UPOZORENJE

IVOŠEVIĆ: Istarski način života je ugrožen. Prijeti nam gubljenje pozicije za koju smo mukotrpno radili od 1995.

| Autor: Glas Istre
Denis Ivošević (snimio M. MIJOŠEK)

Denis Ivošević (snimio M. MIJOŠEK)


Održivi razvoj, zelene politike, urbanizam i urbana estetika bile su glavne teme dva studijska putovanja na kojima su predstavnici lokalne samouprave i turističkih zajednica s područja središnje Istre o tim temama mogli čuti zanimljiva iskustva svojih kolega s prostora južne Austrije. Radi se o graničnom području smještenom uz granicu s Mađarskom i Slovenijom kojem je upravo ta pozicija dugo vremena bila svojevrsna kočnica razvoja i napretka.Prije više od dva desetljeća mudri ljudi toga kraja sjeli su zajedno za stol i počeli osmišljavati načine kako umjesto daljnjih traženja opravdanja za zaostajanje u razvoju osmisliti priču u središtu koje će se naći sve one vrijednosti koje taj kraj ima i koje može ponuditi i drugima. S obzirom na to da se radi o području na kojem je prije nekoliko milijuna godina bilo aktivno nekoliko vulkana, čiji vrhovi su danas brežuljci razbacani širom tog idiličnog krajolika, granična regija dobila je novi identitet Vulkanlend čime se počela ispisivati jedna sasvim nova i uzbudljiva stranica u povijesti ruralnog razvoja toga područja.

Tijekom studijskog putovanja sudionici su imali prilike čuti zanimljiva predavanja ključnih ljudi koji su bili zaduženi za održivi razvoj štajerskog Vulkanlanda posljednjih 20 godina. Jedan od njih bio je i sam gradonačelnik Feldbacha Josef Ober koji je sa svojim stručnim suradnicima održao prezentaciju s posebnim fokusom na urbanističko planiranje te važnosti teme solarne i fotonaponske mreže čiji razvoj i proširenje potiču u cijeloj regiji. Isto tako prisutnima je izložio vrlo korisne ideje kao i pojam kulture održive gradnje u sklopu koje je Općina Feldbach izdala zanimljivu brošuru namijenjenu postojećim i budućim graditeljima putem koje se promiče gradnja u skladu s teritorijem, klimom, održivosti, energijom, pristupačnosti i održivog načina života. No posebno zanimljiv bio je njegov osvrt na vrijednosti u prostoru koji nas okružuje i njihovoj valorizaciji.

- Kroz globalizaciju smo svi pomalo izgubili pojam o vrijednosti prostora i svega ostalog što nas okružuje, te je potrebno osvijestiti te vrijednosti. Važno je da lokalno stanovništvo vidi i shvati vrijednost i potencijal ruralnog prostora koji ih okružuje, te da ga tako počnu i doživljavati. Ne kao teret, već kao priliku. Mi smo prije više od dva desetljeća bili siromašan kraj u kojem se lošije živjelo nego u ostalim dijelovima Austrije zbog čega su se mnogi mladi ljudi iseljavali. Međutim, imali smo viziju, ne samo kako zaustaviti, već i potpuno preokrenuti te procese. Te vizije i nova interpretacija prostora koji nas okružuje na početku mnogima nisu bile razumljive pa smo nailazili na podsmjeh i na kritike. I bilo je potrebno puno vremena da te promjene počnu davati prve rezultate i da se ljudi odmaknu od dotadašnjeg mentaliteta, odnosno shvate da umjesto periferije mogu postati centar. Da zahvaljujući onome što imamo i što znamo proizvesti ova naša regija može postati prepoznatljiva i bogatija. A kad jedna regija postane brend, kao što je to nama pošlo za rukom, onda iz nje više nema iseljavanja, već se dapače, ljudi u nju žele vratiti i doseliti, govoreći o transformaciji toga kraja kazao je svojim gostima iz Istre gradonačelnik Ober.

On je taj proces kroz koji je prošla njegova regija usporedio s procesom transformacije gusjenice u leptira u kojem je ono ružno što mnogi vide u gusjenici moralo neko vrijeme biti začahureno da bi se taj proces transformacije dogodio i kako bi svi imali prilike uvjeriti se kako se nekadašnja gusjenica pretvorila u nešto lijepo.

- U svemu tome jako je važna upornost i ne odustajanje od cilja, ali i zajedništvo bez kojeg nikakav napredak jednostavno nije moguć. Jer kad nam nedostaje zajednički pogled u budućnost onda tu budućnost dirigiraju sitnice, kazao je u svojoj prezentaciji gradonačelnik Feldbacha.

Za Istru možemo reći da je u proteklih dvadeset godina napravila velike razvojne i strukturne korake: uvelike je podigla komunalni standard u tim prostorima pa shodno tome i kvalitetu života, mlado stanovništvo se vraća i osniva svoje biznise, učinjen je značajan napor u podizanju novih nasada, turizam u tim prostorima je dobio svoj puni profil, kreiran je svojevrsni, prepoznatljiv Istrian lifestyle.

- Danas je taj istarski način života ugrožen i prijeti nam gubljenje pozicije za koju smo mukotrpno radili od 1995. na ovamo. S jedne strane imamo prijetnju gubljenja identiteta i autentičnosti Istre i svega onoga što podrazumijeva Istrian lifestyle, a s druge, postoji izuzetno velik i nekontroliran pritisak s intervencijama u prostoru koji je naš osnovni i jedini resurs: bespravna gradnja, novogradnja koja je vođena idejom brze zarade bez poštivanja tradicijskog nasljeđa i kulturnog identiteta Istre, smatra direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević.

Ruralno područje, kaže, koje je ujedno i jedna od najljepših kulisa za razvoj turizma na Mediteranu, u tom je smislu posebno osjetljivo s obzirom na ubrzani razvoj turizma.

- Držim da je važno skrenuti pozornost da sada, kad smo spoznali turistički potencijal unutrašnjosti Istre, kada smo uvidjeli da je model kojeg smo razvijali uspješan, da daje sasvim konkretne i mjerljive rezultate i da su brojke posjećenosti svake godine sve veće, mora biti jasno da taj razvoj ima svoje limite! U ovom trenutku, dok smo još u situaciji, mi moramo planirati novi razvoj, te težiti da on bude cirkularni, održiv i odgovoran, odnosno u skladu s najboljim i najuspješnijim praksama koje postoje u našem okruženju, kaže Ivošević. Ideja studijskog putovanja, dodaje, bila je da se skrene pozornost na dvostruku ekološku i digitalnu tranziciju koja će utjecati na sve dijelove našeg gospodarstva.

Na turizam će, naime, centralno utjecati takozvani EU Green Deal. Pitanja putovanja i mobilnosti ali i smanjenje CO2 u svim područjima života - od građevinarstva do proizvodnje hrane i turizma utjecat će na živote ljudi. U konačnici, cilj je stvoriti i održati regiju pogodnu za život za sve; za domaće i goste. Održivi turizam treba podršku i prihvaćanje lokalnog stanovništva. Budući procesi dodane vrijednosti moraju se razvijati u zajedničkim razvojnim procesima s lokalnim stanovništvom, s lokalnim pružateljima usluga iz trgovine, obrta, proizvodnje hrane, umjetnosti i kulture. Destinacijski marketing će se pretvoriti u destinacijski menadžment tj. upravljanje procesima: kako oblikovati takve procese koji su instrumenti od pomoći i kakvu ulogu turistička zajednica može i treba imati u tom procesu.

- Upravo iz tog razloga je odabrana južna Štajerska u Austriji. Nekada zapušteni ruralni krajevi iz kojih su se svi iseljavali, danas su primjer kako na kvalitetan način odabrati razvojni model koji je podigao tu regiju na višu razinu kvalitete života, vrijednosti imovine, vrijednosti poljoprivrednog obrađenog zemljišta, vrijednosti autohtonih proizvoda uz implementaciju visokih standarda zaštite okoliša i uz implementaciju visokih standarda zaštite urbane, krajobrazne i pejsažne arhitekture. Upravo iz tog razloga smo kreirali jedan program koji u potpunosti odgovara našim izazovima u bližoj budućnosti, kaže Ivošević.

Direktorica Turističke zajednice Središnje Istre Sanja Kantaruti kaže da je studijsko putovanje pokazalo da OPG-ovi, proizvođači lokalnih proizvoda i ponuđači usluga na našem području ne zaostaju puno za onim stupnjem razvoja na kojem su njihove štajerske kolege.

- Ono što mi je bilo posebno zanimljivo i što bih voljela da i mi primijenimo na našem području je zbilja ozbiljna razina umrežavanja koju su oni dosegli. Umreženi su na način da kroz snažnu promociju regionalnog brenda u svojim prostorima, uz svoje proizvode, svi nude i promoviraju i premium proizvode drugih regionalnih proizvođača. To je nešto što gosti danas traže jer im omogućava da na više mjesta upoznaju i kušaju najbolje proizvode koje regija u kojoj borave, a kod nas je to konkretno Središnja Istra, nudi, te je to snažnije umrežavanje definitivno smjer u kojem i mi želimo i namjeravamo ići, kaže direktorica TZ Središnje Istre.

Velike dodane vrijednosti koja im nosi takav nastup na tržištu i zajednički regionalni brend svjesni su štajerski proizvođači koji predstavljajući vlastite proizvode ne propuštaju priliku istaknuti benefite koje im nosi taj zajednički okvir. Tako primjerice u lokalnoj kraft pivnici Lava Brau postoji kutak u kojem uz vrhunsko pivo i viski ovog proizvođača možete kupiti razne druge vrhunske proizvode s oznakom Vulkanlanda, od čokolada, marmelada i raznih namaza, do vina od jabuke ili lokalnog bučina ulja, koje nećete pronaći na policama trgovina, ali ćete zato obilazeći lokalnog pršutara, proizvođača sira ili mlinara koji se bavi i preradom bučinog sjemenja, u njihovom kutku namijenjenom lokalnim proizvodima, isto tako naći pivo i viski iz Lava Braua.

Drugi vrlo zanimljiv aspekt ovog putovanja bio je perspektiva na urbanu problematiku koja je u ovoj regiji maksimalno fokusirana na očuvanje identiteta i upravljanje razvojem kako bi se onemogućila devastacija ruralnog područja. Načelnik Lupoglava Franko Baxa kaže da su razgovori s lokalnim čelnicima pokazali da se po tom pitanju radi o visoko funkcionalnim sustavima koji imaju pred sobom jasne ciljeve što po pitanju upravljanja prostornim resursima žele postići, ali su im na lokalnu i regionalnu razinu spušteni alati uz pomoć kojih to mogu realizirati.

- Zanimljivo je bilo čuti da investitori prije svake gradnje moraju doći u lokalnu samoupravu i dobiti pozitivno mišljenje na svoj projekt koje mu izdaju stručne osobe, odnosno arhitekti, koji ga savjetuju i o načinu gradnje, materijalima koje mora koristiti, te uređenju fasade i okoliša, kako bi objekt koji namjerava izgraditi ne bi nagrdio izgled tog ruralnog prostora. Bez tog mišljenja investitor ne može krenuti u gradnju, kazali su nam naši domaćini, a o koliko se ozbiljnom sustavu radi svjedoči i činjenica da su se na naš upit imaju li i kako se nose s ilegalnom gradnjom naši domaćini samo nasmijali rekavši: „Naravno da nemamo, pa Austrija je pravna država!“ To pokazuje da zakonska regulativa u toj zemlji po tom pitanju odlično funkcionira od samog vrha, odnosno države, pa do regija i općina, te da su svi svjesni da ni na jednoj od tih razina nema „gledanja kroz prste“, pa im ni na pamet ne pada takva avantura. To je definitivno nešto što bi i nama trebao biti cilj, a ukoliko želimo zaštiti i očuvati ruralni prostor u kojem živimo, i jedna od prioritetnih zadaća, zaključio je Franko Baxa.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini