Osim projekata suradnje, dva gradonačelnika Siniša Žulić i Aleš Bržan dotaknula su se mogućnosti rješavanja nekih izazova prije svega povratka teretnog prometa na državnu cestu od Buzeta do Kopra čime bi se zasigurno gospodarstvenicima, prije svega malim i srednjim poduzetnicima s obje strane granice olakšalo poslovanje

- Često volimo reći da je Kopar najveći Buzet na svijetu, s obzirom da prema nekim pretpostavkama, u prvom i drugom koljenu na koparskom području živi gotovo dvostruko više potomaka Buzećana nego je nas ostalo u Buzetu. Moguće i desetak tisuća. Činjenica je da je sredinom 20. stoljeća, kada je Buzet bio nerazvijen kraj puno njih svoju egzistenciju potražilo upravo na koparskoj obali. Kopar je uz ostalo zaslužan i za gospodarski razvoj Buzeta krajem sedamdesetih godina prvenstveno zahvaljujući tadašnjem Pogonu Tomosa pa nakon toga i Cimosu koji je svih ovih trideset godina naš najznačajniji gospodarski objekt, istaknuo je buzetski gradonačelnik Siniša Žulić na susretu s novim gradonačelnikom Kopra Alešom Bržanom.

Njeguju tri desetljeća dugu suradnju

Grad Buzet i Mestna občina Koper njeguju tri desetljeća dugu suradnju, a krajem 2017. godine u Kopru je prigodnom svečanošću obilježeno 30 godina potpisivanja Povelje o bratimljenju. Nakon lokalnih izbora u Sloveniji, na dužnost gradonačelnika u bratskom Kopru stupio je Bržan i ovo je bio prvi susret dva gradonačelnika te njihovih zamjenika. Uz predstavljanje aktivnosti i projekata Grada Buzeta, na sastanku je bilo govora i o prijedlogu daljnje suradnje između Buzeta i Kopra.

- Suradnja Buzeta i Kopra dugačka je na službenoj razini više od trideset godina i siguran sam da će se nastaviti i u budućnosti. Puno je poveznica prije svega obiteljskih, prijateljskih i gospodarskih. Nama je Kopar uvijek bio uzor u mnogim stvarima i partner kod realizacije brojnih projekata, istaknuo je Žulić koji je među značajnije spone koje povezuju dva grada uvrstio i vodoopskrbu. Istarski vodovod Buzet i Rižanski vodovod Kopar zajedno su svojevremeno gradili sustav Gradole kako bi se osigurala nesmetana opskrba vodom stanovnika s obje strane granice. Izrazio je zadovoljstvo što Buzećani i Koprčani surađuju na različitim poljima bilo da se radi o obrtnicima, vatrogascima, suradnji među školama, domovima za starije ili na europskim projektima.

Povratak kamiona kroz Požane

- Osim projekata suradnje, dotaknuli smo se mogućnosti rješavanja nekih izazova prije svega povratka teretnog prometa na državnu cestu od Buzeta do Kopra, preko graničnog prijelaza Sočerga/Požane, čime bi se zasigurno gospodarstvenicima, prije svega malim i srednjim poduzetnicima s obje strane granice olakšalo poslovanje i od toga bi koristi imala cijela zajednica. Želja je također da po uzoru na maslinovo ulje, suradnja prije svega hrvatske i slovenske Istre bude intenzivirana i na drugim poljima i da Istra kao takva bude još veći brend ne samo na europskom nego i na svjetskom tržištu. Kopar ima puno manifestacija s istarskim predznakom i na tome često surađujemo, prije svega na očuvanju kulturne baštine ovih područja. Ima još puno izazova, možemo razmijeniti iskustva na projektima zaštite okoliša. Tu je i povezivanje s bolnicom u Izoli, koji je jedan projekt malo širi od samog područja Buzeta i Kopra, istaknuo je Žulić.

- Dvije države, jedna Istra, slični problemi, slični načini života. Puno stvari nas povezuje, komentirao je Aleš Bržan, prvi puta u Buzetu u svojstvu koparskog gradonačelnika. Istaknuo je također da je suradnja između Buzeta i Kopra dugogodišnja te će se na različitim nivoima nastaviti i dalje.

Novi direktor Rižanskog vodovoda Kopar Martin Pregelj koji je tu funkciju preuzeo prije mjesec dana, naglasio je da Rižanski vodovod ima premalo pitke vode posebice u ljetnim mjesecima kada se zbog dolaska turista potrošnja vode poveća. - Na područje od oko 88.000 stanovnika dođe još gotovo pedesetak tisuća turista i tada bez pomoći susjednog i prijateljskog vodovoda ne bi uspjeli osigurati neometanu vodoopskrbu u sezoni, rekao je Pregelj.

Preuzimaju vodu

Istarski vodovod Buzet pitkom vodom već godinama opskrbljuje slovenski dio Istre, suradnja dva susjedna i pogranična vodovoda datira od izgradnje sustava Gradole, a danas počiva na drugačijim ugovornim osnovama od prvotnih te su definirane količine i cijena. Rižanski vodovod ima obvezu preuzeti minimalno 500.000 kubika godišnje neovisno o potrošnji. 

Povezane vijesti

• Za rekonstrukciju javne rasvjete osigurano 2,4 milijuna kuna
• Je li "tona" jednako teška u Sloveniji i u Hrvatskoj?
• ŽIVOT UZ GRANICU: Pogranična područja surađuju i u korona vremenima