U planu je objava male kuharice s tradicionalnim receptima Labinštine, organiziranje skupa o labinskoj pjesnikinji i političarki Giuseppini Martinuzzi, objavljivanje vodiča o etno-kulturno-povijesnoj turi po Labinu i Labinštini i sl. Svi zainteresirani građani mogu postati članovi Katedre
Crkva i muzej u starom Labinu
Odlukom osnivačke skupštine u Labinu, osnovana je kulturno-znanstvena udruga pod nazivom Katedra Čakavskog sabora Labin. Za predsjednika je izabran Deni Vlačić, Danijel Tatić za dopredsjednika, a Bruno Falco za tajnika.
Riječ je o revitalizaciji nekadašnje udruge Katedre Labinska republika osnovane 1970. godine koja se u prvom redu bavila poučavanjem i populariziranjem buntovničkih i heretičkih ideja pojedinaca.
Za predsjednika Katedre Labinske republike bio je izabran Josip Faraguna. Katedra Labinska republika jedna je od prvih pet ogranaka koji su činile savez više katedri objedinjene u Čakavski sabor, kulturnu ustanovu sa sjedištem u Žminju. Cilj Čakavskog sabora je okupljanje i sinergija kulturnih i znanstvenih djelatnika zainteresiranih za očuvanje tradicije, promicanje i proučavanje kulture i znanosti na čakavskim govornim područjima i ljubiteljima čakavštine. Glavni inicijator i pokretač osnivanja Čakavskog sabora bio je književnik Zvanje Črnja, a prvotno je osnovan u Žminju 8. lipnja 1969. pod nazivom Sabor čakavskog pjesništva.
Čakavski sabor danas čini 26 katedri u pet hrvatskih županija (Istarska, Primorsko-goranska, Karlovačka, Ličko-senjska i Splitsko-dalmatinska) i u trima državama (Hrvatska, Austrija i Mađarska). Katedra Labinska republika bila je usko povezana s Mediteranskim kiparskim simpozijem kao svojom najistaknutijom kulturnom smotrom. Simpozij je ustrojen 1969. godine prema viziji akademskog kipara i slikara Josipa Diminića. Već od 1970. Katedra Labinske republike započela je s organizacijom kulturnih manifestacija, poput prvog likovnog simpozija u Istri i organizacije znanstvenog skupa o Matiji Vlačiću Iliriku u Labinu. Od 1974. Katedra je organizirala izložbu dječjih crteža Slika moga zavičaja na kojoj su izloženi radovi 80 učenika iz 31 škole cijeloga čakavskog područja. Godine 1975. u organizaciji Katedre održana je smotra folklora Labinski konti. Iste godine održan je znanstveni skup u Rapcu u povodu proslave 700. obljetnice Istarskog razvoda i obilježavanje 400. obljetnice smrti Matije Vlačića Ilirika. Godine 1994. donesena je odluka o osnivanju neprofitne organizacije Mediteranski kiparski simpozij. Udruga MKS pravni je sljedbenik Katedre Labinska republika, a u narednim godinama u organizaciji Katedre Labinske republike održavana je kulturna manifestacija Mediteranski kiparski simpozij. Vrlo brzo, Katedra se ograničila isključivo na MKS i 2020. godine integriran je u Čakavski sabor, ali ne kao Katedra, već kao udruga.
Novoosnovana Katedra Čakavskog sabora Labin nastaviti će aktivnosti kulturno-znanstvene djelatnosti Katedre Labinska republika. Katedra, sukladno ciljevima, djelovat će na području povijesti, kulture i umjetnosti. Ciljevi su proučavanje i valoriziranje povijesti Labina i Labinštine te publiciranje rezultata toga proučavanja, organiziranje stručnih i znanstvenih skupova o povijesti grada, predavanja, predstavljanja knjiga, tematskih radionica i sl. Naglasak će se staviti na promoviranje programa iz područja povijesti i historiografije i drugih sadržaja u vezi s poviješću Labina i Labinštine te podizanje razine društvene osviještenosti o prošlosti Labina i Labinštine, kao i cijele Istre.
Grad Labin i općine na Labinštini pa tako i udruge, kako u kulturi, tako i drugim sferama znanosti, svojim projektima utječu na obogaćivanje kulturno-znanstvene vizije grada. Svakako vrijedi istaknuti Dane Labinske Republike, Labin Art Republiku, Mediteranski kiparski simpozij, Simpozij o Matiji Vlačiću Iliriku, Labinsko kulturno-povijesne susrete itd. Katedra Čakavskog sabora Labin putem raznih aktivnosti planira promovirati i unaprjeđivati kulturnu baštinu Labina i Labinštine. Planiraju se organizirati izvanškolski i izvannastavni oblici znanstvenog, umjetničkog i kulturnog stvaralaštva te drugi oblici promicanja povijesti, kulture i znanosti. U planu je objava male kuharice s tradicionalnim receptima Labinštine, organiziranje skupa o labinskoj pjesnikinji i političarki Giuseppini Martinuzzi, objavljivanje vodiča o etno-kulturno-povijesnoj turi po Labinu i Labinštini i sl. Svi zainteresirani građani mogu postati članovi Katedre. Članovi mogu sudjelovati u radu te u planiranju i ostvarivanju programa.