Područje općine Lupoglav prostire se brdovitim krajobrazom pod skutima Učke. To je prostor iznimnih prirodnih posebnosti, ali i brojnih znamenitosti povijesne i kulturne baštine. Unatoč zavodljivosti prirodnih ljepota i slikovitosti ovih predjela, Lupoglavštinu tek očekuje prava turistička valorizacija. Prema podacima Turističke zajednice središnje Istre, na području općine Lupoglav registrirano je 138 kreveta i to u 13 kuća za odmor i 14 apartmana, a ostalo su sobe za iznajmljivanje, ukupno 38 smještajnih objekata. Skromno ako se uzme u obzir da se Lupoglavština prostire na 93 četvorna kilometra, ali razumljivo ako znamo da na tom području živi 924 stanovnika.

Izletnički turizam

Prema podacima TZ-a, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježili su stotinjak turističkih dolazaka i oko 900 noćenja, nešto manje nego lani. Čitave 2017. imali su oko 970 dolazaka i 7.136 noćenja, više nego godinu prije. Lupoglavštinu, osim izletnika koji ovamo dolaze automobilima, posjećuje i znatan broj turista, planinara koji se iz Lupoglava penju prema Učki.

- Općina je u proteklih 25 godina, koliko postoji, najviše ulagala u komunalnu infrastrukturu i bolje uvjete života. Zato se u turizam manje ulagalo, kaže Franko Baxa, načelnik općine, svjestan potencijala za razvoj turizma. Izdvaja Boljun koji je Općina u posljednjih 10-ak godina uredila, infrastrukturno potpuno opremila i najatraktivnije prostore popločila. Srednjovjekovni gradić najposjećeniji je na području općine pa je ovdje nekoliko apartmana, a u okolici kuće za odmor.

- Tu je i Boljunska konoba s dugom tradicijom. Boljun kao cjelina dobro funkcionira, ali treba ga više promovirati. Mladi u zadnje vrijeme dosta ulažu u gradnju kuća za odmor s bazenima. Mislim da je to dobar put za razvoj turizma u ovom kraju, kaže Baxa. Mjestu, međutim, nedostaje prepoznatljivih sadržaja pa Općina u suradnji s TZ-om središnje Istre planira osmisliti festival na kojem bi lokalni proizvođači plasirali svoje proizvode. Područje oko Boljuna, pogotovo prostor Boljunskog polja, poznat je po stočarima i proizvođačima sira, stoga bi, smatra Baxa, i njih trebalo uključiti u turističku ponudu ovog kraja. Općina je u suradnji s Ministarstvom kulture uredila crkvu sv. Kuzme i Damjana. Uređene su zidine Kaštela koji je jedinstvena pozornica, ali nedostaje ideja za oživljavanje tog prostora, kaže Baxa te poziva kreativce na suradnju.

Boljun ima potencijala ne samo za izletnički, već i kulturni turizam radi vrijedne graditeljske i kulturne baštine. Gradić se razvio uz još dobro očuvan srednjovjekovni kaštel s kojeg se pruža širok pogled na dolinu Boljunčice i planinski masiv Učke. Od 15. do konca 17. stoljeća gradić je bio na svom vrhuncu, imao je svoje suce i župane, o brojnim oltarima crkava brinule su se bratovšine, pisalo se i podučavalo glagoljicu. Nakon toga Boljun gubi na značenju, ali ne propada, i danas svojim vizurama ugodno iznenađuje, modernom gostu pruža udoban smještaj, netaknutu prirodu i spokoj.

Vranjska ili Vela draga jedinstven je krajolik u Istri, koji često pohode ljubitelji prirode, pogotovo penjači. Velom dragom vodi uređena edukativna staza, a krase je čoplji, impozantne stijene koje poput klinova zabijenih u tlo strše iz kanjona. Jedinstven krajolik nastao je urušavanjem neke palopećine, a čoplji su stalagmiti koji su je krasili. Današnji izgled Draga je poprimila tisućljetnim procesima otapanja, trošenja i erozije stijena i jedan je od najljepših geomorfoloških fenomena u Hrvatskoj. Divlji kanjon Vele drage prostire se u dužini od 3.500 metara, a završava u pitomoj dolini Boljunskog polja. U kanjonu ima više pećina, a najpoznatije su Pupičina i Vešanska peć u kojima su pronađeni ostaci ognjišta, obrađenoga kamenja, alata, životinjskih kostiju, puževa, školjaka i keramičkih ulomaka iz doba gornjega paleolitika, preko mezolitika, neolitika i brončanoga doba do Rima.

Castrum Vrane

Na stijeni iznad Pupičine peći ostaci su starog kaštela Vranje, podignutog najvjerojatnije prije 10. stoljeća. Prvi se put spominje 1102. godine kao castrum Vrane. Utvrda je do 15. stoljeća nekoliko puta obnavljana i učvršćivana kao obrana od Osmanlija, a važnu je ulogu kao kaštel Pazinske knežije odigrala u Uskočkom ratu. Nedaleko kaštela izgrađena je u 15. stoljeću župna crkva sv. Petra i Pavla, u kojoj se nalaze ostaci zidnih slika kasnogotičkog istarskog majstora. Odavno se govori o uređenju kampa nedaleko Vele drage, čak je bio i planiran u PPU-u općine Lupoglav. Nakon osnivanja Parka prirode "Učka", čiji je plan višeg reda, Općina na tom prostoru ništa ne može planirati, ali će, dodaje Baxa, u okolici, izvan obuhvata Parka prirode svojim dokumentima poticati gradnju kuća za odmor, kampova i kamp odmorišta. ( Mirjan RIMANIĆ)