KLIMATSKE PROMJENE

JADRAN SVE VIŠE NALIK NA TROPSKO MORE: Invazivna toksična alga širi se morem sjeverno od Poreča

Livade grozdaste kaulerpe najrazvijenije su upravo krajem ljeta. Šire se morskim dno i potiskuju sve ostale autohtone vrste prvenstveno alge, spužve, koralje, moruzgve i niske vrste cvjetnica, mijenjajući izgled i uništavajući ekološku ravnotežu i biološku raznolikost morskog dna, upozoravaju iz pulskog Aquariuma

| Autor: Glas Istre
Invazivna zelena toksična alga, grozdasta kaulerpa Caulerpa cylindracea

Invazivna zelena toksična alga, grozdasta kaulerpa Caulerpa cylindracea


Na području akvatorija sjeverno od Poreča, invazivna zelena toksična alga, grozdasta kaulerpa Caulerpa cylindracea širi se i dalje te stvara gusta naselja, livade koje prekrivaju morsko dno poput tepiha. Naselja ovih algi najrazvijenija su upravo krajem ljeta, odnosno početkom jeseni, doznajemo od stručnjaka pulskog Aquariuma.

Ova se invazivna vrsta u Jadranskom moru pojavila već 2000. godine, a u sjevernom Jadranu u ljeto 2004. i to u luci grada Vrsara. Lani su je stručnjaci Aquriuma zamijetili na dvije lokacije u Medulinskom zaljevu, i to u uvalama Stupice i Školjić, na dubini od 14 metara.

Zaustavlja je posidonija

- Upravo zbog toga što nema prirodnih neprijatelja i zapravo uspijeva na svim mogućim staništima, ističem važnost naše posidonije, ali i ostalih zavičajnih vrsta makroalgi koje bi morale prvenstveno zaštiti i tako spriječiti daljnja štetu koju ova invazivna vrsta čini našem morskom dnu, još je tada upozoravala vlasnica Aquariuma i morska biologinja Milena Mičić. Znanstvena istraživanja pokazala su da tamo gdje raste posidonija većinom ove invazivne alge nema, dok druge autohtone cvjetnice ova napast ipak preraste i one se ne mogu zaštiti jer nemaju takvo korijenje kao što ga ima posidonija, pojašnjava Mičić.

Istraživanja od 2004. do 2014. godine pokazala su u Istri postojanost alge unatoč tome što su tadašnje zimske temperature mora padale do osam stupnjeva. No, periodi s blagim zimama te višom zimskom temperaturom mora pogodovali su širenju ove invazivne vrste.

Koliko je invazivna svjedoči i činjenica da može rasti do 15 milimetar dnevno, direktno potiskujući zavičajne, autohtone sesilne organizme, prvenstveno alge, spužve, koralje, moruzgve i niske vrste cvjetnica, mijenjajući izgled i uništavajući ekološku ravnotežu i biološku raznolikost morskog dna i podmorja. Time se, zaključuje Mičić, nažalost potvrđuje tropikalizacija Sredozemlja uslijed klimatskih promjena i na sjevernom Jadranu.

Brste je boba i salpa

Znanstvena istraživanja su pokazala da je duž cijele zapadne obale Istre pokrivenost tom algom još 2014. g. bila 88 posto površine na 10.000 četvornih metara. Razlog tome je zatvorenija cirkulacija te slabije miješanje vodenog stupca tijekom toplijeg razdoblja kada dolazi do nedostatka kisika. Ta se pojava odvija u prvoj polovici jeseni i traje sve do studenog, kada počinje prevladavati ciklonalno strujanje i pridneni sloj počinje dobivati kisik.

Grozdasta kaulerpa preferira pješčano-kamenita dna, područja pod antropogenim utjecajem te područja zaštićena od utjecaja valova. Neki morski organizmi kao što su ribe; salpa i bukva/boba, ježinci te morski puž njeni su brstioci, no nisu i kontrolori njenog širenja. Za razliku od ježinaca i riba, primarna ishrana morskog puža većinom se sastoji od alge roda kaulerpa, pojašnjavaju iz Aquariuma.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater