Jesensko zasjedanje Hrvatskog sabora, koje je upravo započelo, povod je da stranke iznova definiraju svoje prioritete i proglase svoje nove politike. Predsjednik Kluba zastupnika IDS-a Emil Daus kaže da oni imaju pripremljene prijedloge za Vladu kojoj treba priznati ono što je dobro učinila, ali i kritizirati njezine loše poteze.

- Počelo je jesenje zasjedanje Hrvatskog sabora. Na koje će teme zastupnici IDS-a staviti naglasak u svom radu?

- Jačanje statusa Istre, regije koja je po mnogočemu prepoznata kao jedinstvena i prva unutar Hrvatske, ali i Europske unije. Istra to zaslužuje zbog svoje povijesne i sadašnje uloge u Hrvatskoj. Država se mora hitno decentralizirati, što mi, IDS-ovi zastupnici, uporno naglašavamo već 30 godina. Pričaju o tome i drugi prije izbora, ali nakon izbora zašute jer nitko nema hrabrosti sprovesti to u djelo kad dođe na vlast.

- Što bi konkretno decentralizacija donijela Istri i drugim regijama?

- Decentralizacija bi riješila mnoge probleme u upravljanju, poput brže i efikasnije javne uprave, boljeg i kvalitetnijeg korištenja sredstava iz EU fondova, bolje kontrole upravljanja javnim novcem i bolju kontrolu same izvršne vlasti. Veće ovlasti na lokalnoj razini, ostanak više sredstava tamo gdje su ona i stvorena te podizanje odgovornosti i kontrole onih koji tim sredstvima upravljaju je jedini ispravni put. Zapravo, ne tražimo mnogo više od onog što piše u samom Ustavu, kao temeljnom pravnom dokumentu ove zemlje.

- Veće ovlasti lokalnoj vlasti smanjuju utjecaj Vlade?

- Dok nam upravljanje državom funkcionira po principu da svaki dan gradonačelnik ili načelnik nekog hrvatskog grada ili općine mora odlaziti u Zagreb u neko ministarstvo i objašnjavati zašto baš taj projekt zaslužuje sufinanciranje iz državnog proračuna, jednostavno ne možemo naprijed. Pogledajte samo aktualni primjer bespravne gradnje, kolika bi bila učinkovitija borba protiv iste da su ovlasti na lokalnoj i regionalnoj razini.

- Koje su to konkretne politike koje su u fokusu IDS-a u narednom razdoblju?

- Očuvanje javnog prostora i održivo upravljanje istim je u fokusu i u Saboru smo najglasniji i najkonkretniji u borbi protiv bespravne gradnje i trajne devastacije prostora i prirode. Prostor je najvažniji materijalni resurs naše zemlje. Pod prostorom mislim na upravljanje njime, ali i na održivo korištenje prirodnih resursa - tla, zraka i pitke vode. Sve je u prirodi međusobno povezano, vidjeli smo to ponovno i ovog sušnog ljeta, zato su nam zelene politike veoma važne. To smo već i dokazali prilikom rasprava o zakonima koji se odnose na alternativne izvore energije i prateću infrastrukturu, gdje smo konkretnim prijedlozima doprinijeli kvaliteti samih zakona, što su vladajući i prihvatili.

- To je jasno, ali deklarativno zvuči?

- Bolnica u Izoli za građane sjeverozapadne Istre, Medicinski fakultet u Puli i slični projekti su od velike važnosti za svakodnevni život naših sugrađana, a ono na čemu također ne prestajemo inzistirati je kvalitetna prometna povezanost istarskih cestovnih i željezničkih prometnica s modernim prometnim pravcima zapadne Europe. To sigurno neće riješiti dva vlaka na baterije na istarskoj pruzi koje čujemo da vladajući najavljuju, kao ni kukanje da je teško sa Slovenijom dogovoriti nastavak izgradnje Istarskog ipsilona prema Kopru i Trstu.

- Kako to želi riješiti IDS?

- To može riješiti samo sustavan pristup, a njega nažalost nedostaje. Jer da je pristup sustavan, tada ne bi Strategija željezničkog prometa bila tek sada u javnom savjetovanju, već bi ista bila već donijeta i usklađena s važnim prometnim koridorima koji nažalost nisu ni ucrtani u europsku prometnu mrežu. Iako kolega Valter Flego već tri godine na to ukazuje u EU parlamentu, nitko ne sluša. Ili ne želi čuti. Vjerojatno ćemo opet pred izbore vidjeti delegaciju HDZ-ovaca da dolazi u Istru i obećava modernu prugu. Dosta je više toga, imaju još nekoliko dana da u europsku prometnu mrežu ucrtaju koridore koji nedostaju za Istarsku prugu, Luku Rijeka i autocestu od Italije do Grčke kroz jadransku Hrvatsku. Ako to učine na pravilan način, prvi ću javno čestitati.

- Objavljeno je da ste prisutni na skupovima takozvane progresivne opozicije. Što bi značilo progresivna, da je vlast regresivna ili nazadnjačka?

- U svom se radu pokušavam baviti sadržajem, a ne formom, tako da nazivima ne pridajem preveliku pažnju. Ali, jasno je da se radi o razgovorima onih koji žele vidjeti drukčiju Hrvatsku. Prije svega otvoreniju, odgovorniju i napredniju. Borba za ljudska i manjinska prava su ono po čemu je parlamentarni rad IDS-a poznat zadnjih trideset godina, tako da je to svakako jedno od područja političke borbe u narednom razdoblju, primjerice borba za Ustavom zajamčeno pravo žene na izbor.

- Dogovaraju li se već koalicije za europske i parlamentarne izbore iako su redoviti rokovi još daleko?

- Ima dovoljno vremena za koalicije, a eventualne koalicije moraju se okupljati oko programa i ideja, zato smatram da je još rano o tome pričati.

- Ipak, što je realnije na nacionalnoj osnovi; široka narodna koalicija koju navodno zagovara predsjednik Republike Zoran Milanović ili koalicije SDP-Možemo, Centar-IDS-Fokus-Glas, i slično?

- IDS je najjača regionalna stranka u Hrvatskoj, istinski liberalna stranka s puno utakmica u nogama. Kad govorimo o koalicijama ili partnerstvima, bitno je da se ne ponove neke greške iz prošlih koalicija. Vidimo da je SDP-Možemo! koalicija u Zagrebu pukla nakon malo više od godinu dana, tako da je još puno vremena do izbornog ciklusa i prerano za dogovore.

- U prošla dva izborna ciklusa IDS je išao sam i dobio svoje mandate. Nije li to najpošteniji model za birače?

- Svaki izborni ciklus je priča za sebe, a građani su ti koji odaberu ono za što smatraju da je u tom trenutku najbolje za njih. I to je na kraju jedino pošteno.

- Smatrate li da bi prijevremeni izbori bili korisni i da bi IDS na njima zadržao svoja tri mandata, četiri s Furiom Radinom koji može biti u dva zastupnička kluba?

- Koliko bi eventualni prijevremeni izbori bili korisni pokazalo bi se tek nakon što bi vidjeli rezultate. Ali, vjerujem da bi u takvim okolnostima IDS zadržao svoju političku snagu u Saboru. Građani Istre čuju i vide tko se, koliko i na koji način bori za njihove interese. Posljednja istraživanja javnog mijenja ukazuju na trend povratka povjerenja u IDS, vjerujem da dio toga počiva i na našem radu i angažmanu.

- IDS se deklarira kao liberalna stranka, sada imate i skup liberala u Istri. Niste li, ipak, započeli   devedesetih kao regionalna pučka stranka da bi posljednjih desetak godina evoluirali u liberale i postali članove ALDE partije?

- Ne bih rekao baš pučka stranka, već stranka koja je obuhvaćala širi svjetonazorski spektar članova i simpatizera ujedinjenih oko ideje regionalizma, temeljenih na liberalnim vrijednostima. Prilikom pisanja Programske deklaracije IDS-a početkom 90-ih, prvo poglavlje nakon uvodnog je poglavlje o liberalizmu, u kojem se navodi kako je osnovno načelo u konstituiranju političkog sistema za koje se IDS zalaže liberalizam. Mislim da je time sve rečeno.

- Predsjednik SDP-a Istre Vili Bassanese kaže kako IDS i dalje vodi neovisni župan Boris Miletić. Želite li to komentirati?

- Ako to kaže Vili Bassanese, onda je to sigurno istina. Sarkastičan sam naravno, i mislim da stvarno nema smisla to komentirati.

- Postoji li mogućnost političke suradnje IDS-a i SDP-a na lokalnim razinama, na nacionalnoj razini ona se čini izglednija?

- Lokalne razine, posebno one manje, ne bi smjele biti taoci različitih svjetonazora i političkih opredjeljenja u tim sredinama. Tamo su najčešće teme komunalna i društvena infrastruktura, a kanalizacija i vrtić nisu ni IDS-ovi ni SDP-ovi, već stvari od interesa za lokalnu zajednicu. Zato smatram da se na lokalnim razinama može i mora surađivati, bez obzira na stranački predznak. U onim većim sredinama mnogo je više prisutno politike i to mi je donekle razumljivo. Mi smo još mlada demokracija i dug je put pred nama do razvijenog demokratskog društva.

- Surađujete li, kao saborski zastupnici, s istarskom županom Borismo Miletićem, kako bi rekli Amerikanci, Istra first?

- Župan je dobio mandat na temelju IDS-ovog programa, kao i IDS-ove vijećnice i vijećnici u Skupštini Istarske županije, koji ujedno čine i političku većinu u samoj Skupštini. Dakle, cilj nam je isti. No, ono što je možda isto važno za reći je to da zastupnici, župani i vijećnici dolaze i odlaze, a Istra ostaje. Zato je potrebna suradnja na svim razinama kada je dobrobit Istre u pitanju. I ne samo sa županom, već i s ostalim političkim akterima u Istri, kao i s ljudima iz raznih struka koji nam pomažu kod pojedinih prijedloga zakona ili njihovih izmjena i dopuna. Isto tako, od velike su nam pomoći razgovori s građanima po terenu ili putem digitalne komunikacije. Da, suradnja sa svima kad je Istra u pitanju, baš zbog toga jer je Istra first.

- Ideologija je jedna priča, stvarni život druga. Kako ocjenjujete prijedlog Vlade, uokviren i u zakon, o dobrovoljnom stvarnom ili funkcionalnom spajanju općina? Može li se općina Cerovlje spojiti sa susjedima? Godinama ste bili općinski načelnik pa Vam to nije teško procijeniti?

- Mislim da će spajanje općina u narednom razdoblju imati sve više smisla, pogotovo funkcionalno spajanje sa zajedničkim stručnim službama, iz čisto praktičkih razloga financijske uštede i preusmjeravanja tih sredstava u prioritete lokalne zajednice.

- Dobrovoljno?

- Ali, dok spajanje bude samo na dobrovoljnoj bazi željeni će rezultati izostati. Prijedlog Vlade mi više izgleda kao nešto što se mora učiniti zbog EU, a zapravo imaju strah od gubitka mnogih malih općina putem kojih osiguravaju stranačku infrastrukturu na terenu. Politički mi je to sasvim razumljivo, ali već sam nekoliko puta rekao u Saboru da nam nedostaju prave državničke odluke, ako želimo urediti državu onako kako treba. Jedna od tih odluka je preustroj lokalne samouprave temeljen na pristupu koji je politički nezavisan i transparentan s jasno od struke definiranim kriterijima, kako bi sustav naposljetku bio dugoročno održiv i funkcionalan. Što se Istre tiče, mislim da su praktički sve općine opravdale svoje postojanje u ovih gotovo 30 godina i da je velika većina njih izgradila potrebnu komunalnu i društvenu infrastrukturu. Da nije bilo takvog preustroja, ne bi bilo ni takvih rezultata. Ali, to je Istra u kojoj je politika definirala glavne ciljeve već na samom početku. A kad znaš kamo ideš, onda ćeš tamo jednom i doći.

- Gdje je došla Vaša općina?

- Spomenuli ste općinu Cerovlje. Prije 30 godina na području te općine nije postojala ni jedna špina iz javnog vodoopskrbnog sustava. Danas je pokrivenost od nekih 98-99 posto. Da nije bilo politike istarske solidarnosti, toga ne bi bilo. Slično je i s modelom izgradnje sustava tzv. kanalizacija u malim naseljima u Istri, čime se štite izvorišta pitkih voda. Te su IDS-ove politike, uz one poljoprivredne, spasile ruralni prostor Istre i to treba jasno reći, sviđalo se to nekome ili ne. Općine u unutrašnjosti Istre sa svojim skromnim proračunima to nikad same ne bi mogle izgraditi. Ako budemo dovoljno razumni nastaviti ćemo ići tim smjerom, jer ujednačen razvoj istarske obale i unutrašnjosti je jedini ispravan put.

- Što su glavni problemi takvih malih istarskih općina? Svi vidimo da Rovinju, Poreču i Umagu dobro ide, ali što je s onima gdje turizam nije osnovna poluga razvoja?

- Ruralna područja Pazinštine, Buzeštine, Bujštine i još nekih dijelova Istre nisu se nikad u potpunosti oporavila od masovnih odlazaka stanovnika s tog područja u obližnje gradove ili daleki svijet u vremenu nakon Drugog svjetskog rata i tijekom procvata industrije. Prije spomenute politike i dobro postavljeni strateški ciljevi spriječile su daljnje iseljavanje stanovništva od 90-te do danas, ali obitelji nisu više velike kao nekad i nedostaje prirodnog prirasta. Nema ni prirasta doseljavanjem stanovništva, barem ne u nekoj većoj mjeri poput obale. Zašto to sve govorim? Zato jer je početak i kraj priče u ljudima.

- Iseljavanje traje, dolaze turisti?

- Najveći problem malih istarskih općina je zapravo nedovoljan broj stanovnika, jer je za veći razvoj potrebna kritična masa ljudi. No, s druge strane, dobar dio infrastrukture je napravljen i nemojte se iznenaditi ako uskoro postane trend živjeti u unutrašnjosti Istre, gdje je sve relativno blizu, a imaš i mir kojeg u turistički razvijenim gradovima nedostaje.

- Vlada Andreja Plenkovića često je u Istri i hvali se projektima poput dovršetka Ipsilona i izgradnjom drugog tunela kroz Učku? Ima li u tim važnim projektima, ipak, i rada drugih, njihovih prethodnika?

- Uvijek sam javno pohvalio sve što se dobro napravi, to vrlo dobro znaju neki ministri i sam premijer. To ću činiti i dalje, kao što ću biti najžešći kritičar kada je to potrebno. I ova Vlada je napravila neke dobre stvari za Istru, to treba reći. Ali isto tako, Istarski ipsilon grade Francuzi, a Pelješki most Kinezi pa ako smo barem malo realni, zapitajmo se čime se to Vlada hvali. I naravno da nije počelo sve s ovom Vladom. Neki su projekti dio višedesetljetnog kontinuiteta.

- Tunel Istra izgrađen je još u prošlom sistemu?

- Preteča samog Istarskog ipsilona je tunel Učka, vizionarski projekt kvalitetnog cestovnog spajanja Istre s domovinom, za kojeg je ideja nastala među tadašnjim aktivnim političkim djelatnicima središnje Istre, okupljenima oko pokojnog Alekse Ladavca. Pričamo o 60-im godinama prošlog stoljeća. Dakle, niti nakon 60 godina od nastanka ideje nismo još kvalitetno cestovno spojili Istru s ostatkom zemlje. No, isto tako treba biti korektan i reći da se ministar Oleg Butković pokazao dovoljno sposobnim, a koncesionar i izvođač u radovima do sada veoma kvalitetni, što daje nadu da ćemo u relativno kratkom roku ipak doći do cilja.

- Vjerujete li u najavljeni oporavak istarskih željeznica koji se najavljuje u slijedećim godinama?

- Ne, a glavne razloge sam već ranije pojasnio. Ako ne ucrtaš koridore u europsku prometnu mrežu, ne možeš te koridore kandidirati na natječaje. Bez natječaja nema novaca, bez novaca nema moderne željeznice, a bez moderne željeznice nema prometa po istoj. Pametnome dosta. Žalosno je jedino što 23 milijarde eura čekaju da ih se uzme i investira, ali će taj novac završiti drugdje. Oporavak istarskih željeznica ili istarske lambde je mnogo složeniji proces od uvođenja dva vlaka na baterije i nekoliko novih rampi. Koliko se ozbiljno i sustavno pristupa ovom problemu najbolje pokazuju strateški dokumenti Hrvatske u kojima se istarsku prugu ne spominje ili se samo navodi da su stari vlakovi. Hvala, to znamo i bez strategije.

- Kako komentirate pulski referendum? Pokazuju li se tu mogućnosti kompromisa do kojeg neke stranke, Možemo! i NL Filipa Zoričića, mogu ići?

- Više sam fokusiran na parlamentarni rad, ali po onome što pratim u medijima i što čujem iz razgovora s Puležanima mislim da su mnogi ostali razočarani nakon velikih očekivanja koje su imali prošlog proljeća u Puli.

- Na kraju, kako ocjenjujete život u Istri danas i hoće li biti pomaka za obične ljude, posebno one koji ne žive od turizma, u doba inflacije, rata u Europi i sve očitijeg pada standarda? Osjećaju li zastupnici u Hrvatskom saboru da prilike više nisu iste kao one kada su izabrani 2020. godine?

- Mislim da svatko primjećuje da su se gospodarske i društvene prilike u posljednje dvije godine mnogo promijenile. Nažalost, inflacija i pad standarda najviše pogađa one kojih je u društvu najviše, umirovljenike i radnike na slabije plaćenim poslovima, a posebno socijalno ugrožene građane. Na tom tragu mi smo u Sabor uputili prijedloge da se neoporezivi studentski dohodak i iznos za uzdržavane osobe digne na 30 tisuća kuna, s tadašnjih 15 tisuća kuna. Vlada je u međuvremenu podigla granicu samo za studente na 24 tisuće kuna, a još čekamo da se podigne granica za uzdržavane osobe, koje su socijalno ugrožene i koje ne mogu čekati. Za zdrave, radno sposobne ljude je u Istri još uvijek relativno dobra situacija, ali pitanje je što nas čeka u narednom razdoblju. Ne zbog samih prilika u Istri, već zbog mnogih vanjskih faktora na koje ne možemo utjecati. Zato je razumljiva i sve veća neizvjesnost koja se vidi u očima građana.

Povezane vijesti

• Demetlika: IDS neće podržati Zakon o komunalnom gospodarstvu
• ISTRA U SABORU: DAUS ODGOVORIO PLENKOVIĆU DA SE „NISU KAPILI“- Istarsku „brižnu kozu muzu već trideset godina“
• Emil Daus (IDS) pozvao nadležno ministarstvo da podrži program obrazovanja grafičkih tehničara u Rovinju