše se 4 simetrično smještene rupice promjera 5 do 10 mm. U tako priređene plastične boce ulijeva se jabučni ocat do približno trećine ili polovine zapremnine. Osim jabučnog octa mogu se još koristiti vinski ocat ili vodena otopina kvasca s dodatkom šećera. Te hranidbene mamce treba objesiti u krošnju ili fiksirati u tlu između biljaka (npr. u jagodama). Najbolje vrijeme za postavljanje mamaca je mjesec prije početka zriobe plodova.

Ulov octene mušice ploda u lovkama

Kemijske mjere zaštite podrazumijevaju primjenu insekticida te je vrlo važno odrediti pravodobne rokove, jer kad se ličinke počnu razvijati u plodovima, njihovo suzbijanje više nije učinkovito. Kod kemijskog suzbijanja ovog štetnika veliki problem predstavlja spoznaja da ova vrsta štetnika napada kada plodovi ili bobice počinju poprimati boju i nakupljati šećer (dozrijevanje), pa je karenca dopuštenih insekticida jedan od najvažnijih kriterija njihova izbora. Budući da je Drosophila suzukii novi štetnik u Hrvatskoj, kod nas još ne postoje registrirana sredstva za njegovo suzbijanje.

Povezane vijesti

• FOTO / U MARČANI PROCVALA TREŠNJA! Hoćemo li uskoro imati i jesenske plodove?
• Split: Volonterska akcija čišćenja grada od invazivne biljke pajasena
• "Smogovci" premijerno izvedeni u Kazalištu Trešnja