U sklopu školske priredbe predstavljen je projekt koji je ostvaren u kao dio institucionalizacije zavičajne nastave čiji je glavni sponzor i organizator Istarska županija. Mali Barbanci istraživali su smokvu
Osnovna škola Jure Filipovića u Barbanu ove je godine zasluženo obnovila svoj status Međunarodne Eko-škole kojeg je stekla još 2010. godine kao 10. generacija Eko-škola. Nakon osam godina kontinuiranog rada dobili su srebrni status na kojeg su vrlo ponosni. To znači da je ova škola u cijelosti ispunila uvjete iz smjernica za provedbu programa Eko-škole. Međunarodne Eko-škole su program Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš pri Vijeću Europe i njihova je zanimljivost što nisu zatvorene u okvire škole već su istovremeno i program lokalne zajednice.
Projekt smokva - kraljica suhozida
Nacionalni koordinator Eko-škola u Republici Hrvatskoj je Udruga Lijepa Naša. Ispred škole po peti put se zavijorila zelena zastava kada su ujedno i obilježili Dan škole. Svečanosti je prisustvovala regionalna koordinatorica Eko-škola Bisera Aras koja je istaknula zadovoljstvo postignutim uspjesima. Vrijedni učenici i učitelji marljivo su se pripremali za ovu svečanost te su brojnu publiku razveselili glumom, pjesmom, recitacijama i sviranjem na harmonici i gitari. Članovi Učeničke zadruge Smokvenjak izložili su svoje radove: maslinovo ulje iz školskog maslinika, lavandine jastučiće, ukrasne predmete od drva i kamena i na taj način promicali ekologiju i poduzetništvo.
U sklopu školske priredbe predstavljen je projekt koji je ostvaren u kao dio institucionalizacije zavičajne nastave čiji je glavni sponzor i organizator Istarska županija. Mali Barbanci istraživali su smokvu. Idejna nit o nazivu krenula je od loga škole koja je Međunarodna eko-škola i naziva učeničke zadruge Smokvenjak.
Glavni su ciljevi bili istražiti, upoznati i očuvati zavičajne vrijednosti i osobitosti, poticati kreativno povezivanje zavičajne nastave s nastavnim programima i implementacija zavičajnih sadržaja u nastavne planove i programe, upoznati autohtonu biljku u zavičaju, uočiti povezanost podneblja i biljne zajednice u zavičaju, upoznati stare običaje, priče i legende vezane uz povijest.
Slikovnica, kuharica i razglednice
Projekt se tijekom cijele školske godine provodio kroz mnoge aktivnosti. Učenici su istraživali temu kroz terensku nastavu, predavanja, likovni i literarni izričaj u svim oblicima nastavnih i izvannastavnih aktivnosti. Smokva je crticama iz povijesti ispričala svoju priču čiji je temelj upravo u školskom dvorištu, u zasađenim stablima smokava. Uvodno predavanje o smokvi održao je dr. sc. Željko Prgomet, agronom i stručnjak u voćarstvu i maslinarstvu. Govorio je o smokvi i svim njezinim blagodatima. Prgomet je uveo u svijet smokve putem prezentacije iz koje su saznali o ljekovitosti smokve, raznim sortama smokava kao i o brojnim proizvodima koje dobivamo od smokve. Na poklon je donio i sadnice smokve koje su učenici zasadili u školskom vrtu.
Učenike trećeg razreda smokva je inspirirala za izradu slikovnice. Zajedničkim su je snagama napisali, ilustrirali i nazvali je “Tajne barbanske smokve.” Veoma uspješno smokvu su uklopili i u jedinstvenu kuharicu pod nazivom “Ča se sve more parićat od smokav: smokvina kuharica”. Obogaćena je učeničkim likovnim radovima. Potrudili su se i osmisliti razglednice koje predstavljaju smokvu i kraj u kojem se nalazi. Na satovima informatike bavili su se digitalnom obradom slikovnice, izradom razglednica i QR kodova o smokvi, kazala je ravnateljica škole Smiljana Vale. (C. B. GALIĆ)