Popeti se po stepenicama, a ima ih koji su ih nabrojali dvjestotinjak, po vrelom rujanskom suncu uzbrdo do starogradske jezgre, nije bio ugodan subotnji poduhvat, ali trud se isplatio već dolaskom na Lopar, a potom i Pjacalet, Velu šternu, Baštion…, na ulice i trgove starogradske jezgre Buzeta koji je svoje goste dočekao pučkim sajmom i tradicijskom muzikom baš kao nekada kada se zabavljalo uz gunjce, armonike trieštine i male orkeštrine.

Subotina po starinski, iako u skromnijem izdanju prilagođenom epidemiološkim mjerama i prigodnog naziva "Subotina po koroni - Samanj u Storen grode", manifestacija koja dočarava zvukove, okuse, mirise i glazbu prohujalih vremena, malo je koga ostavila ravnodušnim. Brojni domaći i strani posjetitelji, među njima ponajviše turisti iz Njemačke, uživali su u revitaliziranom pučkom sajmu kakav se uz blagdan Male Gospe slavio na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, kao središnja fešta uoči jesenje berbe grožđa. Ugasio se početkom Drugog svjetskog rata, a potom je prije dvadesetak godina ponovo pokrenut i obilježava se uz gradski praznik.

Subotnji i nedjeljni program po prvi je puta objedinjen u jedan dan i održan u subotu u starogradskoj jezgri, a izostali su i oni sadržaji Subotine zbog kojih ju je, između ostalog, britanski dnevni list "The Guardian" svojevremeno uvrstio među dvadeset najboljih tradicijskih festivala u Europi. Niti je bilo kostimiranih likova, niti se pripremala velika fritada s tartufima u divovskoj tavi, ali su pojedini ugostitelji u ponudi imali fritadu sa svježim bijelim tartufom, i time ipak obilježili službeni početak sezone najskuplje podzemne gljive na svijetu.

Pučki sajam okupio je merkante, malinare, kuvače..., neke domaće poput članova obitelji Ošo iz Pekare Ošo čiji su vlasnici potomci svetivanskih mlinara vodeničara iz doline rijeke Mirne, neke gostujuće kao što je Drago Žambok, kovač iz Slavonskog Broda. Vlasnik kovačije s obiteljskom tradicijom dugom 120 godina deveti je put na Subotini, s njim i kolege obrtnici: lončar, opančar i proizvođač kožne galanterije koje veže dugogodišnja suradnja s buzetskim obrtničkim udruženjem.

Među brojnim štandovima s autohtonim proizvodima i rukotvorinama, smjestio se i štand Lige protiv raka Buzet gdje su se prikupljale donacije i darivale rukotvorine iz Kreativne radionice. U oštarijama na otvorenom uživalo se u okusima i mirisima tradicijske gastro ponude.

Milan Udovičić iz OPG-a Udovičić iz Žminja, prvi je puta na Subotinu došao prije korone. Bilo mu je, kaže, jako dobro pa su takva bila i ovogodišnja očekivanja.

- Turistička sezona je dobra, ljudi su željni manifestacija i druženja, a mi imamo kvalitetne proizvode i vjerujemo da ćemo sve prodati, povjerio nam je Milan koji je za sajam osigurao 40-ak kilograma kobasica, salama i pršuta.

Starogradskim ulicama uvodno je prošla stoljetna Sokolska glazba. Uz poštivanje epidemioloških mjera, mogle su se razgledati crkve, galerije, Zavičajni muzej i dislocirane etno radionice, oružarnica, češljara, pekara... Na Trgu Pjacalet izmjenjivali su se lutkarski igrokaz "Volimo se po starinski" zajednički projekt Kreativne radionice Osnovne škole "Vazmoslav Gržalja" i Područnog odjela Buzet, labinske Umjetničke škole Matka Brajše Rašana, te nastup folklorne skupine GD "Sokol" Buzet. U zabavnom dijelu programa nastupili su Malvazija bend te Sergio Pavat & L'orchestra Istriana.

Za sve one koji u subotu nisu mogli doći u Buzet, domaćini su u nedjelju omogućili besplatno vođene turističke ture starogradskom jezgrom u pratnji kostimiranog lika Stipana Konzula Istranina u povodu 500. obljetnice rođenja ovog hrvatskog protestantskog pisca i prevoditelja, glagoljaša.

Povezane vijesti

• Kampelanje i laser show u gradu tartufa
• Milenijska fritada od 2015 jaja i 10 kg tartufa
• TRADICIJA U DOBA KORONE: Bolje da nestane selo nego običaji