PANEL NA WEEKEND MEDIA FESTIVALU
ISTRAŽIVAČKI NOVINARI - Prijetnje su njihova svakodnevica. DRAGO HEDL: "Prije su nas tukli, a sada nude novac"
Weekend Media Festival Drago Hedl ( Snimio Dejan Štifanić)
Glavna lica panela "Junaci našeg doba - istraživački novinari" na ovogodišnjem Weekend Media Festivalu bili su poznati hrvatski novinari Ivan Pandžić (24 sata), Denis Mahmutović (24 sata), Danka Derifaj, (Potraga, RTL Hrvatska), Mato Barišić (Provjereno, Nova TV) i Drago Hedl (Telegram) koji su poznati po tome što redovito umjesto institucija obavljaju njihov posao, dok je ulogu moderatora ispunio komunikacijski stručnjak i novinar Petar Štefanić.
"Kritičko razmišljanje je najvažnije kod istraživačkog novinarstva. Moramo se preispitivati i provjeravati informacije bezbroj puta. Mislim da svako pravo novinarstvo ima u sebi dio istraživačkog novinarstva. Ja sam počeo pratiti Milana Bandića još kada sam imao 21 godinu i vidio sam na koji način, nekada, iza odluka koje se čine divne i krasne izvana, kao Advent, iza cijele te priče stoji drugačija situacija", rekao je Pandžić, a Derifaj je dodala da istraživački novinari ipak imaju veliku prednost nad ostalim novinarima - više vremena, na što se nadovezao Barišić i istaknuo da je dnevno novinarstvo u mnogočemu različito od tjednog, te naglasio da se neke priče rade i mjesecima.
"Srećom, mi za emisiju imamo više vremena. Svaki novinar kada dođe do informacije mora okrenuti barem dva, tri broja telefona kako bi bio siguran da je ona točna i to se već može nazvati istraživanjem", kaže Derifaj.
Mahmutović je potom kao vrlo važan faktor izdvojio podršku redakcije. "Naš je posao riskantan, a ponekad izaziva akutnu duševnu bol", našalio se.
Panelisti su prokomentirali i cenzuru medija vezanu uz slučaj u kojem je Općinski građanski sud u Zagrebu donio privremenu mjeru zabrane objavljivanja tekstova o donedavnoj ravnateljici zagrebačke Poliklinike za zaštitu djece i mladih Gordane Buljan Flander.
"Na prvu sam pomislio da ovakva cenzura nije moguća. Nisam mogao vjerovati da se to događa u Hrvatskoj. Vidio sam obrazloženje i mogu reći da je nikakvo. To je jako velika pogreška suda. Ne bi mogli, teoretski, napisati niti pohvalu o njoj, sve je zapravo zabranjeno. Tako su poručili svima nama da začepimo usta. No, borit ćemo se protiv ovog svi zajedno", poručio je Pandžić.
To je demonstracija sile s pozicije moći. Mi se suočavamo s mnogo tužbi i u sve to ulažemo naše vrijeme, trud i energiju. To je samo naš posao, nadovezala se Derifaj.
"Iako je u javnosti sveprisutna tvrdnja da sloboda medija nije upitna, često svjedočimo tome što sve istraživački novinari doživljavaju kada nekome njihovo izvještavanje ne odgovara. Prijetnje i tužbe samo su neka od iskustava s kojima se novinari nerijetko suočavaju zbog obavljanja svog posla", naglasila je Derifaj.
Da se kao društvo teško borimo s korupcijom ovi novinari jako dobro znaju, a složili su se i da pokušaji mita u njihovom poslu nisu stran pojam. Ali to nije jedini problem građana Hrvatske.
"Veći problem od korupcije je politička i građanska kultura, koja je nažalost izrazito slaba. Stav 'neka je krao, ali je i nama dao' najveći je problem. Neki će reći da je pronevjera deset tisuća kuna malo, ali ja sam vam kažem da to nije malo. Danas deset, jučer pet, sutra dvadeset", komentirao je Pandžić, a na građansku nekulturu osvrnuo se i Barišić.
"Prijetnje su svakodnevica. Baš nedavno je jedna kolegica dobila poruku da pazi što radi u mraku. To je uvijek znak da si nekoga oštro nagazio. Naravno, prijava u ovakvim situacijama nije upitna. Međutim, neke stvari su jednostavno normalizirane, počevši od društvenih mreža, gdje svakodnevno ostaju tisuće komentara o tome kako nekog novinara treba ubiti, kao i njegovu obitelj", kazao je Barišić.
"Prije su nas tukli, a sada nude novac. Kada idem na razgovor s osobom koju istražujem, već imam sve informacije, pa na kraju provjerim ima li nekog objašnjenja", konstatirao je najiskusniji i najstariji od svih panelista Drago Hedl, a Derifaj je potom pojasnila razliku između istraživačkog novinarstva na televiziji i u novinama.
"Na koji god način radili bitno je da imamo dokument kao dokaz. Ako to nemaš onda barem da si od tri osobe čuo da je to tako i da si siguran da ih možeš pozvati na sud da svjedoče. Pisanim novinarima je možda lakše napisati, ali činjenica je da ti dokaz jednostavno treba za sve, bez obzira snimio ti to ili napisao. Teže je snimiti nekoga da pristane na razgovor kada zna unaprijed da mi nešto protiv njega imamo", kazala je Derifaj, koja se potom osvrnula i na slučaj vezan uz Marka Perkovića Thompsona.
"Ja ne znam da li je Thompson podigao kaznenu prijavu. Još uvijek nisam ništa primila. Radi se o osobi koja može prisvojiti što želi. Moj posao je bio da ispitam zašto institucije ne rade svoj posao.
Također, prijavila sam prijetnje i još uvijek nemam nikakve informacije radi li se što po tom pitanju" napomenula je.
Istraživački novinari nerijetko riskiraju vlastitu sigurnost i sigurnost svoje obitelji, a sve u svrhu višeg cilja - otkrivanja istine i zadovoljavanja javnog interesa i interesa svojih sugrađana, složili su se sudionici. Zaključili su i da istraživački novinari unatoč prijetnjama i čestom nerazumijevanju javnosti danas više nego uspješno obavljaju svoj posao, a o tome svjedoči i velik broj priča koje su sretan kraj dobile upravo zbog novinarskih reportaža.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
