VJEČNA TEMA I DILEMA

JE LI I U ISTRI POTREBNO UKINUTI NEKE OPĆINE I GRADOVE? Pogledajte koje su najbogatije, a koje najsiromašnije općine

| Autor: Milan PAVLOVIĆ
Funtana (N. LAZAREVIĆ)

Najviši prihod po glavi stanovnika bilježi Općina Funtana, dok je najsiromašnija, kao i u 2018., Općina Karojba u kojoj je proračunski prihod iznosio 2.485 kuna na svakog od 1.438 stanovnika * Ispod crte županijskog prosjeka nalazi se pet istarskih gradova - Pazin, Labin, Buzet, Buje i Pula, u kojoj je ostvareno više od 322 milijuna kuna proračunskih prihoda, ali kad se on podijeli na 57.460 stanovnika, dobije se iznos od 5.625,55 kuna na svakog Puljanina

Teritorijalni preustroj Hrvatske jedna je od onih evergreen tema koje se u pravilu razbuktaju uoči svake predizborne kampanje. U načelu svi su svjesni da u zemlji imamo previše županija, gradova i općina, no svi planovi i najave koriste se isključivo kao predizborno oružje, jer nitko se od izbornih pobjednika dosad nije usudio upustiti u bilo kakvu rekonstrukciju postojećeg modela. Jasno je i zašto - svima bi u tom prekrajanju negdje morala biti okrznuta i vlastita stranačka baza, a administrativni aparat u jedinicama lokalne samouprave ipak je jedna od najširih platformi za zadovoljavanje ambicija zaslužnih pojedinaca u redovima svih političkih stranaka.

Financijska neovisnost

Hrvatska ima ukupno 555 jedinica lokalne samouprave, a argumentiranu raspravu o opravdanosti njihovog tolikog broja potakli su ove godine i prije samih izbora silni problemi koje su brojni građani tijekom koronakrize imali s putovanjima od kuće do posla. U mnoštvu razloga "za" i "protiv" njihova postojanja jedan od najuvjerljivijih uvijek je financijska neovisnost gradova i općina, odnosno mogu li jedinice lokalne samouprave vlastitim proračunskim prihodima pokriti sve potrebne rashode, ali i planirati svoj razvoj.

Velike su razlike između najbogatijih i najsiromašnijih lokalnih jedinica, a kakvo je po tom pitanju stanje na području Istarske županije bilo u 2019. godini vidljivo je iz tablice ostvarenja prihoda u 10 gradova i 31 općini Poluotoka. Na samom vrhu te tablice nalazi se Općina Funtana, koja je, nakon što ju je u 2017. godini s prvog mjesta skinula Tar-Vabriga, lani s tom općinom opet zamijenila mjesta. Ribarsko, poljoprivredno, a prije svega turističko mjesto, koje se nalazi između Vrsara i Poreča, lani je ostvarilo gotovo 17,5 milijuna kuna proračunskih prihoda što je, kad se podijeli na 907 stanovnika te općine, 19.247,19 kuna per capita. To je 1.564 kune više po glavi stanovnika od onoga što je ostvareno u 2018., tako da je taj prihod u Funtani za samo dvije godine narastao za više od 4 tisuće kuna.

Jedna od najbogatija jedinica lokalne samouprave u Istri Tar-Vabriga ujedno je i najmlađa općina na Polutoku, nastala je tek 2006. izdvajanjem iz sastava Grada Poreča. Rezultati ostvareni u zadnjih nekoliko godina dokazuju da su za to osamostaljivanje imali i više nego dobre argumente. Nakon rekordnog proračunskog prihoda ostvarenog u 2018., kad je Tar-Vabriga s 20.750 kuna per capita bila u samom vrhu najbogatijih jedinica lokalne samouprave, lani je ta pozicija zadržana i uz lagani pad. Ova Općina lani je ubrala 36,6 milijuna kuna, te ostvarila prihod od 17.888 kuna po glavi stanovnika. Okosnicu razvoja te općine, kao uostalom i na čitavoj zapadnoj obali Istre, čini turizam, a Tar-Vabriga, kao jedna od vodećih europskih ljetnih kamping destinacija, u sezoni zna dnevno ugostiti i 20 puta više gostiju nego što ima stanovnika. Sjajni turistički pokazatelji i brojke su ujedno i najveći razlog što Tar-Vabriga ostvaruje proračunske prihode po glavi stanovnika daleko iznad regionalnog, a pogotovo državnog prosjeka.

Prvi grad

Pomalo neočekivano na trećem se mjestu po lanjskom proračunskom prihodu našla Općina Grožnjan s 17.638 kuna po glavi stanovnika, a u top pet su još i turistički Vrsar i Medulin u kojima, zahvaljujući toj djelatnosti, barem do ove godine nikad nije nedostajalo proračunskih prihoda. Prvi grad na toj listi je na šestom mjestu Novigrad, a više od 10 tisuća kuna proračunskih prihoda po svakom stanovniku ostvarili su Bale, Fažana, Umag i Rovinj.

U godišnjem izvještaju o izvršenju županijskog proračuna za 2019. može se pronaći podatak o tome da su ukupno naplaćeni prihodi i primici svih jedinica lokalne samouprave lani iznosili 1,6 milijardi kuna, što je na razini prethodne godine. Od navedenih prihoda, na porezne otpada 683,7 milijuna kuna, na komunalnu naknadu, doprinose i ostale prihode od administrativnih pristojbi te prihode po posebnim propisima 420,3 milijuna kuna, dok na ostale otpada 438,5 milijuna kuna. Ukupno raspoloživa sredstva svih gradova i općina u Istarskoj županiji umanjena za viškove i kredite iznosila su gotovo 1,45 milijarde kuna, što na nešto više od 208 tisuća stanovnika, koliko nas živi u Istri prema zadnjem popisu stanovništva, daje prosječan prihod od 7.414,51 kunu po stanovniku.

Najviši prihod per capita bilježi se, dakle, u Općini Funtana, dok je najsiromašnija, kao i u 2018., Općina Karojba u kojoj je proračunski prihod iznosio 2.485 kuna na svakog od 1.438 stanovnika. Od ukupno 41 jedinice lokalne samouprave, 25 ih ostvaruje prihod ispod županijskog prosjeka, dok je njih 16 iznad njega. Ispod te crte županijskog prosjeka nalazi se pet istarskih gradova - Pazin, Labin, Buzet, Buje i Pula, u kojoj je ostvareno više od 322 milijuna kuna proračunskih prihoda, ali kad se on podijeli na 57.460 stanovnika, dobije se iznos od 5.625,55 kuna na svakog Puljanina.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum