U domovima za starije i nemoćne ne mogu se identično preslikati mjere koje se koriste u zdravstvenoj ustanovi, jer korisnik tamo nije pacijent. U takvoj sredini treba postići da se rezistentna bakterija što manje proširi, a da se osoba koja je nositelj takve bakterije ne osjeti izolirano i isključeno, već da i dalje ima komunikaciju i socijalizaciju s ostalim korisnicima doma i s osobljem, kaže dr. Lorena Lazarić Stefanović, voditeljica tima za kontrolu bolničkih infekcija OB Pula

Već dulje vrijeme medicinski stručnjaci upozoravaju na nagli porast broja bakterija koje postaju rezistentne na najsnažnije antibiotike, kao i na činjenicu da se nalazimo na pragu takozvane postantibiotske ere. Ključni razlozi za to su nemar u korištenju antibiotika, ali i činjenica da se u posljednjih tridesetak godina vrlo rijetko otkrivaju novi antibiotici. U međuvremenu su brojne bakterije razvile rezistenciju, a povećanje broja multirezistentnih bakterija, povezano sa spomenutim nedostatkom novih antibiotika, postalo je jedna od najvećih prijetnji globalnom zdravlju. Jedan od načina da se ta opasnost umanji je da se smanji broj infekcija i da se smanji broj kolonizacija.

Infekcija se događa kad bakterija uđe u tkivo i počne se umnožavati uslijed čega se razvijaju simptomi bolesti, dok je kolonizacija stanje kad je otporna bakterija prisutna u tijelu bez kliničkih znakova bolesti, što se naziva kliconoštvom. Međutim, kad netko u sebi ima bakteriju otpornu na antibiotike i koloniziran je s njom, uvijek postoji mogućnost da prilikom pada imuniteta dobije infekciju. U takvim okolnostima infekcija može biti i smrtonosna.

Rizični faktori

Širenje multirezistentnih bakterija se najviše događa u sredinama kao što su bolnice ili starački domovi, jer se radi o sredinama u kojima su ljudi stalno u vrlo bliskom kontaktu i koji, što zbog godina, a što zbog zdravstvenog stanja, imaju lošiji imunitet te je u pravilu i pritisak antibiotika velik. Sve su to idealni uvjeti za nastanak i širenje rezistentnih bakterija, što takve sredine pretvara u svojevrsne kritične točke.

Sve je to u pulskoj Općoj bolnici prepoznato još prije nekoliko desetljeća, pa je još od konca devedesetih s radom započelo Povjerenstvo za bolničke infekcije. Kroz taj rad Povjerenstvo je uočilo porast infekcija, odnosno porast prijema korisnika domova za starije koji su bili kolonizirani bakterijama otpornima na antibiotike. Rezultati i analiza praćenja te pojavnosti predstavljena je 2018. godine Istarskoj županiji te je uz potporu Županije pokrenut pilot-projekt "Prevencija širenja multirezistentnih bakterija u Općoj bolnici Pula i domovima za starije osobe na području Istarske županije", u koji su se uključili svi domovi za starije osobe, obiteljski domovi, svi stacionari Istarskih domova zdravlja i Zavod za javno zdravstvo Istarske županije.

Tim za kontrolu bolničkih infekcija Opće bolnice Pula koji čine liječnica Lorena Lazarić Stefanović i medicinske sestre Martina Močenić i Jasenka Lončarić kao operativni dio Povjerenstva za bolničke infekciju ima zadaću da svojim aktivnostima prevenira širenje rezistentnih bakterija unutar bolnice, međutim nema utjecaja na pacijente koji dolaze iz domova i stacionara, a nose rezistentne bakterije. Isto tako, ukoliko se neki pacijent sa rezistentnom bakterijom otpusti iz bolnice u dom, djelatnici doma ponekad nemaju dovoljno znanja ni uvjete da spriječe širenje rezistentne bakterije unutar svojih ustanova.

Cilj pilot-projekta je da informacija o otpornim bakterijama i njihovom širenju stigne do domova za starije i nemoćne osobe, te da se zahvaljujući tome smanji širenje rezistentnih bakterija u institucijama koje pružaju zdravstvenu skrb, smanji smrtnosti od tih uzročnika te racionalizira upotreba antibiotika. Aktivnosti programa provodile su članice tima za kontrolu bolničkih infekcija Opće bolnice Pula, a sastojao se od umrežavanja svih domova za starije osobe i stacionarnih ustanova u Istri, edukaciji djelatnika domova i podršci kako bi se preveniralo širenje rezistentnih bakterija unutar njihovih ustanova.

Predavanje i radionice

Tijekom ove godine održano je šest predavanja i dvije interaktivne radionice, te je uspostavljena direktna veza sa svim domovima za starije i nemoćne osobe, što je dalo odlične rezultate. Oni će biti predstavljeni na simpoziju posvećenom temama širenja multirezistentnih bakterija, koji će se u sklopu projekta 7. studenog održati u prostorima Zajednice Talijana u Puli.

Zahvaljujući projektu olakšan je otpust pacijenata iz Opće bolnice Pula i njihov povratak u domove, budući da su zaposlenici domova dobili stručnu pomoć u vidu edukacije, informirani su o načinima kako zbrinuti korisnika koji im se vraća s bolničkog liječenja i nosilac je neke od rezistentnih bakterija, ali nema znakova infekcije, te su naučili mjere kojima će spriječiti daljnje širenje te bakterije unutar svoje ustanove.

- Ove godine odradili smo zaista veliki posao i jedni od drugih jako puno toga naučili vezano uz ovu problematiku, dakle i domovi od nas, ali i mi od njih. Naime, u domovima za starije i nemoćne ne mogu se identično preslikati mjere koje se koriste u zdravstvenoj ustanovi, jer korisnik tamo nije pacijent. U takvoj sredini treba postići da se rezistentna bakterija što manje proširi, a da se osoba koja je nositelj takve bakterije ne osjeti izolirano i isključeno, već da i dalje ima komunikaciju i socijalizaciju s ostalim korisnicima doma i s osobljem, kaže voditeljica tima za kontrolu bolničkih infekcija dr. Lorena Lazarić Stefanović.

Veliku podršku u svom radu članice tima imaju i od zdravstvenog osoblja pulske bolnice koje aktivno sudjeluje u svakoj njihovoj aktivnosti i bez kojih, kako kažu, ne bi imali ni neophodne podatke, a ni rezultate. Stoga je upravo prva mjera bila educirati svoje kolege o važnosti prepoznavanja kolonizacije rezistentnih bakterija kod pacijenata koji dolaze iz domova.

- Naš je cilj što više smanjiti kolanje tih rezistentnih bakterija, jer će inače sve infekcije, pa i one najbanalnije, biti uzrokovane rezistentnim bakterijama, a za terapiju će onda biti neophodno bolničko liječenje i skuplji lijekovi za koje je pitanje koliko će još vremena uopće biti efikasni. Antibiotici su prisilili bakterije da se brane radi održavanja vrste i one to nažalost vrlo uspješno čine, ističe Lazarić Stefanović.

Mjere prevencije

Najbolja mjera zaštite i prevencije širenja bakterije ona je naoko najjednostavnija - osobna higijena, a naročito redovito pranje ruku.

- Bakterije ne lete, ne hodaju i ne skaču. Za njihovo prenošenje najbitniji je ljudski faktor. U bolnicama su to ruke zdravstvenih djelatnika, a u domovima ruke djelatnika te direktan kontakt među korisnicima. Najjeftinija i najjednostavnija metoda prevencija je higijena ruku, odnosno pranje vodom i tekućim sapunom, te ono što savjetujemo u domovima, utrljavanje alkoholnog antiseptika koji je učinkovitiji jer u kratkom vremenu uništava sve mikroorganizme na rukama, poručuje članica tima Martina Močenić.

Uz higijenu ruku i čišćenje površina u objektima koje se češće dodiruju te mogu biti prijenosnici bakterija, jedna od efikasnih mjera prevencije svakako je i cijepljenje. Sezona gripa je pred vratima te ovih dana počinje cijepljenje četverovalentnim cjepivom. Ono štiti od dva virusa gripe tipa A i dva virusa tipa B, te se osobama starije životne dobi, kao i drugim rizičnim skupinama, kažu iz Tima za kontrolu bolničkih infekcija, svakako preporuča.

Povezane vijesti

• WALK OF THE (GLOBAL) WALK: Na Ljetnoj školi u Lisabonu Istru su predstavljale učenice GIMNAZIJE I STRUKOVNE ŠKOLE JURJA DOBRILE IZ PAZINA
• ZAJEDNIČKI CILJ: Porečki institut za poljoprivredu i istarski Zavod za javno zdravstvo IZRADILI KATASTAR LEGLA KOMARACA NA POREŠTINI
• USTANOVA ZA 21. STOLJEĆE: Temeljito rekonstruirana područna škola u Šišanu. U OBNOVU ULOŽENO 1,4 MILIJUNA KUNA